Pelet ponovno poskupljuje, cijena i do 900 KM
Cijena peleta u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine porasla je i do 900 KM po toni, a najveći pritisak trenutačno je zabilježen u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Predsjednik Asocijacije certificiranih proizvođača peleta u BiH Goran Ivanović za Fenu tvrdi da iza takvih cijena ne stoje proizvođači, nego pojedini preprodavači koji koriste povećanu potražnju.
U Republici Srpskoj cijena peleta kreće se do 600 KM po toni, dok je u Federaciji BiH skuplja za oko 50 KM.
Ivanović kao glavni problem ove godine navodi nedostatak sirovine za proizvodnju.
“Zima je bila dulja, pa se u šumu ušlo mjesec do dva kasnije nego obično. Postoje i objektivni problemi u šumarstvu na koje ne možemo utjecati. Znajući za ove okolnosti, još u travnju smo apelirali na stanovništvo da pravodobno nabavi pelet. Većina građana nas je poslušala, ali jedan dio još uvijek nije nabavio ogrjev”, rekao je Ivanović.
Najveći pritisak u gradovima
Povećana potražnja osobito je izražena u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, gdje pojedini trgovci podižu maloprodajne cijene i do 900 KM po toni.
Ivanović ističe kako proizvođačima takva poskupljenja ne idu u prilog te upozorava na iskustvo iz 2022. godine.
“Poskupljenje nikako ne ide u prilog proizvođačima. Poučeni smo negativnim iskustvom iz 2022. godine, kada je nagli skok cijena doveo do poremećaja od kojih se sektor oporavljao sljedeće dvije godine”, upozorio je.
Najavio je i sastanak na kojem bi trebale biti razmotrene mogućnosti za prevladavanje problema s opskrbom.
U pojedinim poduzećima cijene su, međutim, ostale stabilne. Iz tvrtke “Karać” iz Laktaša navode da 900 kilograma peleta kod njih stoji 594 KM te da cjenik nije mijenjan od siječnja prošle godine.
Kriza iz 2022. ostavila posljedice
Tržište peleta u BiH 2022. godine pogodila je velika kriza izazvana globalnim energetskim poremećajima, kada je cijena tone dosezala i 1.000 KM.
Zbog rasta cijena i povećanog izvoza na europsko tržište, Vijeće ministara BiH tada je privremeno zabranilo izvoz peleta, dok su entitetske vlade ograničile njegovu cijenu na 561,60 KM po toni.
Zabrana izvoza kratkoročno je zaštitila domaće potrošače, ali je, prema navodima iz sektora, proizvođačima donijela probleme zbog gubitka inozemnih kupaca i stvaranja velikih zaliha. Nakon ukidanja zabrane europski partneri već su pronašli druge dobavljače, zbog čega se domaći drvoprerađivački sektor oporavljao sljedeće dvije godine.
