U Federalnu upravu policije primljeno upola manje Hrvata nego što je predviđeno zakonom

Federalna uprava policije odgovorila je na zastupničko pitanje zamjenici predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto kojim se potvrdilo da je na novome natječaju primljeno gotovo dvostruko manje Hrvata od potrebnoga po popisu iz 1991. čime se najbolje demantiraju naučene lekcije, laži iz dijela bošnjačke politike o prezastupljenosti Hrvata, piše Večernji list BiH. 

Naučene lažne lekcije Kako je Krišto navela u informaciji, zastupničko pitanje koje je uputila FUP-u odnosilo se na nacionalnu strukturu odabranih kandidata po javnom natječaju za zapošljavanje u FUP-u s početnim činovima policajca i mlađeg inspektora, kao i na ukupnu nacionalnu strukturu policijskih službenika zaposlenih u Federalnoj upravi policije.

Ona tvrdi kako je Zakonom o policijskim službenicima FBiH propisano da struktura policijskih službenika u policijskom tijela odražava nacionalnu strukturu stanovništva FBiH prema popisu stanovništva iz 1991. godine

Po popisu stanovništva FBiH iz 1991. godine, Bošnjaka je bilo 52,34%, Hrvata 21,85%, Srba 17,58% i ostatak strukture čine oni koji se nisu izjašnjavali kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda. U odgovoru na pitanje koje je dobila Krišto, nacionalna struktura odabranih kandidata pokazala je da je za čin policajca od ukupnog broja (80) odabranih 85% Bošnjaka (68), 12,5% Hrvata (10), 1,25% Srba (1) i 1,25% ostalih (1). Istodobno za čin mlađeg inspektora od ukupnog broja (8) odabranih 62,5% je Bošnjaka (5), 12,5% Hrvata (1) i 25% Srba (2). Što se tiče nacionalne strukture zaposlenih policijskih službenika u Federalnoj upravi policije, struktura pokazuje da je 69,34% Bošnjaka, 17,03% su Hrvati, 9,42% Srbi i 4,01% ostali.

“Kada se usporedi nacionalna struktura odabranih kandidata, kao i nacionalna struktura zaposlenih u Federalnoj upravi policije s nacionalnom strukturom stanovništva FBiH po popisu iz 1991., jasno je da ona ne odražava strukturu koju bi trebala odražavati onako kako je to zakonom definirano. Također, jasno je vidljivo da po trenutačnoj strukturi zaposlenih u Federalnoj upravi policije, primjera radi, ima 4 puta više Bošnjaka nego Hrvata. Ovaj sam primjer navela čisto iz razloga jer se često u medijima može pročitati ili pak čuti od nekih bošnjačkih političara kako Hrvata u institucijama BiH pa i na federalnoj ima puno više nego što im to pripada, također ne mali broj puta u toj političko-medijskoj mašineriji Hrvate pokušava se prikazati i kao uzurpatore cijelih resora. Brojke jasno govore tko kome uzurpira nešto”, upozorava Krišto.

Također, s obzirom na to da su umjesto imena i prezimena odabranih kandidata temeljem javnog natječaja objavljene samo šifre kandidata, a imajući u vidu mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka u kojem je navedeno da objava konačne liste na oglasnoj ploči s imenima i prezimenima kandidata predloženih za zapošljavanje u Federalnoj upravi policije nisu protivna načelu pravičnosti i zakonitosti iz članka 4. Zakona, Krišto je najavila da će uputiti dopunsko zastupničko pitanje i tražiti da joj se dostave imena i prezimena odabranih kandidata po javnom natječaju.

Inače, poznato je od ranije da je u FUP-u izravno angažirano 700 osoba, a najveći je broj, daleko više od Ustavom propisanog, Bošnjaka, odnosno 495. U ovoj policijskoj agenciji je tek 117 Hrvata.

Najlošije u ministarstvu

S obzirom na to da u Federaciji BiH i državi BiH vrijede rezultati popis pučanstva iz 1991. godine koji bi trebali slijediti i broj zaposlenih u institucijama, Hrvata bi trebalo biti 22 posto, što znači da je samo u FUP-u 30-ak djelatnika manje od Ustavom propisanih. Ako se k tomu ima na umu kako je Hrvatima zabranjeno dobiti poziciju ravnatelja ove agencije jer to stalno opstruiraju bošnjački političari, onda priča dodatno dobiva na težini i govori koliko su manipulantske tvrdnje o hrvatskoj prezastupljenosti. Ipak je najlošije stanje u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova.

Od 168 zaposlenika čak 138 su Bošnjaci i čine čak 82 posto, odnosno 30 posto više nego što im pripada po Ustavu i popisu iz 1991. godine. U ovoj instituciji je tek 11 Hrvata i oni čine samo 6,5 posto, odnosno nedostaje ih 300 posto od onoga koliko je predviđeno. Srba je tek nešto manje, ima ih 8 i čine 4,7 posto, dok je ostalih 10 i čine 5,9 posto zaposlenih.