U Prozor stigao kralj Tvrtko
U Prozoru je ispred nove zgrade općine Prozor-Rama postavljena skulptura prvog bosanskog kralja Tvrtka. Skulpturu kralja Tvrtka koji sjedi na prijestolju izradio je akademski kipar Kuzma Kovačić, a odljev je napravljen u ljevaonici Ujević u Zagrebu.
Pred novu moderno uređenu zgradu je postavljena skulptura bosanskoga bana i kralja Tvrtka (1353-1391). Njome se ne gleda nostalgično na prošlost, nego osnažuje dostojanstvo za nove pothvate
U utorak, 13. srpnja 2021., ispred nove zgrade općine u Prozoru, postavljena je skulptura bosanskoga kralja Tvrtka, rad poznatoga hrvatskog akademskog kipara Kuzme Kovačića. Pod vodstvom načelnika Općine Prozor-Rama, dr. Joze Ivančevića i Općinskoga vijeća posljednjeg se desetljeća intenzivno radi na uređenju, obnovi i postavljanju nove infrastrukture u općini.
Posebno se to čini u općinskom središtu, u gradu Prozoru. Nakana je odgovornih da se od nedovoljno uređene i bez plana građene kasabe oblikuje gradić – općinski centar koji neće biti samo nominalno nego stvarno političko, administrativno i kulturno središte kao i doličan ambijent za stanovanje. Taj projekt je vrlo zahtjevan, jer neke stvari bi bilo lakše raditi iznova, nego ih renovirati.
U tu svrhu su već poduzeti i urađeni raznovrsni poslovi: poput vodovodne i otpadne infrastrukture, uređenja ulica i nogostupa, trgova i raskrižja, ulične rasvjete, izgradnje novih, obnove i pojačanja postojećih obrazovnih i socijalnih ustanova, kao i izgradnja nove zgrade općine.
Svjesni nimalo jednostavne društveno-političke i međuetničke klime u našoj zemlji, svjesni također teškog demografskoga stanja i iseljavanja iz naše zemlje, općinski su ljudi smatrali da baš u složenim vremenima ne treba posustajati.
Zato su i postavili visoki zadatak da svoj zavičaj i općinu, a tako i njezino središte, grad Prozor, učine što ljepšim, kulturnijim i urbanijim. U tom smislu, između drugih aktivnosti, priredaba, izložbi, manifestacija, Općina je bila organizator i pokrovitelj raznih manifestacija i aktivnosti. Jedna od njih je svakako 650. obljetnica prvoga spomena «plemićkoga grada» Prozora – 11. VIII. 1366. – koja je obilježena velikim znanstvenim simpozijem i vrijednim zbornikom (Tomislav Brković, urednik, Bosanki ban Tvrtko «pod Prozorom u Rami», 2016). Simpozijem i zbornikom bacilo se novo svjetlo na povijest Rame i Prozora Tvrtkova i srednjovjekovnoga razdoblja. Pokazalo se da svaki pothvat u uređenju svoga grada traži uvažavanje prošlosti i darovane baštine.
Budući da se baština ne zadobiva pukim preuzimanjem naslijeđa, prijenosom vlasti i vlasništva, nego se baština iznova stječe i usvaja, obnavlja i oplemenjuje, načelnik Ivančević i njegovi suradnici nastojali su u kulturnom urbaniziranju Prozora povezati prošlo i današnje. S istim ciljem uradili su s posebnom pozornošću uzlazni rotor u Prozor, evociranjem na prošlost s Tvrtkovim biljegom (rad ak. kipara Petra Dolića) i modernom rasvjetom. Slično se planira i u budućnosti s nekim drugim mjestima u gradu (npr. postavljanjem spomenika gastarbajteru, novom gradskom kavanom, galerijom sa stalnom postavkom o prošlosti Rame, Ramskim trgom).
Općina Prozor-Rama te Rama kao zavičaj imaju svoje posebnosti. Osim prirodnih ljepota, ističemo arheološka nalazišta u Varvari, Gradac, stari grad Prozor. Posebno mjesto svakako je duhovno središte Ramljaka katolika na Gospinom Šćitu. A uređenjem Prozora, općinskoga središta, želi se od ovoga grada učiniti ne samo političko-administrativno, obrazovno-zdravstveno-sportsko nego i kulturno mjesto za sve žitelje općine.
S tom nakanom grad se obnavlja. U tu svrhu moderno je urađena nova zgrada općine. Pred nju je postavljena skulptura bosanskoga bana i kralja Tvrtka (1353-1391). Njome se ne gleda nostalgično na prošlost, nego osnažuje dostojanstvo za nove pothvate.
Renomirani hrvatski kipar Kuzma Kovačić, poznat po svojim skulpturama Dive na Kedžari i u šćitskom dvorištu, po Gospinim i Divinim vratnicama na šćitskoj crkvi, po reljefu Majke od milosti, po jedinstvenoj Posljednjoj večeri na Šćitu, Svetom Anti na Gračacu, kao i po mnogim drugim umjetničkim djelima, prikazuje Tvrtka slično kako je ovaj vladar prikazan na svome kovanom novcu.
Tvrtko sjedi na vladarskoj stolici, s krunom na glavi, u desnoj ruci mu je kraljevski znak – stilizirana «kraljevska jabuka» (zemlja/globus i križ na njoj), a u lijevoj ruci drži povelju kojom nagrađuje posjedima oko Sokola i Jajca svoga vjernoga vojvodu, plemića Vukca Hrvatinića za njegove zasluge u borbi protiv Ugara. Tu mu je povelju Tvrtko – u to vrijeme bosanski ban – napisao/uručio upravo «pod Prozorom u Rami», 11. kolovoza 1366. U predvorju nove zgrade općine nalazi se u kamenu uklesan čitav tekst ove Tvrtkove povelja na bosančici koja je svjedočanstvo prvog spominjanja Prozora kao vladarske rezidencije.
Mogući prijedlog za zajednički Dan općine 11. kolovoza, za sve žitelje Rame
Kipar Kovačić iza Tvrtkovih leđa rasprostro je veliki kraljevski ogrtač kojega nose dva anđela, simboli Božje pratnje. Uz križ na «kraljevskoj jabuci», anđeli su religiozna predodžba onoga što se teološkom invokacijom označavalo da se banom i kraljem postaje i vlada Milošću Božjom ili kako u povelji stoji na samom početku: u ime Oca i Sina i Duha Svetoga… Tvrtko, katolički vladar, krunjen kao i njegov predšasnik, stric Stjepan II. Kotromanić u franjevačkoj crkvi sv. Nikole u Milima (Visoko), najmoćniji je bosanski vladar.
Tko bude dolazio poslom u općinu ili tko bude prolazio ulicom, pogled na Kovačićevu skulpturu kralja Tvrtka ulijeva ponos dugoga povijesnog trajanja. No, taj ponos treba istodobno biti praćen poštenim radom i neposustalom brigom za zajednički zavičaj i općinu, za izgradnju što kulturnijeg grada Prozora, političkoga središta svih Ramljaka. Rama i u njoj Prozor, periferija je i istodobno spojnica, «prozor» prema Neretvi i Hercegovini, Vrbasu i Bosni, prema Tomislavovom Duvnu i Jadranu. Uz to, ponovimo s fra Jeronimom Vladićem kad je govorio o grbu Rame odnosno Bosne: Rama s Bosnom ima sudbinsku povezanost «kano šipka uz bubanj» i «da je Rama što i Bosna». To svjedoči i skulptura bosanskoga kralja Tvrtka pred općinom Prozor-Rama.
Biografija
Akademik Kuzma KOVAČIĆ rođen je 1952. u Hvaru. Diplomirao je kiparstvo 1976. godine na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 1981. godine živi u Splitu, gdje je redoviti profesor kiparstva na Umjetničkoj akademiji. Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2012. godine. Kovačić je autor brojnih kiparskih djela u javnim prostorima u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Među njima posebno mjesto zauzima prva velika kiparska narudžba za hvarsku katedralu: portreti renesansnih pjesnika Petra Hektorovića i Hanibala Lucića (1990.), nove brončane vratnice (1990.) te središnji oltar (1993.).
Pobjeđuje 1993. godine na natječaju za oblikovanje kovanog novca Republike Hrvatske i za Oltar hrvatske domovine na zagrebačkom Medvedgradu. Potom su zaredala brojna djela: spomenik papi Ivanu Pavlu II. u Selcima na Braču (1996.), Posljednja večera u Rami (2000.), spomenik Franji Tuđmanu u Škabrnji (2001.), Slavonskom Brodu (2006.) i Zagrebu (2019.), Spomenik hrvatskoj slobodi u Čapljini (2003.), spomenik Draženu Petroviću u Zagrebu (2006.), poprsje Tonča Petrasova Marovića u Kučinama pokraj Splita (2009.), poprsje Rajmunda Kuparea u Vrboski na Hvaru i Santiagu de Chile (2017.) i brojni drugi.
Djela mu se nalaze u glavnim hrvatskim muzejima i galerijama u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Rijeci, Slavonskom Brodu, Čapljini i Rami, kao i u Vatikanu. Dobitnik je brojnih nacionalnih i nekoliko međunarodnih nagrada i priznanja
Priredio je šezdeset samostalnih izložbi, sudjelovao na više od dvjesto skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te izradio preko stotinu spomenika javnih skulptura, djela sakralnoga karaktera te kiparskih instalacija. U zadnje dvije godine priredio je velike izložbe u Hvaru (2018.), Rimu (2018.) i Splitu (2019.).
O njegovoj umjetnosti pisali su brojni i ugledni povjesničari umjetnosti i likovni kritičari koji su jednoglasni u mišljenju da je Kuzma Kovačić jedan od najvažnijih i najpriznatijih suvremenih hrvatskih kipara koji je svojim monumentalnim djelima obilježio javni prostor, dok je u intimnijim radovima otvorio novo, lirsko poglavlje naglašenog literarnog i simboličkog značenja.
Spajajući tradiciju i suvremenost, Kovačić je u svoj rad uklopio ne samo naslijeđenu i suvremenu kiparsku praksu nego i književno stvaralaštvo hrvatskih i europskih pisaca oblikujući slojevita djela inovativnih formi i asocijativnih naziva čije su vrijednosti uvijek povezane s proživljenim kršćanskim nadahnućem. Za redovitog člana HAZU izabran je 2010., a od 2012. bio je član suradnik.
Za više informacija: http://kuzma-kovacic.from.hr/
