U školskoj 2010./2011. u osnovne škole upisano čak 75 tisuća djece više nego u 2022./2023.
Demografski kolaps nije nešto što je u Bosni i Hercegovini počelo jučer nego, nažalost, traje već petnaestak godina.
Piše: Dragan Bradvica
Upravo toliko razdoblje svake godine imamo debele minuse u prirodnom priraštaju, a posljednjih desetak i značajno iseljavanje prema Zapadu. Svo to vrijeme država nema niti želi imati bilo kakav adekvatan odgovor.
Propast svih politika je najvidljiviji upravo na ovom primjeru, odnosno činjenici kako se barata podacima da u BiH živi tek između dva i 2,2 milijuna ljudi. A ono što je možda najgore u svemu jesu podaci kako dobar dio ljudi iz BiH više ne bježi ‘trbuhom za kruhom’ nego ne žele da im se djeca odgajaju u sustavu ogrezlom u kriminalu, korupciji, klijentelizmu, nepotizmu…
Konkretnije – ne žele živjeti u političkoj, ekonomskoj i pravnoj nesigurnosti.
Dramatični padovi upisane djece
A o kakvom se kolapsu radi zorno se vidi i iz posljednjih podataka Agencije za statistiku BiH vezanih za broj učenika u osnovnim i srednjim školama u našoj zemlji.
Tako smo u školskoj 2010./2011. u osnovne škole imali ukupno upisanih 335.403 djece, godinu iza toga njih 316.657, u školskoj 2012./2013. njih 304.881, u 2013./2014. boj upisane djece bio je 302.133, godinu nakon toga pada na 296.819 djece, u školskoj 2015./2016. bilo je 291.342 upisan djece, 2016./2017. njih 287.729, 2017./2018. bilo je 282.946 upisane djece, 2018./2019. u osnovnu školu upisuje se 280.018 djece, godinu nakon toga 274.034 djece, 2020./2021. upisuje se 268.059 djece, u školskoj 2021./2022. bilježimo 264.802 upisane djece i konačno u 2022./2023. imamo tek 260.337 upisane djece.
Dakle, u 13 godina svake godine imali su pad upisane djece u osnovne škole. A o koliko se radi jasno je ako vidimo da je razlika u broju upisane djece u školskoj 2010./2011. i školskoj godini 2022./2023. čak 75.066. Upravo toliko djece se prije 13 godina više upisalo u osnovnu školu nego je to prošle školske godine.
Ništa bolja situacija nije i ukoliko promatramo trendove u srednjim školama. U školskoj 2010./2011. u srednje škole bilježimo ukupno upisanih 151.680 djece, godini iza toga broj djece raste na 163.284, a onda imamo i dodatno rast u školskoj 2012./2013. na 166.662. Nakon toga su samo konstantni padovi – u školskoj 2013./2014. upisano je 156.350 djece, godinu nakon toga pada na 143.881 djece, u školskoj 2015./2016. upisano je 133.228 djece, godinu nakon toga njih 126.824, u školskoj 2017./2018. bilo je 124.148 upisane djece, 2018./2019. upisuje se 117.475 djece, u 2019./2020. bilježimo 112.796 upisane djece, godinu nakon toga njih 110.404, u školskoj 2021./2022. imamo 108.257 upisane djece i konačno u 2022./2023. imamo tek 107.936 upisane djece.
Prema tome, u 11 godina padovi upisane djece u srednje škole su također dramatični. Tako smo u školskoj 2012./2013. imali čak 58.726 upisanih đaka više nego u 2022./2023. školskoj godini.
Visoko obrazovanje
Agencija za statistiku BiH izbacila je i nove podatke vezane za visoko obrazovanje.
U školskoj 2022/2023. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 73.250 studenata, od toga je 64 064 studenata upisano na sve godine studija, a 9.186 su apsolventi.
U 2022. diplomiralo je/završilo studije 11.312 studenata, što je za 8,2 posto manje u odnosu na 2021. Od ukupnog broja diplomiranih/završenih studenata 62,1 posto su studentice, navodi se. Usporedbe radi, u školskoj 2021/2022. na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 76.028 studenata. Dakle, u samo godinu dana broj studenata pao je za 2.778.
Izvor: Dnevni.ba
