Uhićena Gabrijela Žalac, bivša HDZ-ova ministrica razvoja i EU fondova
Po nalogu novoosnovanog Ureda europskog tužitelja policija je jutros uhitila bivšu ministricu Gabrijelu Žalac te još tri osobe. Premda se pojavila informacija kako je Žalac odvedena na ispitivanje u OLAF to nije istina jer je OLAF savjetodavno tijelo, piše jutarnji.hr.
Podsjetimo, prije dvadesetak dana MUP je potvrdio da se provodi kriminalističko istraživanje u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Kako su mediji doznali istražuju se sumnje u preplaćeni posao izrade softvera koji je Telegram otkrio još 2019. godine.
Kao što je ranije pisano, sporni posao počeo je direktnom dodjelom u rujnu 2017. da bi, nakon što je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) poništila odluku o dodjeli posla, na raspisanom javnom natječaju pobijedila tvrtka Marija Jukića, Ampelos, koja se jedina javila na natječaj.
O čitavome slučaju prvi je pisao Jutarnji list, kada je u studenome 2017. godine
DKOM po žalbi KING ICT-ja, ukinuo odluku Žalac da posao, tada vrijedan 10 milijuna kuna, bez natječaja dodijeli zajednici ponuditelja – tvrtkama Razvojna platforma i Micro projekt, kojima je na čelu bio Mladen Šimunac, poznanik tadašnje ministrice Žalac. DKOM je zaključio kako za Ministarstvo nije dokazalo na temelju kojih činjenica i okolnosti je zaključilo da u konkretnom slučaju ne postoji razumna alternativa ili zamjena za natječaj.
Zanimljivo je kako je KING ICT u svojoj žalbi koja je srušila posao naveo kako nije istina da su izabrane tvrtke jedine koje su u državi u stanju obaviti predmetni posao već da to može njih nekoliko: među ostalima tvrtke Ampelos i InfoDom. Nakon što im je DKOM osporio dodjelu posla bez natječaja, odnosno putem tzv. pregovaračkog postupka bez prethodne objave poziva na nadmetanje, Ministarstvo je raspisalo natječaj, sada, međutim, vrijedan 16,24 milijuna kuna, odnosno oko 13 milijuna kuna + PDV.
“Na natječaj se pak javio samo jedan ponuditelj – zajednica koju su činile tvrtke Ampelos d.o.o. i InfoDom d.o.o. Naravno, one su i izabrane na natječaju, koji se medijima činio dosta čudan. Prije svega problematizirali su da postoji posredna povezanost između vlasničkih struktura tvrtki koje su pobijedile na natječaju te onih kojima je godinu dana prije posao bio dodijeljen direktno”, javlja Slobodna Dalmacija.
Naime, u trenutku natječaja u Ampelosu je član uprave bio bivši poslovni partner Mladena Šimunca, Željko Marić
No, premda su u svojima izjavama za medije i Jukić i Marić potvrdili da su prije surađivali sa Šimuncem, obojica su rekla kako je ta suradnja “past tense” te da u vrijeme natječaja nisu poslovno povezani s njime.
No, to jesu li oni u bilo kakvoj povezanosti sa Šimuncem na kraju će ispasti manji problem, već će puno veću sjenu sumnje na čitav posao baciti što se događalo s novcem koji je Ministarstvo uplatilo. Naime, vlasnik Ampelosa Jukić si je, kako je to otkrio portal Telegram, dan nakon uplate Ministarstva isplatio puni iznos dobiti “8,5 milijuna kroz isplatu dobiti i plaćanja poreza na dobit te 2,3 milijuna kuna kroz pozajmicu jedinom zaposleniku”. Jukić je, pak, nakon Telegramova otkrića, rekao kako on novac nije uzeo sebi već je novac reinvestiran u edukaciju.
“Ja nisam sebi isplatio gotovo pa ništa. Završili smo tu godinu s osam i pol milijuna kuna dobiti, a ja taj novac nisam podigao već sam ga iskoristio za edukaciju koja traje godinu dana.
Na kraju prošle godine smo potpisali i predali financijsko izvješće. Država je na osnovi toga izračunala koliko smo imali dobiti i naplatila nam porez. Većinu preostalog novca smo iskoristili za implementaciju i edukaciju svih jedinica samouprave, od županija do ministarstava, koje koriste taj softver”, rekao je Jukić prije dvije godine Telegramu.
Izvidi USKOK-a
Slučaj je neko vrijeme bio pod povećalom USKOK-a, no navodno je zaključeno da Žalac nije učinila ništa protuzakonito pa su izvidi obustavljeni. No, ubrzo je slučaj ponovno otvoren.
Naime, najprije je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje (SAFU) prilikom kontrole financiranja ovog posla utvrdila određene nedostatke, odnosno da sredstva EU nisu u cijelosti utrošena namjenski. Stoga je donijela odluku kojom je korigiran iznos nabave za 25 posto.
Pojednostavljeno, financiranje 25 posto sporne nabave, što iznosi oko 4 milijuna kuna, umjesto iz fondova EU morala je platiti Hrvatska. Nakon toga u priču se (ponovno) uključio Europski ured za borbu protiv prevara (OLAF), koji je nastavio istraživati slučaj i provjeravati sve okolnosti pod kojima su zaključeni ugovori s izvođačem radova te je li financiranje teklo u skladu s propisanom procedurom.
