Ured visokog predstavnika o državnoj imovini, što će odlučiti radna grupa
Radna grupa za pitanja državne imovine Bosne i Hercegovine koju je oformio Ured visokog predstavnika (OHR) dosad je imala osam radnih sastanaka. U narednim tjednima trebali bi biti organizirani i novi susreti.
Potvrđeno je to za Fenu u OHR-u uz podsjećanje da je Radna grupa, koju čine ugledni domaći i međunarodni pravni stručnjaci, radila na procjeni različitih tehničkih i pravnih aspekata vlasništva, korištenja i upravljanja državnom imovinom. Analizirala je različite modela upravljanja imovinom, uključujući i primjere iz međunarodne prakse, piše Raport.ba.
Tehnički i pravni aspekti
Stručnjaci su do sada razmatrali tehničke i pravne aspekte vlasništva, korištenja i upravljanja poljoprivrednim dobrima, reguliranju korištenja šuma i vodnih resursa, korištenje resursa obuhvaćenih Aneksom 9 Daytonskog mirovnog sporazuma, kao što su ceste, željeznice i luke. Usporedila ih je s različitim pravnim okvirima koji se primjenjuju u drugim zemljama, kao i različite modalitete vlasništva, upravljanja i korištenja različitih vrsta imovine bivše SFRJ i SRBiH.
”Radna grupa planira održati dodatne sastanke u narednim sedmicama. Nakon što završi svoj rad, bit će pripremljen izvještaj s preporukama kako bi tako bile pružene informacije za domaće političke procese u pogledu rješavanja pitanja državne imovine”, naveli su iz OHR-a. Kako su naglasili, prihvatljivo i održivo rješavanje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti jedan je od pet ciljeva koje je Vijeće za provedbu mira utvrdilo u okviru Programa 5+2.
Međutim, na odluku institucija BiH i bh. političara, kojom bi se riješilo pitanje državne imovine, čeka se već 28 godina. U OHR-u smatraju da bi rješavanje tog pitanja pružilo pravnu sigurnost i uspostavljalo pozitivan ambijent za domaće i strane investitore, što vodi ka ostvarivanju ekonomskog rasta i otvaranju novih radnih mjesta. Time se doprinosi ostvarivanju većih javnih prihoda i osigurava pružanje kvalitetnijih usluga građanima.
”Rješavanje pitanja državne imovine donosi korist za sve i nitko nije na gubitku”, zaključili su iz OHR-a.
Pitanje državne imovine već je dugo aktualno pitanje posebno nakon što je Republika Srpska počela knjižiti imovinu na entitet, iako je Ustavni sud BiH u nekoliko presuda naglasio da je pitanje državne imovine u nadležnosti države te se ono može rješavati samo u okvirima Parlamentarne skupštine BiH.
Jedino nadležno mjesto
Parlamentarnu skupštinu čine 42 poslanika izabrana iz oba entiteta i 15 delegata koje direktno biraju Parlament Federacije BiH i Narodna skupština Republike Srpske. To znači da je, prema ustavnim ovlaštenjima, Parlamentarna skupština BiH jedino nadležno mjesto za usvajanje sveobuhvatnog zakona kojim će se riješiti pitanje državne imovine za dobrobit svih. U opisu državne imovine, koji je dao Ustavni sud BiH, jasno stoji da državna imovina ne podrazumijeva samo skup nekretnina koje služe javnoj vlasti, nego je državna imovina i “javno dobro” (morska voda, morsko dno, riječna voda, riječna korita, jezera, planine i druga prirodna bogatstva, javna i prometna mreža, prometna infrastruktura), koje prioritetno služe svim ljudima.
Iz OHR-a naglašavaju da su Daytonski sporazum i Ustav BiH ustanovili BiH kao nasljednicu nekadašnje Republike BiH. Kao jednu od zemalja sukcesora bivše SFRJ, Ustavni sud BiH je potvrdio BiH za titulara državne imovine, zbog čega sveobuhvatno i održivo rješenje za raspodjelu imovine između države i drugih nivoa vlasti treba biti usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Naglasili su i da pitanje državne imovine ne utiče na teritorijalni omjer uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom niti utiče na temeljnu strukturu BiH kao jedinstvene, suverene države, nego je to tehničko i funkcionalno pitanje koje treba riješiti kako bi se našao najbolji način da se državna imovina stavi u službu dobrobiti svih građana.
