Uvoz svinjetine oborio sve rekorde, jedu li potrošači u BiH meso koje u EU daju kućnim ljubimcima

U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi.

Uvoz mesa u Bosnu i Hercegovinu obara sve rekorde.

Službena statistika pokazuje da je za samo 6 godina uvoz svinjskog mesa skočio za gotovo 70%. Raste i uvoz junetine, doduše ne u tolikom postotku, ali su i farmeri izuzetno zabrinuti. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, u BiH je 2019. godine uvezeno oko 15 milijuna kilograma, a lani 25,3 milijuna kilograma svježeg, rashlađenog i smrznutog svinjskog mesa. Domaći uzgajivači svinja kažu da situacija nikad nije bila ovako loša.

Upozoravaju da smo, do prije 3-4 godine, domaćom proizvodnjom zadovoljavali oko 30% potreba, a sada tek 15-20% potreba tržišta u BiH.

Kako kažu, ako uvoz mesa ne bude zaustavljen, i ono malo uzgajivača će zaključati svoje svinjce. Primjera radi, kilogram tovljenika u Srpskoj trenutačno stoji oko 3,3 KM, dok se kilogram svinjske plećke na akcijama u trgovinama može kupiti po, kako naglašavaju, 3,5 KM.

– Dotjerani smo do samog ruba opstanka, ali država nas ne čuje. Godinama tražimo uvođenje zaštitnih mjera, ali ništa od toga – kaže predsjednik Uzgajivača svinja Srpske Mišo Maljčić za Srpskainfo.

Naglašava da je izvan pameti to što je gotovo izjednačena cijena kilograma mesa iz uvoza i kilograma žive vage domaćih tovljenika.

– Ovdje nešto debelo ne štima. Cijena tovljenika je zabrinjavajuće niska, a mi nikada nismo bili ovako nekonkurentni – upozorava Maljčić, koji je više puta naglasio da je BiH praktički „kanta za smeće“ za Europu.

– U BiH se koristi meso zamrznuto i do godinu dana. Problem je što se to meso mora „osvježiti“ raznim aditivima i fosfatima, koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi. Također, meso koje je dugo zamrznuto, pa se odmrzne, osjeti se na hladnjaču jer poprimi miris od dugog stajanja. To meso u Europi daju kućnim ljubimcima – upozorio je Maljčić.

Kako kaže, tešku situaciju u svinjarstvu komplicira i loša godina za kukuruz.

– Dobar dio prinosa kukuruza je propao zbog suše, što znači višu cijenu sirovine. A kombinacija proizvodnje jeftinog mesa sa skupom sirovinom nije moguća. Također, smanjenje proizvodnje u EU izravno će utjecati i na BiH, koja je sve ovisnija o uvozu – naglašava Maljčić i upozorava da zbog loše situacije u domaćem svinjarstvu mnogi napuštaju selo.

– Nitko nema taj luksuz raditi s gubicima. Zato ne čudi što iz godine u godinu bilježimo sve manju proizvodnju, a bojim se da će u budućnosti biti gore – poručuje Maljčić.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, stočni fond u Srpskoj 2019. godine brojao je oko 515.000, a lani tek 357.000 svinja. Riječ je o smanjenju broja svinja za gotovo trećinu.

Nekonkurentnost muči i uzgajivače junadi.

Primjera radi, trgovine u Srpskoj kilogram telećih rebara iz uvoza prodaju po 14-15 KM, dok kilogram žive vage lošije teladi stoji oko 15 KM.

Farmeri pitaju kakvo je meso koje stiže iz Europe, s obzirom na to da je njegova cijena u razini s cijenom žive vage.

– Činjenica je da je gotovo izjednačena cijena kilograma žive vage teladi i uvozne teletine. Primjera radi, kilogram žive vage teladi kreće se oko 15-17 KM, a kilogram uvozne teletine je oko 15 KM. Naravno da će svaka klaonica radije kupiti jeftino meso, ne ulazeći u to kakve je kvalitete. A cijena govori sve. S druge strane, mi ne možemo prodati svoju robu, tako da ne treba čuditi što ljudi odustaju od uzgoja i gledaju kako spasiti glavu – poručuju farmeri.

Podsjetimo, farmeri iz BiH su više puta tražili od vlasti na državnoj razini uvođenje carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10%, te pristojbu od 1,5 KM po kilogramu svinjskog i 2,5 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa.