Uzgoj rotkvice u plasteniku tijekom zime
Rotkvica, Raphanus sativus, je jedno od povrća koje najbrže dolazi na berbu, od sjetve do ploda potrebno je svega 20 do 30 dana, što je čini idealnom kulturom za zimski uzgoj u plasteniku. Ovo povrće nije zahtjevno i vrlo ga je lako uzgojiti, pa se često koristi kao prva kultura kod proizvodnje u zatvorenom ili kao međuusjev. – piše Agroklub.com
Kako posijati i uzgojiti rotkvicu
Rotkvica preferira rahla, plodna i dobro drenirana tla blago kisele ili neutralne reakcije (pH 6-7). Prije sjetve, tlo treba dobro usitniti i obogatiti organskim gnojivom.
Sjemenke se siju direktno u redove, na dubinu od 1 do 1,5 cm, s razmakom od 5 do 7 cm između biljaka i 10 do 15 cm između redova. Moguće je i sijanje u gusto, a kasnije prorjeđivanje.
Održavajte umjerenu vlažnost tla redovnim zalijevanjem, jer rotkvica brzo reagira na nedostatak vode stvaranjem drvenastih i ljutih plodova. Plastenik redovno provjetravajte kako biste spriječili prekomjernu vlagu i razvoj bolesti.
Kada je riječ o optimalnim uvjetima za uzgoj, rotkvica je otporna na hladnoću i klija već na 2 do 3°C, dok je optimalna temperatura za rast i razvoj 12 do 18°C. U plasteniku je važno održavati ove temperature uz minimalne oscilacije. Iako nije zahtjevna u pogledu svjetlosti, preporučuje se da plastenik ima dovoljno dnevnog svjetla kako bi plodovi bili kvalitetni i sočni.
Imajte na umu da je ovo povrće s najkraćim vegetacijskim ciklusom. Ovisni od sorte i uvjeta, plodovi su spremni za berbu već za 20 do 30 dana. Redovna berba je važna jer prezrele rotkvice postaju drvenaste i gube kvalitetu.
Bolesti i štetnici rotkvice
Rotkvica je relativno otporna kultura, ali može biti podložna određenim bolestima, posebno u uvjetima visoke vlage i slabe ventilacije plastenika. Najčešće bolesti su:
- Crna noga (Rhizoctonia solani): Uzrokuje truljenje korijena i bazalnog dijela biljke. Pojavljuje se u vlažnom i loše dreniranim tlima.
- Pepelnica (Erysiphe cruciferarum): Bijele prevlake na listovima koje usporavaju rast biljke.
- Alternaria (Alternaria brassicae): Pojavljuju se smeđe pjege na listovima, koje se šire i smanjuju fotosintezu.
- Plamenjača (Peronospora brassicae): Pogađa listove, formira sivkasto-bijele prevlake na njihovoj donjoj strani.
Štetonici su češći problem od bolesti, posebno u proljetnom i ljetnom periodu, ali ih treba pratiti i zimi. Buhači (Phyllotreta spp.) su među najznačajnijima. Radi se o malim crnim insektima koji prave sitne rupice na listovima. Vrlo su agresivni u toplijim uvjetima.
Kupusni moljac (Plutella xylostella) također je čest gost, a njegove gusjenice oštećuju listove. Nematode (Meloidogyne spp.) napadaju korijen, uzrokujući deformacije i smanjenje kvalitete ploda, dok lisne uši (Aphididae) isisavaju sokove iz biljke, što može oslabiti rotkvicu i smanjiti prinos.
Utjecaj velikih minusa
Iako je kultura koja podnosi niske temperature, one ispod -5°C mogu uzrokovati oštećenja na listovima i plodu, posebno ako nije adekvatno zaštićena u plasteniku. Ako dođe do smrzavanja, plod postaje vodenast, gubi čvrstoću i okus. Pri ekstremnim minusima dolazi do njegovog pucanja i ubrzanog propadanja.
Kako biste zaštitili rotkvicu od hladnoće preporučuje se dodatni sloj folije ili agrila u plasteniku. Također, održavajte minimalne temperature u plasteniku iznad 2°C te izbjegavajte prekomjerno zalijevanje koje može povećati rizik od smrzavanja tla.
Pravilna njega i kontrola uvjeta u plasteniku osigurat će zdravu i kvalitetnu rotkvicu čak i u zimskom razdoblju!
Nutritivni sastav i zdravstvene koristi
Rotkvica je bogata hranjivim tvarima, ali niskokalorična. Sadrži vitamine C, B6 i folnu kiselinu. Od minerala u njoj su prisutni kalij, kalcij, magnezij, željezo. Vlakna ove kulture potiču probavu i čišćenje organizma, dok antioksidansi djeluju protuupalno i jačaju imunitet.
Njena redovna konzumacija doprinosi detoksikaciji organizma, snižavanju krvnog tlaka i održavanju zdravlja kože.
Rotkvica je zahvalno povrće za uzgoj u zimskim plastenicima zbog kratkog vegetacijskog perioda, niskih zahtjeva i visokog nutritivnog sadržaja. Njena sjetva i uzgoj idealni su i za manje iskusne proizvođače, dok profesionalnim uzgajivačima pruža odličan prinos uz minimalna ulaganja.
