Za plaće i naknade 80 dužnosnika Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH od početka mandata isplaćeno je skoro 16 milijuna maraka državnog novca, piše CIN.

sadržaj se nastavlja nakon oglasa

BOMBA za čišćenje vena! Otkriven način da holesterol i visok pritisak nestanu za para dana…

Sponsored by MonadPlug

Zastupnici u Državnom parlamentu su za nepune četiri godine zasjedali oko 40 radnih dana. U tom razdoblju su usvojili 16 zakona.

Sa takvim rezultatom aktualni parlamentarci su najmanje efikasni od svih osam postratnih saziva, ali se to nije odrazilo na njihova primanja, koja su pet puta viša od prosječne plaće građana Bosne i Hercegovine (BiH).

Na njihove plaće i naknade potrošeno je 12,5 milijuna maraka. Dodatnih skoro 3,4 milijuna maraka izdvojeno je za dužnosnike Predsjedništva i Vijeća ministara BiH. Zbog neefikasnog rada u ovom mandatu te kašnjenja u formiranju vlasti ni oni se ne mogu pohvaliti rezultatima rada.

Unatoč visokim primanjima parlamentarci su ovog ljeta sebi i svojim kolegama u ovim dvjema institucijama izglasali povećanje plaća za 500 KM. Ostali državni službenici na platnim listama dobili su povećanje od 60 do 300 maraka.

Plaće za nerad

Državni parlamentarci, ministri i članovi Predsjedništva BiH su od početka mandata do srpnja 2022. godine mjesečno primali oko 5.000 KM. Osim plaća isplaćivani su im: topli obroci, paušali, dnevnice, upotreba auta, prijevoz, jubilarne nagrade, otpremnine, naknade za rad u povjerenstvima, jednokratne pomoći, naknade za odvojeni život i smještaj, a pred ljetni odmor dobivali su 300 KM regresa.

Parlamentarna skupština je najviše koštala građane. Za plaće i tople obroke 57 parlamentaraca isplaćeno je 10,1 milijun KM. Uz to, oni primaju i mjesečni paušal od 714 KM za dodatne aktivnosti tokom mandata kao što je rad u izbornim jedinicama, nazočenje manifestacijama, stručno osposobljavanje i slično. Bh. građane je ova stavka koštala 1,64 milijuna KM.

Za naknade za dolazak i boravak u Sarajevu za nepune četiri godine izdvojeno je 396.332 KM, a za jubilarne nagrade, rad u povjerenstvima, dnevnice, jednokratne pomoći i regrese 82.140 KM. Dio njih se za vrijeme mandata umirovio i dobili su 232.815 maraka za otpremnine. Nakon toga su nastavili raditi pa primaju i mirovinu i plaću.

Iako je najvažniji dio posla koji zakonodavci obavljaju u zgradi Državnog parlamenta usvajanje zakona, za one koji ne nazoče sjednicama nema sankcija.

Zastupnik Mirsad Kukić iz Pokreta demokratske akcije (PDA) je jedan od najneaktivnijih parlamentaraca. Od 43 sjednice izostao je čak 21 put zbog, kako tvrdi, lošeg zdravlja. Čak i kada je nazočio sjednicama, nije se javljao za riječ niti je upućivao zastupnička pitanja ili inicijative.

„Ja sam tako mislio da treba”, kaže on

Za nepune četiri godine ovakvog rada plaćeno mu je skoro 113.000 KM. Kukić je na izborima 2018. godine dobio više od 31.000 glasova. Za svoje glasače je, kako kaže, „uradio dosta“, ali je odbio novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) obrazložiti što to podrazumijeva.

Iako je zbog lošeg zdravlja izostao sa pola sjednica, Mirsad Kukić se i ove godine kandidirao za Zastupnički dom Državnog parlamenta.

Od kolovoza 2021. godine 18 državnih parlamentaraca iz Republike Srpske (RS) opstruiralo je rad Parlamenta

Izostajali su sa sjednica ili sudjelovanjem u radu spriječavali donošenje zakona na osnovu odluke njihovih stranačkih lidera zbog neslaganja sa radom visokog predstavnika.

Umjesto sankcija za nerad za razdoblje od sedam mjeseci, koliko je trajao bojkot, plaćeni su više od 717 tisuća maraka.

Jedan od njih je i poslanik Lazar Prodanović kojem je u ovom mandatu isplaćeno više od 258 hiljada maraka. Do sada je postavio 11 pitanja i učestvovao u raspravama na osam sjednica.

On je već 16. godinu u Državnom parlamentu

„Ako govorimo o reformskim zakonima, bržem putu BiH ka članstvu za stjecanje statusa kandidata, poboljšanje ekonomskog okruženja i niz drugih pitanja”, Prodanović kaže da se političari ne mogu pohvaliti dosadašnjim radom.

To ga ipak nije spriječilo da u ožujku ove godine uzme više od 28 hiljada maraka za otpremninu i nastavi raditi u Parlamentu

Osim njega otpremninu su u ovom mandatu uzeli i zastupnici: Bariša Čolak i Dragan Čović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZBiH), Bakir Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić iz Saveza nezavisnih socijaldmokrata (SNSD) te Jakov Galić iz Socijalističke partije (SP), Dragan Mektić i Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke (SDS).

Od 2010. godine za 21 dužnosnika Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH isplaćeno je 611.472 marke za otpremnine. Obzirom da pojedinačni iznosi dosežu i 30 tisuća maraka, poslanik Damir Arnaut iz Naše stranke (NS) je predložio izmjene zakona kojim bi se ograničio iznos otpremnine na 10.728 KM.

Ovaj prijedlog je već tri puta obaran, sada se čeka glasanje u Domu naroda, a Arnaut kaže da je izgledno da će prijedlog i četvrti put pasti: „Nije to samo otpremnina. Znači, tu stvarno imate jako puno ljudi koji će apsolutno sve uzeti što im zakon da, ali zaboravljaju da su oni ti koji taj zakon donose.“

Mirovine za džeparac

Vijeće ministara je godinu i dva mjeseca nakon izbora radilo u tehničkom mandatu. Novi saziv je počeo sa radom tek krajem prosinca 2019. godine. 20 ministara i njihovih zamjenika je od tada za plaće i naknade ukupno primilo 2,68 milijuna maraka. Među najplaćenijim su predsjedavajući Zoran Tegeltija i ministar financija Vjekoslav Bevanda kojima je do sada pojedinačno isplaćeno oko 160 tisuća maraka.

U njihovom mandatu država je uglavnom funkcionirala na privremenom financiranju tijekom kojeg nije bilo moguće realizirati razvojne projekte

I mandat Predsjedništva BiH obilježio je usporen i neefikasan rad. Tome je najviše doprinosio srpski član Predsjedništva Milorad Dodik izostajanjem sa sjednica ili glasovanjem suprotno od druga dva člana. On je od početka mandata naplatio više od 243 tisuće maraka.

Bošnjački član Šefik Džaferović je u istom razdoblju plaćen nešto više od 247 hiljada maraka, dok je Željko Komšić dobio skoro 233 tisuće maraka iz državnog proračuna.

Umjesto od građana, mandat od stranke

Zastupnik Halid Genjac iz SDA je dio zakonodavne vlasti od 1996. godine. Četiri puta je bio zastupnik i četiri puta poslanik. No, većinu mandata nije osvojio glasovima birača, nego je Stranka odlučivala da on bude dio Parlamenta. Do mandata je stizao preko kompenzacijske liste ili delegiranjem u Dom naroda.

U aktualnom sazivu se u raspravu uključio na četiri sjednice, a postavio je jedno zastupničko pitanje. Za to je dobio više od 241 tisuće KM. O svom radu nije želio razgovarati sa novinarima.

Više čitajte OVDJE

Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo/Stijena.info