• Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza
  • Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza

Zahum – Rama: Nositi ime Diva je čast i obaveza

Latinska izreka kaže: Ime je znak. (Nomen est omen) Svaka kultura po rođenju djetetu daje ime po svojoj tradiciji izrasloj iz stila života i vjere uz stalni podsjetnik na pretke.  Ime postaje znak koji nosimo i ono nas obilježava. Ime čini nas, mi činimo ime.  A ime Diva je posebno za Ramljake. To ime nosila je Diva, kći Luke Grabovca iz Brainova doca u Rami. 

 

Lik Dive Grabovčeve, legendarne djevojke iz Rame koja je odoljela napastima ljepote, bogatstva i  bahatosti, postao je već odavno inspiracija za pisce, dramaturge, glazbene  i likovne umjetnike, a po njoj Ramljaci počinju davati imena djeci.

Rama u narodnoj predaji: Diva Grabovčeva

Diva nije inspiracija umjetnicima, ona je bila vodilja i uzor mnogim djevojkama i ženama kako u Rami tako i u širem okruženju.  Upravo zbog toga, obitelj Mladena i Anđelke Jurić iz Rumboka, s privremenim boravkom u Austriji odlučila je svom najmlađem djetetu dati ime Diva koje je rođeno 2020. godine. Ova obitelj ime već dva sina; Stjepana i Ivu.

Osim imena obitelj Jurić je željela još jednu vezu s Ramom,  Divu krstiti u Rumbocima, ali zbog pandemije koronavirusa krštenje je obavljeno u Kapfenbergu u Austriji. Koronavirus ih nije zaustavio da za Božić budu sa svojim roditeljima, braćom i  sestrama u Rami.

To vrijeme je iskorišteno da mala Diva posjeti Zahum, rodno mjesto Dive Grabovčeve gdje je izgrađen Divin dom pod vodstvom udruge Jelašac i župe Rumboci.

Divin dom je izgrađen u stilu stare  ramske kuće ispred koje je postavljena statua razigrane djevojčice Dive. Zahum je planinsko područje, odnosno, podnožje Raduše. I njezino grobno mjesto je u planinskom području, na Kedžari, u podnožju Vrana.

Zbog nekih usmenih predaja kako je samo jedna Diva obitelj Jurić je svojoj Divi dodala još jedno ime Marija, upravo po Mariji, Majci od Milosti koju Ramljaci osobito časte. A Ramljaci su poznati po osobitom čašćenju triju žena: Majke od Milosti, Dive Grabovčeve i Ramske majke.

Diva Marija Jurić sigurno će s ponosom nositi to ime i dičiti se njime upravo onako kako su s ponosom dali njezini roditelji.

Iako je bilo u nedjelju hladno zimsko doba sa snijegom od barem pedesetak centimetara u malenoj Divi Mariji se već isčitavala  hrabrost i odvažnost.

Obitelj Jurić se poslije fotografiranja Dive Marije u Divinu domu okupila u restoranu „Zaum“, svega par stotina metara daleko od Divina doma.

Radosno obiteljsko okupljanje, osim roditelja Mladena i Anđelke, s posebnim osjećajima su doživjeli djed Stipo Jurić poznat po svom nadimku Šujkan i baka Mara rođena Petrović. Njih dvoje posebno ističu kako su podigli svojih šestero djece, tri sina i tri kćeri od kojih su dobili šesnaestero unučadi i jedno praunuče.

 

Šujkan je nekim ponosom naglasio da je radostan i zbog Dive Marije, ali i zbog toga što je njegov sin Mladen kojeg je životni put odveo u Njemačku započeo gradnju obiteljske kuće u Rumbocima. To dvoje su dva znaka koja će sigurno Mladena i njegovu obitelj vezati za Ramu ma gdje bili.

Vjerujemo da ovo sigurno neće biti jedino ime Diva koje će uvijek podsjećati na Divu Grabovčevu i na taj način prenositi tradiciju o ramskoj heroini.

 

O Divi su pisane pjesme, izvedene drame i snimljen film „Divin krik s Vrana“

Svakog ljeta tisuće hodočasnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i svijeta hodočaste na grob Dive Grabovčeve na Kedžaru, na Vran-planini.

Vjeruju da će njihove molitve biti uslišane. Divu Grabovčevu smatraju mučenicom. Diva je bila katolička djevojka, prema legendi najljepša u ramskom kraju u tursko doba. Želio ju je zaprositi bahati Tahir-beg Kopčić s Kupresa. Tome su se usprotivili u početku i njegovi roditelji jer je Diva bila za njih Vlahinja, a i Divin otac Luka. No, mladi beg bio je uporan, pa je dobio dopuštenje svojih roditelja.

Uz pomoć svojih kmetova Tahir-beg je ipak pronašao Divu na Vran-planini, a kad ga je ona još jednom odbila, od bijesa ju je usmrtio nožem. Tijelo joj je pokopano na mjestu pogibije. Na njezinu grobu danas stoji brončani spomenik kipara Kuzme Kovačića.

 

Priča o sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame

 

U UTV-ovom filmu „Divin krik s Vrana“ kroz igrane scene i svjedočenja svećenika, povjesničara i hodočasnika ispričana je priča o životu i mučeništvu nevino stradale djevojke i priča o vječnom sukobu Dobra i Zla, Svjetlosti i Tame na ovim prostorima. Film je režirao Miljenko Karačić.

Igrane scene za ovaj film odigrali su mladi glumci iz Rame, tada učenici i članovi KUD-a “Hrvatska sloga” uz stručnu suradnju Milana Topića i Zorana Stojanovića. Film je snimljen 2012. godine i od tada je prikazivan na HTV-u više puta. Prihvaćen je dobro kod publike te je i nagrađen na filmskom festivalu.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar