Zašto nas samo nesreća ujedinjuje?

Crtež umjetnika Midhata Kapetanovića, Vučko (maskota Zimskih olimpijskih igara 1984. godine) koji pomaže Zagiju (maskota Univerzijade u Zagrebu 1987. godine) u hodu preko ruševina primljen je s oduševljenjem u BiH i Hrvatskoj. “Sarajevo je uz svoj Zagreb i sve njegove dobre i hrabre ljude!”, poručio je Kapetanović uz ovaj crtež Zagrepčanima koje je, u jeku borbe protiv korona virusa pogodio i razoran potres, najjači u posljednjih 140 godina, piše Dnevni list.

Nesreća ujedinila i Zagreb i Sarajevo i Beograd

Poruke podrške stizale su iz cijelog svijeta, a jednu od najtoplijih Zagrebu je uputilo je upravo Sarajevo, gdje je na Gradskoj vijećnici projiciran natpis SA, srce i ZG.

Poruku podrške Zagrebu i zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću poslao je gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka. On je na Facebooku napisao: “Grad Sarajevo poslao je večeras Gradu Zagrebu iskrenu i snažnu poruku podrške i ljubavi i to svjetlima na sarajevskoj Vijećnici! Sa  ZG. Dok se svi skupa borimo protiv pandemije koronavirusa, Grad Zagreb je zadesio jedan od najsnažnijih potresa u historiji. Glavni grad BiH poručuje Zagrepčanima i cijeloj Hrvatskoj da ste večeras u našim mislima i molitvama. Ovi teški izazovi sa kojima se suočavamo osnažiti će naše prijateljstvo i produbiti saradnju. Uvjeren sam gospodine Bandiću, da ćete se sa sugrađanima, Gradskom upravom Zagreba i Vladom Hrvatske ponovo uzdići i oporaviti od ove teške nesreće, kao što ćemo uz zajedništvo i solidarnost, prebroditi pandemiju koronavirusa. Sarajevo ne zaboravlja svoje prijatelje!“.

Za potresom pogođeni Zagreb pljesak podrške stigao je sa Beograda i to se dogodilo nakon dugih 30 godina zategnutih odnosa. Teška vremena i opasnosti u ljudima bude okrenutost jednih prema drugima, solidarnost i razumijevanje.

Problem u “praksi”

Međutim dok smo deklarativno jaki na riječima, problem je “u praksi”, pa tako i u 100.000 KM podrške Zagrebu iz Vlade HNŽ-a, i oštre kritike prema predsjedniku vlade Nevenku Hercegu.

Vlade u kojoj su i ministri Hrvati i Bošnjaci i Srbi. Ova ista vlada u samu zoru najave dolaska teških dana borbe protiv korona virusa, uputila je i pomoć od 50.000 KM također potresom pogođenoj, prijateljskoj Albaniji. Prije nekoliko dana uplaćena je i bolničkim ustanovama u HNŽ-u od 583.333,33 KM, i to: Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar 342.708 KM, JU Kantonalna bolnica “Dr. Safet Mujić” 155.750,00 KM i JU “Opća bolnica” Konjic 84.875 KM. Vlada je donijela Odluku da se domovima zdravlja u HNŽ isplati pripadajući kvartalni iznos od ukupno 417.000 KM.

Vlada HNŽ-a, zasigurno sa svim svojim manama i vrlinama, nastavlja financijski pomagati, dok, primjerice Sarajevska županija s proračunom od milijardu maraka otvara namjenski račun za prikupljanje pomoći od građana kojih na tisuće gubi posao zbog posljedica krize izazvane pandemijom.

Zagreb zasigurno ima dovoljno sredstava kako bi prebrodio i posljedice potresa, ali gesta pomoći iz HNŽ-a zasigurno neće biti zaboravljena. Jer, kako kaže stara narodna poslovica ‘U muci se poznaju junaci’.

No, zašto je naš prvi susjed, Hrvatska, često dežurni neprijatelj i zašto BiH još uvijek nije iskoristila i ovo vrijedno prijateljstvo zemlje s kojom dijeli najdužu granicu i neraskidive veze?

Što je Hrvatska Bosni i Hercegovini

Podsjetimo na nadasve pohvalnu inicijativu hrvatskog ministarstva branitelja Predraga Freda Matića od 2013. godine koje je, u okviru programa za sufinanciranje rada zadruga branitelja u Federaciji Bosne i Hercegovine, pomoglo mnoge braniteljske zadruge, među njima i zadruge bivših pripadnika Armije BiH, što je pobudilo veliko zanimanje javnosti, ali i niti jedno protivljenje hrvatskih braniteljskih udruga.

Ovaj koncept pokazao se kao vrlo uspješan u susjednoj Hrvatskoj, a takva iskustva podijeljena su, i financirana, i među hrvatskim i bošnjačkim braniteljskim udrugama, nekadašnjim vojnicima koji su bili u sukobu.

Inače, Hrvatska je jedna od najvažnijih gospodarskih partnera Bosni i Hercegovini. Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prošloj godini iznosio je 11,86 milijardi KM, a uvoz nešto manje od 20 milijardi KM. Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija još su najznačajniji partneri u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH koja je inače najveća sa zemljama članicama EU.

U Njemačku smo izvezli robe u vrijednosti 1,69 milijardi KM, ukupna trgovinska razmjena s Hrvatskom je gotovo 1,45 milijardi KM izvoza i uvoza 3,51 milijardu KM. Jednostavno, bez Hrvatske teško bi bilo BiH, ali i Hrvatskoj bez BiH.

Donacija SKB-u, bolnici u vlasništvu Federacije

Kao svome najbližem susjedu, Republika Hrvatska je Bosni i Hercegovini darovala i prijevod čitave pravne stečevine Europske unije na više od 160 tisuća stranica, a samo u kolovozu prošle godine hrvatska Vlada donijela je ‘Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu’, od 25,8 milijuna kuna.

Također, samo u veljači prošle godine Sveučilišnoj bolnici Mostar isplaćeno je 40 milijuna kuna za podmirivanje dugova prema dobavljačima lijekova, te za potrošni i ugradbeni materijal. A podsjetimo da je SKB Mostar u vlasništvu Federacije BiH i četiri županije s većinski hrvatskim stanovništvom, a u kojoj se svi liječe. ne samo Hrvati. Upravo zahvaljujući najznačajnijim dijelom donacijama Hrvatske sagrađena je nova bolnica na Bijelom Brijegu.

Oprema za bh. policajce

Podsjetimo i da je u veljači ove godine Hrvatska donirala Bosni i Hercegovini termovizijske kamere i komplete opreme za policijske snage u BiH, a ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je izrazio zahvalnost vladi Hrvatske na pomoći osiguranoj za funkcioniranje policijskih agencija u BiH.

“Ministarstvo sigurnosti BiH duboko vjeruje da je širenje međudržavne suradnje na planu sigurnosti i veoma važna uloga Hrvatske kao zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije, predstavlja dobrobit i za BiH”, izjava je iz njegovog ministarstva.

No, kao prva susjeda, Hrvatska je i u vrijeme kada je i sama bila pogođena poplavama u svibnju 2014. donijela hitnu odluku o upućivanju vatrogasnih postrojba i postrojba civilne zaštite Republike Hrvatske za pružanje žurne pomoći Bosni i Hercegovini, kako bi se spasilo ugroženo stanovništvo iz poplavljenih područja i pomogle nadležne institucije BiH.

U BiH je tada upućeno osam pripadnika Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) sa četiri vozila i tri čamca; 11 pripadnika Državne vatrogasne intervencijske postrojbe DUZS-a sa četiri 4 vozila; šest pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Grada Krapine s dva vozila.

Hrvatski kanaderi i pripadnici Oružanih snaga RH u rujnu 2012. gasili su i velike požare na području općine Jablanica, kao i turski i bh helikopteri itd.

Dok se u nesreći međusobno pomažemo, godinama nakon rata suočavamo se s prijeporima i „s ove“ i „ s one“ strane granice. Jesu li naše međusobne nesreće naša šansa kako bi pobijedili i iskorijenili sjeme međusobne mržnje, probudili solidarnost, dijalog, netoleranciju? Može li nesreća korona virusa biti katarza i motivacija za ‘restartiranje’ međusobnih odnosa? Ljudi to odavno prepoznaju i znaju. Hoće li znati i političari? Piše: V.S.Herceg, desk@dnevni-list.ba

Tko će pokupiti jeftini, politički korona-bod?

Solidarnost, suradnja, pomoć, razumijevanje, neke su od najčešćih riječi koje možemo čuti nakon što se pandemija koronavirusom zadesila i našu zemlju. Pandemija je utihnula razbuktale političke strasti ne samo u BiH, nego i u svijetu, a političari su, kao rijetko do sada, postali ‘građani drugog reda’. No, to nije dugo potrajalo, a i poneko nesnalaženje u izvanrednim situacijama i novonastalim okolnostima koje ne bilježi čovječanstvo, pokušava se politizirati, oštro kritizirati te i iz ove teške situacije priskrbiti sebi pokoji politički bod.

Najveći teret i odgovornost sada je na leđima onih koji su na vlasti, dok pojedine stranke oporbe koriste komoditet promatrača koji ima luksuz neodlučivanja ali i kritike koja, nerijetko, ima snažan politički ili nacionalistički ton. Jedan takav primjer je slučaj u Prozoru-Rama, odnosno, nedavni istup Irme Baralija, potpredsjednice Naše stranke na rješenje sanitarno-komunalne inspekcije o zabrani kretanja osobi koja dolazi iz Konjica kao sredine pogođene zarazom korona virusom, pri tom tražeći ukidanje zabrane kretanja kao mjera zaštite.

Iz Općine Prozor-Rama su odbacili primjedbe o stigmatiziranju Konjica ili bilo koje druge sredine, pogotovo što, kako su naglasili, ta općina s općinom Konjic ostvaruje projekte suradnje na području turizma, okoliša, i drugim poljima više nego sa bilo kojom drugom općinom u BiH.
“Očito je da se radi o pokušajima prikupljanja jeftinih političkih bodova. Mnoge političke stranke svoj nerad danas pokušavaju zataškati navodnom brigom o građanima, a nisu uspjeli nabaviti ni jedne maske, rukavice, odijela ili dezinfekcijskog sredstva za brojne općine, uključujući Prozor – Ramu, vjerojatno i Konjic, ostavljajući ih da se sami borbe sa svim izazovima nove bolesti. Uz to, vidljivo je da tekst jedne političke stranke koju prenose brojni portali izaziva mržnju i netrpeljivost, što se jasno može vidjeti u komentarima ispod tendenciozno skrojenog teksta priopćenja, zbog čega Općina Prozor – Rama treba sagledati mogućnost podnošenja kaznene prijave protiv odgovornih osoba, odgovorili su iz te općine.

 

Izvor: Dnevni list)