Zašto su plaće dužnosnika stroga tajna?
Sada se plaće zaposlenih u institucijama vlasti i javnim poduzećima i uopće sistem zapošljavanja kvalificiraju kao stroga tajna i sve se krije od građana koji sve to financiraju. Oznaku tajnosti na podatke uglavnom „lijepi“ Ministarstvo financija Federacije. Ista je situacija i u Republici Srpskoj, a u oba entiteta nadležni se pokrivaju državnim Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Za desetak dana Parlament Federacije dobit će prijedlog novoga zakona i izjašnjavanjem će parlamentarci pokazati svoje pravo lice! O čemu se radi?
Obavezno objavljivanje
Tri oporbene stranke – SDP, DF i Naša stranka – uputit će u parlamentarnu proceduru prijedlog zakona o obaveznom informiranju javnosti o sistematizaciji radnih mjesta, statusu zaposlenika, visini plaća i pristupu radnim mjestima u svim federalnim institucijama i javnim poduzećima.
Prema objašnjenju izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije Edina Forte, radi se o potpuno novim propisima kojima će sve institucije i javna poduzeća biti zakonskim obavezana da građane redovno informiraju o svakom zaposleniku, osnovi za zapošljavanje, plaćama i stručnoj spremi zaposlenika.
– Sada imamo praksu da se rukovodioci službi, direktori i uopće dužnosnici kriju iza Zakona o zaštiti osobnih podataka. Kada do javnosti nekim čudom dođu podaci o plaćama direktora i dužnosnika, građani se šokiraju i sve to traje dva dana. Pojave se podaci o sinovima i kćerkama političara na pozicija na koje su došli bez konkursa i priča o tome traje dva dana. Vrijeme je da sve institucije iziđu u javnost s podacima i da transparentnost više ne bude stvar incidenta. Moramo znati tko i kako radi za građane i prima plaću od novca građana, obrazlaže Forto.
Sada se plaće zaposlenih u institucijama vlasti i javnim poduzećima i uopće sistem zapošljavanja kvalificiraju kao stroga tajna i sve se krije od građana koji sve to financiraju. Oznaku tajnosti na podatke uglavnom „lijepi“ Ministarstvo financija Federacije. Ista je situacija i u Republici Srpskoj, a u oba entiteta nadležni se pokrivaju državnim Zakonom o zaštiti osobnih podataka.
Međutim, odredbama tog zakona ne zabranjuje se javno objavljivanje, primjerice visine plaća zaposlenih u svim institucijama vlasti i javnim poduzećima, osim podataka o adresi stanovanja ili kreditnim zaduženjima.
Sami sebi daju
Pomalo je apsurdna situacija da parlamentarci sami kako hoće određuju visinu svojih primanja iz proračuna koja su bar pet, šest puta veća od prosječne plaće u Federaciji, a deset i više puta veća od prosječne mirovine.
Prema statistici prosječna plaća iznosi 835 maraka. Kako se radi, pokazuje i to što su nedavno izaslanici Doma naroda Parlamenta FBiH sebi povećali mjesečne naknade za odvojeni život i smještaj na 800 maraka. Radi se o žestokom udaru na federalnu kasu u kojoj je odavno propuh bar kad su u pitanju razvojni gospodarski projekti.
Do točnih podataka u institucijama vlasti o visini plaća nemoguće je doći „redovnim putem“. Prema nekim grubim računicama, osnovna mjesečna plaća zastupnika i izaslanika Parlamenta Federacije kreće se između 2.400 i 3.200 maraka, zavisno od minulog staža.
Uz osnovnu plaću, svaki parlamentarac iz proračuna svakog mjeseca obavezno dobije i paušal u iznosu od oko 620 maraka, dobiju i naknadu na ime toplog obroka i prijevoza, a oni koji nisu iz Sarajeva naplate i po 800 maraka za odvojeni život i smještaj. Otprilike toliko iznose i primanja zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Naravno, ne izjednačavajući bh. entitete s državama, a ipak usporedbe radi, primanja zastupnika u Saboru Hrvatske iznose oko 1.900 eura, a u poslanika u Skupštini Srbije 770 eura.
Piše: M. Osmović
Dnevni list
