Korištenjem napredne tehnologije BakhtarRadar, razvijene na temelju istraživanja američkog ratnog zrakoplovstva, stručnjaci su uspjeli prodrijeti dublje pod zemlju nego u svim ranijim skeniranjima. Radarska očitanja otkrila su izražene slojeve i “snažne anomalije” unutar same formacije. Član tima i osnivač projekta Noah’s Ark Scans, Andrew Jones, naglasio je želju tima za potpunim znanstvenim pristupom.

“Vjerujemo da je Durupinar ostatak Noine arke i upravo zato želimo lokaciju podvrgnuti najstrožim mogućim znanstvenim ispitivanjima”, izjavio je Jones, dodavši kako preliminarni rezultati ipak još ne daju konačan dokaz o arheološkom podrijetlu lokaliteta.

Dubinska skeniranja i planovi za bušenje

Predvodnik istraživanja, dr. Khosro Bakhtar, istaknuo je da tim trenutno detaljno analizira prikupljene podatke kako bi precizno odredio mjesta za predstojeće jezgrenog bušenje. Cilj je uzimanjem fizičkih uzoraka iz dubine provjeriti točan sastav materijala i usporediti ih s radarskim snimkama.

“Iskoristit ćemo jedinstvene mogućnosti BakhtarRadara kako bismo izravno razlikovali eventualno očuvano okamenjeno drvo koje je obrađivao čovjek od prirodne stijenske formacije i njezinih mineralnih karakteristika”, objasnio je dr. Bakhtar.

Lokalitet Durupinar nalazi se oko 29 kilometara južno od Ararata, a javnosti je postao poznat nakon obilnih kiša i potresa 1948. godine koji su sprali sloj blata i otkrili formaciju. Njezine dimenzije iznenađujuće dobro odgovaraju biblijskom opisu arke iz Knjige Postanka – oko 157 metara duljine, 26 metara širine i 16 metara visine (odnosno 300x50x30 lakata).

Geometrijski uzorci i kemijske analize tla

Ranija istraživanja radarima za ispitivanje tla (GPR) i infracrvenom termografijom ukazala su na postojanje mreže unutrašnjih prolaza i “šupljina” koje se spajaju prema središnjoj prostoriji, što su neki istraživači usporedili s trokatnom strukturom opisanom u predaji. Jones napominje kako uočene podzemne strukture ne djeluju nasumično.

“Ovi tuneli prate određeni obrazac. Radar za ispitivanje tla jednostavno nam omogućuje da pomoću valova pogledamo ispod površine”, izjavio je Jones.

Uz radarska snimanja, tim je prikupio i 88 uzoraka tla čije su analize pokazale iznimno visoke koncentracije kalija, što istraživači interpretiraju kao potencijalni trag velikih količina razgrađenog drvnog materijala. Unatoč tome, službena geološka zajednica i dalje poziva na oprez te naglašava da se čvrsti zaključci mogu donijeti tek nakon objave tehničkog izvješća i analize izvađenih jezgri tla.

Objava Radari na Araratu snimili nešto nevjerojatno: ‘Vjerujemo da su ovo ostaci Noine arke’ pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kako piše 072info, na fotografiji se vidi ozbiljno oštećen grob, razbacana zemlja i narušeno grobno mjesto, što je izazvalo tugu i nevjericu među stanovnicima ovog kraja.

Mještani uznemireni

Mještani ističu da ovakav prizor ne pamte te su zabrinuti zbog sve češćih susreta divljih životinja u blizini naseljenih mjesta i groblja, navodi 072info.

Podsjećamo, tako Igor Karakaš, ribolovac i ljubitelj prirode iz Gradiške, nije ni slutio što će ga snaći u rodnom kraju, u selu Crnovode kod Sanskog Mosta, kada je sredinom lipnja odlučio s kolegom posjetiti zavičaj.

Nakon posjeta Ribniku i Bobijaškom oku, jednom od najvećih čuda prirode u BiH, u podnožju planine Grmeč, Karakaš se zaputio u rodni kraj.

Ispod trešnje pojavio se medvjed

“Želio sam da osjetim ukus, miris i slast trešanja koje pamtim iz djetinjstva. Međutim, kada sam se popeo na staru trešnju, ispod nje se pojavio medvjed. Brzo sam pobjegao što više u krošnju, kako me ne bi mogao napasti. Na stablu sam vidio tragove njegovih šapa, što je djelovalo zastrašujuće”.

Karakaš je dugo bio na trešnji, sve dok medvjed nije otišao.

Ovu situaciju opisao je za “Nezavisne novine” kao veoma dramatičnu, posebno zbog straha da će ga medvjed napasti dok je bio na trešnji.

Medvjed usmrtio konja

Također, u selu Kuta kod Foče medvjed je usmrtio konja koji je obitelji Bodiroga služio u svakodnevnim poslovima, a najviše za transport sijena. To se dogodilo sredinom srpnja ove godine.

Kako priča domaćin Milovan Bodiroga, krenuo je po konja kako bi išli u vuču.

“Sa mnom su bili i psi”, započinje Bodiroga i dodaje:

“Psi su otkrili leš i počeli da laju. Vidim, u čairu dolje medvjed mi konja slomio – izvrnuo ga na leđa, pojeo ga i zatrpao ostatke šušnjem”.

Objava Medvjed raskopao grob kod Travnika pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Riječ je o korisniku koji najdulje koristi pravo na mirovinu u sustavu, dok statistike Fonda pokazuju i da među korisnicima trenutačno ima troje ljudi u dobi od 106 godina.

Više od 5.500 starijih od 90 godina

Prosječna dob korisnika starosne mirovine u Republici Srpskoj iznosi 72,53 godine, dok korisnici invalidske mirovine u prosjeku imaju 67,95 godina.

“Na temelju obrađenih podataka za isplatu mirovina za lipanj evidentirano je 5.557 korisnika starijih od 90 godina”, naveli su iz Fonda MIO Republike Srpske za BL portal.

Najzanimljiviji podatak ipak se odnosi na duljinu korištenja mirovine.

“Korisnik koji najdulje koristi to pravo korisnik je obiteljske mirovine, a pravo ostvaruje od 1950. godine, odnosno već 76 godina”, pojasnili su iz Fonda.

Tisuće s punim radnim stažem

Kada je riječ o stažu osiguranja, prosječan mirovinski staž korisnika starosne mirovine iznosi 32,85 godina.

Puni radni staž od 40 i više godina ostvarila su 77.502 korisnika, dok 75.229 korisnika ima manje od 30 godina staža osiguranja.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava Umirovljenik iz BiH prima mirovinu 76 godina pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na jugu Gruzije, na obroncima planine Erušeti, tridesetak kilometara od Aspindze pronaći ćete nevjerojatan kameni grad. Vardzia osvaja spektakularnom lokacijom, poznatoj po prirodnoj ljepoti i zelenilu, a i sam pogled na špiljsko remek-djelo je čaroban – iz daljine gotovo da izgleda poput divovskih saća, piše Punkufer.dnevnik.hr

Riječ je o špiljskim samostanima sagrađenima duž litice na pet stotina metara. Niknuli su u zlatno doba Gruzije – preciznije, u drugoj polovici dvanaestog stoljeća. S izgradnjom je započeo vladar Đuro III. Gruzijski kako bi se obranio protiv Turaka i Perzijanaca. Njegova kći Tamara, dovršila je utvrdu i pretvorila je u samostan. Prema legendi, Vardzia je dobila ime prema uskliku: ”Ak var Dzia!” – „Ovdje sam, ujače!“, što je uzviknula kraljica Tamara kada se izgubila u labirintu špilja i dozivala ujaka koji ju je tražio.

No ljudi su već u brončanom dobu živjeli u Vardziji. Neke od najstarijih pećinskih skloništa u tom području datiraju još iz 8. stoljeća, ali tada su bila izrazito skromna, bez ikakvog sjaja. Za Tamarine vladavine Gruzija je procvjetala, kako politički i ekonomski, tako i kulturno. Osim toga je i slomila otpor gotovo svih susjednih muslimanskih država. Tamara je odigrala značajnu ulogu u gruzijskoj povijesti, a zemlja će je zauvijek pamtiti po hrabrosti i snazi. Tijekom njezine vladavine postignuti su brojni kulturni uspjesi i vojne pobjede.

Vardzia – 3(Foto: Copyright (c) 2025 AmauryMphotos/Shutterstock. No use without permission./Shutterstock)

Tijekom vojnog sukoba sa Seldžucima Tamara je živjela sa svojom pratnjom u Vardzia. Brojne sobe koje je posjedovala trebale su zbuniti neprijatelja i sakriti joj trag u slučaju opasnosti. I danas se ondje mogu vidjeti tzv. Tamarine odaje. Vardzia je postala i religijsko mjesto jer je Tamara naredila izgradnju Vardzijske pećinske opatije u kojoj je moglo živjeti više od 2000 redovnika.

Zeleni grad

U naponu snage, kompleks uklesan u stijenu sastojao se od 6.000 prostorija raspoređenih na 19 razina, uključujući 25 vinskih podruma, samostan, 15 kapelica i ljekarnu, a sve to činilo je živopisni srednjovjekovni grad i samostan. U njemu je živjelo čak 50 tisuća ljudi! Bio je to samoodrživi kompleks zelene ekonomije. Plodno tlo, rijeka u podnožju i terase sa sustavom navodnjavanja pogodovale su razvoju poljoprivrede te omogućavale svojim stanovnicima dovoljno hrane i vode.

Vardzia se uspješno branila od vanjskih prijetnji, ali ne i od prirodnih nepogoda. Kameni grad izazivao je divljenje sve do 13. stoljeća, kada ga je zatresao tako snažan potres da se odlomilo i golemo kamenje s planine. Velik dio kompleksa je nepovratno uništen, a ogoljeni dijelovi postali su vidljivi neprijatelju. Većina ljudi je otišla, ali redovnici su ostali i obnovili crkvu te nastavili ondje živjeti sve do 16. stoljeća. Godine 1551. Perzijanci su napali opatiju i ubili sve redovnike.

Vardzia – 2(Foto: Copyright (c) 2022 BearFotos/Shutterstock. No use without permission./Shutterstock)

Nakon njihovih osvajanja grad je ostao napušten. Danas pak u pećinama živi nekoliko redovnika, a posjetitelji mogu ulaziti, hodati tunelima, razgledavati crkve i prostorije te osjetiti mističnu prošlost zadivljujućeg djela ljudskih ruku. Još uvijek se mogu vidjeti ostaci peći za kruh, nekadašnja blagovaonica, ljekarna i vinski podrumi. Također se mogu uočiti tragovi glinenih cijevi koje su bile dio drevnog sustava navodnjavanja.

Što vidjeti u okolici?

Odlučite li otputovati u Gruziju i razgledati Vardziju, dobro je znati da najbolji pogled na pećine puca sa suprotne strane rijeke Mtkvari. Točno mjesto je označeno na Google Maps kao “Vardzia cave town viewpoint”. Nalazi se uz cestu, prije nego što pređete rijeku prema ulazu. Dolazite li automobilom, uživat ćete u posljednjem dijelu puta koji prati slikovitu rijeku i inspirira na stajanje, uživanje u zelenilu i piknik nakon posjeta Vardziji. Ako niste za ručak u prirodi, odlučiti se možete i za neki od restorana uz obalu rijeke.

Vardzia se reklamira kao odlična lokacija za jednodnevni izlet iz Tbilisija, Kutaisija ili Borjomija, ali poznavatelji će vam reći da ondje ima dovoljno ljepota i zanimljivosti za višednevno istraživanje. Samo nekoliko kilometara južno od Vardzije nalaze se ruševine tvrđave Tmogvi, smještene na vrhu litice visoko iznad kanjona s pogledom za pamćenje. U 9. stoljeću ovo je bio veliki kompleks i vojna utvrda. Teško je stradao u potresu 1238. i danas su ostale samo ruševine koje potiču maštu. Glavni razlog posjeta su zadivljujući pogledi na zelene pejzaže doline rijeke Mtkvari.

Malo tko zna da od Vardzije pješice možete doći i do vrućih izvora vode, na kojima se nerijetko opuštaju planinari. Do njih ne vode znakovi niti reklame pa je za upute najbolje pitati lokalce.

Na samo nekoliko kilometara od Vardzije nalaze se pećine Vanis Kvabebi, koje ne dobivaju zasluženu pažnju posjetitelja. Starije su od Vardzije, a u 8. stoljeću su imale veliki vjerski značaj. Ondje i danas živi nekoliko redovnika. Stoga, odvede li vas put na jug Gruzije, odvojite dovoljno vremena za istraživanje svih njezinih ljepota i posebnosti.

Objava Kameni grad kraljice Tamare: Čudo isklesano u stijeni od 19 katova u kojem je živjelo 50 tisuća ljudi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovih je dana raspravu na društvenim mrežama potaknula fotografija iz španjolskog Alicantea, gdje je jedan turist za samo tri eura dobio kavu i sendvič sa šunkom.

Na Redditu je jedan korisnik objavio fotografiju uz komentar: “Prijatelj je na odmoru u Alicanteu i stalno nam šalje ovakve fotografije.”

Objava je brzo postala viralna, no rasprava nije krenula samo u smjeru kritiziranja hrvatskih cijena, kao što je to često slučaj.

Među prvim komentarima našao se i jedan ironičan: “Opet ista priča, svugdje je bolje nego kod nas.”

Ubrzo su se pojavila različita mišljenja – od onih koji brane hrvatski turizam do onih koji smatraju da je ljetovanje na Jadranu postalo preskupo. Posebnu pažnju privukla je šala na račun Dubrovnika.

“Za tri eura u Dubrovniku možda dobijete pola čaše vode”, našalio se jedan komentator.

Zašto ljudi i dalje biraju Hrvatsku?

Neki su se korisnici pitali zašto bi netko uopće birao Hrvatsku ako je drugdje moguće ljetovati jeftinije. “Recite mi zašto bi netko ljetovao u Hrvatskoj ako nema obiteljski apartman. Prilično tužno”, napisao je jedan korisnik.

Drugi mu je odgovorio kako već dvije godine ljetuje na hrvatskim otocima. “Razlozi su jednostavni: jedna od najljepših obala u Europi, Jadransko more i mogućnost da dođem automobilom. Početkom rujna platio sam deset dana all inclusive odmora za tročlanu obitelj oko 1600 eura, što mi se čini sasvim prihvatljivim.”

Prema njegovu mišljenju, najveći problem na otocima nije smještaj, nego ograničen broj povoljnijih mjesta za jelo izvan hotela.

“Ako nemate uključene obroke, često ste osuđeni na restorane. Ponuda brze hrane i jeftinijih opcija nije velika. Razumijem kritike zbog cijena, ali Hrvatska nudi povijesne gradove, slikovite luke, lijepe plaže i borove tik uz more. To ne možete pronaći baš posvuda.”

“Ljudi često pretjeruju”

Pojedini komentatori smatraju da se u raspravama o hrvatskim cijenama često pretjeruje.

“Još uvijek se može pronaći apartman za dvije odrasle osobe i dijete za 40 ili 50 eura po noći, nekoliko minuta od mora. Kava je oko dva eura, a plaže su besplatne. Mnogi samo ponavljaju ono što su pročitali u medijima, a da zapravo nisu istražili ponudu”, napisao je jedan korisnik.

U raspravu se uključio i Hrvat koji živi u Kanadi te tvrdi da je proputovao velik dio svijeta.

“Hrvatska odavno više nije mala turistička destinacija. Danas je među najvažnijim turističkim zemljama u Europi. U nekim stvarima i dalje je ispred Španjolske. Po mom iskustvu, usluga je često bolja, a engleski jezik puno je rašireniji nego u mnogim dijelovima Španjolske.”

Iskustvo iz Alicantea

Da usporedba nije jednostavna, pokazuje i iskustvo jednog korisnika koji se nedavno vratio iz Alicantea. “Prije nekoliko tjedana bili smo u Alicanteu. Povratna karta iz Zagreba Ryanairom, s predanom prtljagom, koštala nas je oko 100 eura. Grad je ugodan za šetnju, a javni prijevoz odlično funkcionira.”

Prema njegovim riječima, noćenje u hotelu s četiri zvjezdice i bogatim doručkom stajalo je 120 eura. “U jednom tapas baru za platu pršuta, sireva, kobasica, kruh, pomfrit i sangriju platili smo 30 eura. Kod nas bi to vjerojatno bilo osjetno skuplje.”

Dodao je kako su se cijene pića u centru grada kretale između 4,5 i 9 eura, ovisno o lokaciji, te da su plaže vrlo uređene, piše Index. 

Kao najveći nedostatak izdvojio je jezik. “Engleski govore prilično loše. Ako znate nekoliko osnovnih riječi na španjolskom, sve će vam biti puno lakše.”

Objava ZAŠTO ITKO LJETUJE U HRVATSKOJ: Turist pokazao što je dobio za 3 eura u Španjolskoj pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Svjetsko prvenstvo u nogometu 2026. godine bit će jedno od najambicioznijih u povijesti. Zajednički će ga organizirati tri države – SAD, Kanada i Meksiko – a navijače očekuje više od mjesec dana vrhunskog nogometa na nekim od najimpresivnijih stadiona na svijetu, piše Punkufer.hr

Svjetsko prvenstvo počinje 11. lipnja 2026., a ostat će zapisano i kao prvo sa znatno proširenim formatom natjecanja. Ove će godine, naime, nastupiti čak 48 reprezentacija, umjesto dosadašnje 32. A to znači – više utakmica, više navijača i još veći interes za ionako najveći nogometni događaj na svijetu.

Utakmice će se igrati na ukupno 16 stadiona – 11 u SAD-u, dva u Kanadi i tri u Meksiku – i u četiri vremenske zone. Od legendarnih arena koje su obilježile povijest nogometa do futurističkih stadiona vrijednih milijarde dolara, svaki domaćin donosi posebnu priču i jedinstvenu atmosferu. U nastavku ćemo ih i pojedinačno predstaviti, a sve najvažnije informacija kada krene Mundijal moći ćete pratiti na portalu Gol.hr.

MetLife Stadium, New York / New Jersey, SAD

Kapacitet: 82.500 gledatelja

Jedan od najvećih stadiona turnira bit će domaćin finala Svjetskog prvenstva 2026. Smješten između New Yorka i New Jerseyja, MetLife Stadium poznat je po velikim sportskim i glazbenim događajima.

AT&T Stadium, Dallas, SAD

Kapacitet: 80.000 gledatelja

Impresivni stadion Dallas Cowboysa smatra se jednim od tehnološki najnaprednijih sportskih objekata na svijetu. Posebno je poznat po golemom videoekranu koji dominira unutrašnjošću stadiona.

Arrowhead Stadium, Kansas City, SAD

Kapacitet: 76.416 gledatelja

Arrowhead Stadium slovi za jedan od najglasnijih stadiona na svijetu. Navijači Kansas City Chiefsa godinama stvaraju atmosferu koja ruši rekorde, barem što se tiče buke.

NRG Stadium, Houston, SAD

Kapacitet: 72.220 gledatelja

Moderna arena s pomičnim krovom ugostit će brojne utakmice grupne i nokaut-faze. Stadion je poznat po mogućnosti prilagodbe različitim vremenskim uvjetima, što osigurava idealne uvjete za igru tijekom cijelog prvenstva.

Mercedes-Benz Stadium, Atlanta, SAD

Kapacitet: 71.000 gledatelja

Futuristički stadion u Atlanti jedan je od arhitektonski najimpresivnijih sportskih objekata današnjice. Jedinstven je po tome što mu se krov otvara se poput objektiva fotoaparata.

SoFi Stadium, Los Angeles, SAD

Kapacitet: 70.240 gledatelja

SoFi Stadium simbol je nove generacije sportskih arena. Vrijedan je više od pet milijardi dolara i smatra se jednim od najskupljih stadiona ikada izgrađenih, a svojim luksuzom i tehnologijom postavlja nove standarde u sportu.

Lincoln Financial Field, Philadelphia, SAD

Kapacitet: 69.796 gledatelja

Dom Philadelphia Eaglesa donosi spoj moderne infrastrukture i uzavrele sportske atmosfere. Navijači iz Philadelphije poznati su po velikoj energiji i odanosti svojim momčadima.

Lumen Field, Seattle, SAD

Kapacitet: 69.000 gledatelja

Seattle je poznat po izuzetno glasnim navijačima, a Lumen Field redovito se nalazi među stadionima s najboljom atmosferom u američkom sportu.

Levi’s Stadium, San Francisco Bay Area, SAD

Kapacitet: 68.500 gledatelja

Smješten u srcu Silicijske doline, Levi’s Stadium jedan je od tehnološki najnaprednijih stadiona u SAD-u, a ponosi se održivim i ekološkim rješenjima.

Gillette Stadium, Boston, SAD

Kapacitet: 65.878 gledatelja

Višenamjenski stadion u blizini Bostona bit će domaćin nekoliko važnih utakmica turnira i očekuje se velika podrška nogometnih navijača iz cijele regije New England.

Hard Rock Stadium, Miami, SAD

Kapacitet: 64.767 gledatelja

Sunčani Miami donosi jedinstvenu atmosferu i jednu od najatraktivnijih lokacija prvenstva. Stadion je poznat po organizaciji velikih sportskih događaja poput NFL utakmica i Formule 1.

BC Place, Vancouver, Kanada

Kapacitet: 54.500 gledatelja

Najveći kanadski stadion na prvenstvu ima moderan dizajn i prepoznatljiv krov, a Vancouver će tijekom mundijala biti jedno od glavnih nogometnih središta Kanade.

BMO Field, Toronto, Kanada

Kapacitet: 30.000 gledatelja

Nogometni stadion u srcu Toronta najmanji je stadion prvenstva, ali upravo zbog intimnije atmosfere mogao bi ponuditi poseban doživljaj za navijače.

Estadio Azteca, Mexico City, Meksiko

Kapacitet: 87.523 gledatelja

Legendarni Estadio Azteca jedno je od najslavnijih mjesta u povijesti nogometa. Ovdje su se igrala finala Svjetskih prvenstava 1970. i 1986. godine, a 2026. postat će prvi stadion u povijesti koji je ugostio utakmice na čak tri različita Mundijala.

Estadio BBVA, Monterrey, Meksiko

Kapacitet: 53.500 gledatelja

Moderan stadion okružen planinama smatra se jednim od najljepših u Latinskoj Americi, a spektakularan pogled na planinski lanac Sierra Madre njegov je zaštitni znak.

Estadio Akron, Guadalajara, Meksiko

Kapacitet: 49.850 gledatelja

Prepoznatljiv po svom inovativnom dizajnu i odličnoj atmosferi tijekom nogometnih utakmica, Estadio Akron jedan je od najmodernijih stadiona u Meksiku.

Objava Pogledajte sve stadione na kojima će se igrati Svjetsko prvenstvo: Arene koje će biti centar (nogometnog) svijeta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Vodimo vas na lingvističko i povijesno putovanje kroz porijeklo naziva najvećih i najzanimljivijih bh. gradova”, piše Buka.

Sarajevo i Mostar: Polje oko dvora i čuvari mostova

Sarajevo: Riječ Sarajevo je turskog porijekla i predstavlja složenicu od riječi „Saray“ (dvor, utvrda) i „Ovasi“ (polje). Doslovno, ime našeg glavnog grada znači „Polje oko dvora“. Ipak, prije dolaska Osmanlija, na ovom tlu je postojao srednjovjekovni grad koji se zvao Vrhbosna, a prvi put se spominje u povelji kralja Bele IV daleke 1244. godine. Pod imenom „saraj ovasi“ grad se javlja 1477. godine u spisima Ajas-bega, dok se 1507. godine u pismu Firuz-bega prvi put bilježi na bosanskom jeziku.

Mostar: Među objašnjenjima o porijeklu imena grada na Neretvi najinteresantnija su dva. Prema prvom, Mostar je dobio ime po mostarima – čuvarima mosta, a prema drugom po dvjema kulama koje je narod zvao mostare. U pisanim dokumentima grad se prvi put spominje 1452. godine, kada su ga Dubrovčani u svojim pismima opisali kao malo naselje sa dvije kule oko drvenog mosta učvršćenog lancima.

Banja Luka i Tuzla: Bogate livade i grad neraskidivo vezan za sol

Banja Luka: Dok je bila u sastavu srednjovjekovne bosanske države, Banja Luka je predstavljala vojno uporište i privredno središte Donjih krajeva. Početkom 15. stoljeća pripada bosanskom plemiću i hercegu Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću, kada se javlja i današnji naziv. Filolozi smatraju da ime potiče od pridjeva „banj“ (banov), koji korijen vuče iz avarske riječi „bajan“ (bogat), i imenice „luka“ (zaravan, livada uz rijeku). Prvi pisani pomen datira iz 1494. godine u povelji ugarskog kralja Vladislava II Jagelovića.

Tuzla: Ime ovog grada je oduvijek, kroz sve jezike osvajača, putopisaca i kartografa, bilo neraskidivo vezano za sol. Čak i rijeka Jala nosi naziv koji potiče od grčke riječi „Jalos“ (sol). Grad je kroz povijest mijenjao imena od grčkog Castron de Salenes, preko latinskog Ad Salinas, srednjovjekovnih slovenskih Soli, pa sve do arapskog Memlehatejn. Današnji naziv Tuzla potiče iz turskog jezika, od riječi „tuz“, što znači sa soli, posoljeno ili solana.

Od rimskih provincija do rudarskog blaga: Trebinje i Srebrenica

Trebinje: Ovaj biser juga prvi put se spominje još u 10. stoljeću kod bizantijskog cara Konstantina Porfirogenita pod nazivom Tribunia, koji se kasnije transformisao u Travunija. Današnji oblik imena datira iz 16. stoljeća, a zvanično se u dokumentima u ovom obliku pominje 1711. godine, u zapisima izaslanika ruskog cara Petra Velikog, Mihajla Miloradovića.

Srebrenica: Ime ovog grada doslovno objašnjava njegovo geografsko i rudno bogatstvo. Izvedeno je od riječi za srebro, jer se u brdima koja okružuju ovaj grad od davnina nalazio bogat rudnik ovog plemenitog metala. Srebrenica se pod ovim imenom prvi put spominje 1352. godine u pisanim dubrovačkim izvorima.

Legende, kraljevska dobra i vječite misterije

Zenica: Postanak ovog imena i danas izaziva debate. Dok jedni filolozi smatraju da je izvedeno od riječi bazenica (bazga, zova), narodno predanje čuva daleko dirljiviju priču. Vjeruje se da je prilikom odlaska iz zemlje, posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, gledajući sa brda, očajna rekla: „Osta zenica oka moga…“ U zvaničnim dokumentima Dubrovačkog arhiva ime se prvi put spominje u vezi sa turskim vojvodom Barakom, nakon što je osmanlijska vojska 1463. osvojila ovaj kraj.

Bihać: Bihać ili Bišće se prvi put pominje 1260. godine kao slobodni kraljevski grad, kada se nazivao i Otok sv. Ladislava. Sama riječ bihać u svojim različitim starim oblicima (bišće, bijać, bihak) označava kraljevsko dobro, što svjedoči o statusu koji je ovo područje imalo u srednjem vijeku.

Počitelj: Etimologija ovog hercegovačkog dragulja i dalje je nerješiva zagonetka. Postoji čak pet teorija: jedni tvrde da je ime izvedeno od glagola počivati, drugi da je grad dobio ime po svom kastelanu (upravniku), treći da su ga definisali učeni ljudi („poštovana gospoda“), četvrti porijeklo vide u italijanskoj riječi citadela (utvrda), dok peto mišljenje ime veže za glagol čitati.

Neum: Jedini bh. grad na moru ima predslavensko porijeklo. Povijesni izvori ga poistovjećuju s municipijem „Neuense“ iz 533. godine, što bi u prevodu značilo „Novi“. Druga teorija kaže da naziv potiče od grčke riječi nemos, koja označava krševiti, polušumoviti brdski pašnjak, što savršeno opisuje zaleđe Neuma.

Brčko: Kao naselje i tvrđava, Brčko se prvi put spominje u prvoj polovini 16. stoljeća (1526. i 1533. godine). Porijeklo imena vodi od stare turske utvrde koja se zvala Beroska. Zanimljivo je da je nakon austrougarske okupacije grad nosio službeni naziv Brčka, a tek 1912. godine, pred sam Prvi svjetski rat, dobiva današnji oblik – Brčko.

Objava Evo što zapravo znače imena naših gradova i koji krije najtužniju legendu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Postao je najprije liječnik pape Grgura X. (poznatog po pokušajima komunikacije s Mongolima u doba Marka Pola), a ubrzo i kardinal. Pedro Julião aktivno se bavio medicinom, a napisao je i priručnike o liječenju bolesti, kao i rasprave na temu Aristotela, piše povijest.hr.

Kard. Pedro Julião izabran je za papu 1276. Uzeo je ime Ivan XXI., a sjedište papinstva u to doba nije bilo u Rimu, nego u Viterbu. Taj gradić 70-tak kilometara sjeverno od Vječnoga Grada bio je službeno sjedište papinstva između 1257. i 1281. Do preseljenja je došlo ponajviše zbog lošeg odnosa rimskih stanovnika prema Petrovim nasljednicima.

Ivan XXI. je nastavio baviti se istraživanjima te je naredio u papinskoj palači u Viterbu izgrađivanje posebne sobe u kojoj je mogao na miru raditi. Nažalost, jedne noći urušio se strop i smrtno ga ozlijedio.

Ž.I., KT

Objava Jedini liječnik koji je postao papa (1277.) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tijelo sv. Leopolda Mandića, čiji je blagdan proslavljen jučer, 12. svibnja 2026. (kada je crkva u Zagrebu – Dubrava svečano proglašena nadbiskupijskim svetištem) nakon ekshumacije iz grobnice u kojoj počiva od 1963. g., podvrgnuto je stručnoj analizi, odnosno rekogniciji. U patrologiji se kaže kako riječ  rekognicija dolazi od latinske riječi i znači raspoznavanje, prepoznavanje, a odnosi se na utvrđivanje istovjetnosti osobe, stvari ili spisa za ono što se izdaje. Rekognicijom se utvrđuje identitet napose tamo gdje postoje dvojbe o njemu. Tako u slučaju tragičnih preminuća, kad je lice i tijelo izobličeno i neprepoznatljivo od rana i udaraca, obavlja rekognicija mrtvih. Samo medicinsko ispitivanje trajalo je 49 dana, od 12. listopada do 30. studenog 2015., piše vjerujem.hr.

“Ne mogu ne definirati drukčije nego odličnim stanje očuvanja tijela sv. Leopolda, nad kojim je zadnje ispitivanje obavio 1976. prof. Virgilio Meneghelli”, rekao je talijanskim medijima prof. De Caro, voditelj stručnog tima nakon medicinskog ispitivanja, poslije kojega je tijelo krenulo prvo put Rima, a nakon toga i Zagreba, gdje su ga pohodili deseci tisuća hodočasnika.

“U odnosu na prije 39 godina, koristeći se posljednjim tehnologijama, podvrgnuli smo svečeve relikvije CT-u pomoću kojeg smo snimili 3000 slika, koje su nam po prvi puta omogućile preispitivanje s upotpunjenom analizom i vanjskih i unutarnjih dijelove tijela. Na naše iznenađenje, utvrdili smo da su još uvijek prisutni dijelovi mozga i srca. Ovo otkriće je uistinu neobično, jer je poznato da se i u neraspadnutim tijelima svetaca “meki” organi u pravilu ne očuvaju poput ostalih dijelova tijela”, rekao je.

“Tijelo sv. Leopolda nije balzamirano i posve je očuvano. Rekao bih da se tek samo malo smežuralo”, rekao je u najavi svečeva dolaska fra Jure Šarčević, provincijal hrvatskih kapucina.

Nakon obavljenog medicinskog ispitivanja morali su se poduzete i neki rekonstrukcijske zahvate poput izrade nove maske za lice, koja je napravljena po modelu iz 60-ih godina prošlog stoljeća, koji se čuva u samostanu. Zatim, trebalo je tijelo premjestiti u novi sarkofag, što je povjereno veroneškom stručnjaku Lineu Tabarinu. Nova maska na licu je izrađena od poliuretana, a ručno su je oslikale dvije umjetnice, časna sestra iz Napulja i profesionalna kazališna vizažistkinja iz Trevisa. Tijelo je položeno u novi sarkofag izrađen od prozirnog materijala. Sarkofag nosi latinski natpis: «Sanctus Leopoldus a Castronovo» («Sveti Leopold iz Herceg Novog). Za sam prijenos nabavljeno je i blagoslovljeno novo vozilo, kojim je sv. Leopold dovezen i na zagrebački Kaptol 2016. te potom u zagrebačku Dubravu u samostan franjevaca kapucina.

Inače, mrtvo tijelo fra Leopolda 21 godinu počivalo je na gradskom groblju u Padovi, a onda je 19. rujna 1963. preneseno u kapucinsku samostansku crkvu sv. Križa u Padovi. Na temelju spontanog štovanja i brojnih svjedočanstava o zadobivenim milostima po njegovu zagovoru, crkvene vlasti su 16. siječnja 1946. otvorile proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim. Cijeli postupak je zaključen 20. ožujka 1952. Nakon što je proces za proglašenje blaženim završen u nepune 34 godine od njegove smrti, Leopolda Bogdana Mandića blaženim je proglasio papa Pavao VI. na trgu pred bazilikom sv. Petra u Rimu 2. svibnja 1976.

Generalni postulator Kapucinskog reda 4. srpnja 1977. uputio je Zboru za proglašenje svetaca molbu da se nastavi s postupkom i za Leopoldovo proglašenje svetim

U godini 1980. – 1981. u Trentu su obavljena ispitivanja u vezi s čudom ozdravljenja Elizabete Ponzolotto, a koje je predloženo u apostolskom postupku za njegovo proglašenje svetim. Nakon što je papinski liječnički savjet potvrdio velikom većinom glasova da je ozdravljenje gospođe Ponzlotto, uslijedila je objava dekreta pape Ivana Pavla II. o dokazanom čudu koje se dogodilo na zagovor blaženog Leopolda.

Kao što smo već kazali, samostanska i župna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi jučer je postala nadbiskupijsko svetište, mjesto posebne molitve, pomirenja i hodočašća, nadahnuto životom kapucinskog redovnika, a svečanost proglašenja, tijekom misnog slavlja koje predvodi zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša, održana je na sam blagdan sv. Leopolda, hrvatskog kapucina i sveca milosrđa, rođenog 12. svibnja 1866. u Herceg Novom, prenosi Index.

Župnik te kapucinske župe fra Josip Ćibarić ranije je u izjavi za medije rekao da je postojala želja da se crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića proglasi svetištem, budući da je postala “ispovjedaonica” za istok Zagreba, a u njoj se svakodnevno održavaju duhovni programi.

“Za Božić i Uskrs u crkvi cijeli dan ispovijeda oko 20 ispovjednika na sedam jezika. U crkvi se nalazi i relikvija prvoga stupnja sv. Padra Pija, koji je kao i sv. Leopold bio kapucin ispovjednik”, rekao je fra Josip.

Postojala želja za proglašenje Leopoldova svetišta budući da takvo svetište ne postoji u Nadbiskupiji, a on je i zaštitnik Hrvatske kapucinske provincije

Dobivanjem statusa svetišta, ta će crkva biti mjesto posebne molitve, pomirenja i hodočašća, nadahnuto životom kapucinskog redovnika poznatog po poniznosti, ispovjedničkoj službi i blizini ljudima, te će službeno dobiti novi naziv, Svetište sv. Leopold Bogdan Mandić.

Prema općem Zakoniku kanonskog prava, svrha je svetišta napredak u vjeri i pobožnosti, a ona su uvijek u službi “duhovnog života dijeceze”. To bi bio “način na koji se kršćanstvo utjelovljuje u raznim kulturama i narodima i kako se živi i svjedoči u narodu”, ističe se u dokumentu.

Bogdan Mandić, hrvatski svetac i zaštitnik braće kapucina u Hrvatskoj, rodio se 12. svibnja 1866. u Herceg Novom, u današnjoj Crnoj Gori. Prve redovničke zavjete položio je 4. svibnja 1885. Nakon novicijata, razdoblja obuke i pripreme budućih redovnika, dobio je u znak “novog života” ime Leopold te odlazi na studij filozofije u Padovu. U tom gradu 1888. polaže svečane, doživotne zavjete.

Objava ZNANOST U ČUDU: Što je otkrio CT tijela svetog Leopolda Mandića pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

U nastavku donosimo praktične metode koje mogu pomoći da zdravije navike lakše uvedete i dugoročno održite.

Što je kolesterol i koji su najčešći uzroci njegovog povećanja

Kolesterol je masna supstanca koju organizam prirodno proizvodi i koristi za normalno funkcioniranje stanica, hormona i vitamina D, ali povišen LDL („loš“) kolesterol može povećati rizik od začepljenja krvnih sudova, srčanog i moždanog udara.

Faktori koji najčešće utječu na povišen kolesterol

• ishrana bogata zasićenim i trans mastima
• nedovoljna fizička aktivnost
• povećana tjelesna težina
• pušenje i česta konzumacija alkohola
• dugotrajan stres
• genetika i porodična predispozicija
• dijabetes i određena metabolička stanja

Kod velikog broja osoba povišen kolesterol ne izaziva jasne simptome, zbog čega se često otkriva tek putem laboratorijskih nalaza. Upravo zbog toga redovne kontrole masnoća u krvi imaju važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.

Koja je razlika između LDL i HDL kolesterola

Kada se govori o kolesterolu, najčešće se razlikuju dvije glavne vrste: LDL (low-density lipoprotein) i HDL (high-density lipoprotein) kolesterol. Njihov međusobni odnos ima važnu ulogu u zdravlju srca i krvnih sudova, jer povišen LDL i nizak HDL mogu povećati rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

• LDL kolesterol (loš kolesterol): Ovaj tip kolesterola može se nakupljati na zidovima arterija, formirajući plakove koji sužavaju arterije i otežavaju protok krvi. To povećava rizik od srčanog i moždanog udara.
• HDL kolesterol (dobar kolesterol): HDL kolesterol pomaže u uklanjanju viška kolesterola iz arterija i vraća ga u jetru, gdje se obrađuje i izlučuje iz tijela. Visok nivo HDL kolesterola je poželjan jer štiti od srčanih bolesti.

Prema stručnim preporukama, cilj je održavati niži nivo LDL kolesterola i zdrav nivo HDL kolesterola kroz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i zdravije životne navike.

Kako masnoće utječu na krvne sudove

Prekomjeran unos zasićenih i trans masti može povećati nivo LDL („lošeg“) kolesterola, što vremenom dovodi do nakupljanja masnih naslaga u arterijama i otežanog protoka krvi. Takve promjene mogu povećati rizik od povišenog krvnog pritiska, srčanog i moždanog udara, posebno uz faktore poput pušenja, dijabetesa i fizičke neaktivnosti.

Koje masnoće treba ograničiti, a koje preferirati

Najveći problem predstavljaju trans masti i prekomjeran unos zasićenih masti koje se često nalaze u prženoj hrani, industrijskim grickalicama, fast food proizvodima i visoko procesiranoj hrani.

S druge strane, nezasićene masti iz maslinovog ulja, orašastih plodova, avokada i masne ribe mogu imati pozitivan efekat na zdravlje srca i bolji balans kolesterola.

Upravo zbog toga stručnjaci često preporučuju fokus na kvalitet masnoća u ishrani, a ne samo na ukupan unos kalorija.

Ishrana za prirodno smanjenje kolesterola

Ishrana ima jednu od najvažnijih uloga u regulaciji nivoa kolesterola. Odabir namirnica bogatih vlaknima, zdravim mastima i antioksidansima može pomoći smanjenju LDL kolesterola i očuvanju zdravlja krvnih sudova. Dugoročno, male promjene u svakodnevnoj ishrani često daju bolje rezultate od kratkoročnih restriktivnih dijeta.

Namirnice koje mogu pomoći u regulaciji kolesterola

Određene namirnice bogate vlaknima i zdravim mastima mogu pomoći boljoj kontroli LDL kolesterola.

1. Zobene pahuljice: Bogate rastvorljivim vlaknima koja pomažu u smanjenju apsorpcije kolesterola u crijevima.
2. Voće i povrće: Izvor antioksidanata i vlakana, ključnih za zdravlje srca. Posebno su korisne jabuke, citrusi, bobičasto voće, brokula i špinat.
3. Integralne žitarice: Poput smeđe riže, kvinoje i ječma, pružaju vlakna koja doprinose regulaciji kolesterola.
4. Zdrave masti i omega-3 masne kiseline: Masna riba poput lososa, skuše i sardina bogata je omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju trigliceride i štite srce. Avokado, maslinovo ulje i orašasti plodovi su takođe odlični izvori mononezasićenih i polinezasićenih masti. Mediteranski način ishrane  često se povezuje sa boljim kardiovaskularnim zdravljem zbog većeg unosa povrća, maslinovog ulja, ribe i integralnih namirnica.
5. Vodu i prirodne napitke: Voda bi trebala biti osnovni izbor za svakodnevnu hidrataciju, dok se preporučuje ograničavanje zaslađenih i gaziranih pića. Napici poput zelenog čaja mogu biti koristan dodatak uravnoteženoj ishrani zahvaljujući prisustvu antioksidansa.

Namirnice koje je preporučljivo ograničiti

Preporučuje se smanjenje unosa hrane bogate trans mastima, zasićenim mastima i dodatim šećerima. Posebno se izdvajaju:

1. duboko pržena hrana
2. fast food proizvodi
3. industrijske grickalice
4. procesirano meso
5. gazirana i zaslađena pića
6. pekarski proizvodi bogati trans mastima
7. jaja

Najvažniji faktor nije savršena dijeta tokom nekoliko dana, već dugoročno održive navike koje se mogu uklopiti u svakodnevni život.

Kako fizička aktivnost utiče na nivo kolesterola

Redovna fizička aktivnost može imati pozitivan efekat na nivo kolesterola, posebno kroz povećanje HDL (“dobrog”) holesterola i podršku zdravlju krvnih sudova. Osim toga, kretanje doprinosi održavanju zdrave tjelesne težine, boljoj cirkulaciji i opštem kardiovaskularnom zdravlju.

Preporuke za odrasle osobe najčešće uključuju najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti  tjedno, raspoređene kroz više dana u sedmici.

Aktivnosti koje mogu doprinijeti zdravijem lipidnom profilu

• brzo hodanje
• vožnja bicikla
• plivanje
• lagani kardio trening
• ples i aerobne aktivnosti
• svakodnevno kretanje i više hodanja

Čak i umjerena svakodnevna aktivnost može imati pozitivan efekat ukoliko se praktikuje redovno i dugoročno.

Zašto je kontinuitet važniji od intenziteta

Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti za smanjenje kolesterola, kontinuitet je važniji od intenziteta. Redovna, umjerena aktivnost, čak i ako nije visokog intenziteta, dugoročno donosi bolje rezultate.  Dosljednost u vježbanju pomaže tijelu da se prilagodi, poboljšava metabolizam i održava stabilan nivo kolesterola. Cilj je stvoriti naviku kretanja koja će postati sastavni dio vašeg svakodnevnog života.

Za većinu ljudi najbolji rezultati dolaze kombinacijom umjerene fizičke aktivnosti, pravilne ishrane i dugoročno održivih životnih navika.

Kako određeni uređaji mogu pomoći u usvajanju zdravijih navika

Iako uređaji sami po sebi ne mogu riješiti problem povišenog holesterola, određeni proizvodi mogu olakšati usvajanje zdravijih navika i praćenje svakodnevnih aktivnosti. Njihova najveća vrijednost je u praktičnosti, motivaciji i lakšem održavanju dugoročno zdravijeg načina života.

Friteze na vrući zrak za pripremu hrane sa manje masnoće

Friteze na vrući zrak  su postale izuzetno popularne zbog svoje sposobnosti da pripremaju hrskavu hranu sa minimalnom količinom ulja. Ovo je posebno korisno za one koji žele smanjiti unos nezdravih masti, a i dalje uživati u omiljenim jelima.

• Manje ulja: Značajno smanjuju potrebu za uljem, što direktno utiče na smanjenje unosa zasićenih i trans masti.
• Lakša priprema obroka: Omogućavaju brzu i jednostavnu pripremu raznovrsnih jela, od povrća do mesa, čineći zdravu ishranu pristupačnijom.
• Alternativa klasičnom prženju: Pružaju zdraviju alternativu tradicionalnom dubokom prženju, zadržavajući teksturu i ukus hrane.

Blenderi i sokovnici za zdravije napitke

Blenderi i sokovnici su nezamjenjivi alati za pripremu hranljivih smoothieja i svježih sokova. Oni vam omogućavaju da lako inkorporirate više voća i povrća u svoju svakodnevnu ishranu.

• Lakša priprema smoothie napitaka: Brzo i efikasno blendaju sastojke, stvarajući ukusne i zdrave napitke.
• Više voća i povrća u svakodnevnoj ishrani: Olakšavaju unos preporučene dnevne doze voća i povrća, bogatih vlaknima i antioksidansima.

Pametni satovi i fitness narukvice

Pametni satovi i fitness narukvice su postali lični treneri na zglobu, pružajući uvid u vaše fizičke aktivnosti i zdravstvene parametre.

• Praćenje koraka: Motivacija za postizanje dnevnih ciljeva koraka, što podstiče više kretanja.
• Praćenje aktivnosti: Bilježe različite vrste fizičkih aktivnosti, pomažući vam da pratite napredak i postavite nove ciljeve.
• Motivacija za više kretanja: Vizuelni prikaz napretka i podsjetnici podstiču korisnike da budu aktivniji tokom dana.

Pametne vage

Pametne vage nude više od samo mjerenja tjelesne težine. One pružaju detaljan uvid u sastav tijela, što je ključno za praćenje napretka u smanjenju kolesterola i održavanju zdrave tjelesne težine.

• Kontrola tjelesne težine: Precizno mjerenje težine i praćenje promjena.
• Praćenje napretka: Prikazuju trendove u tjelesnoj težini, procentu masti, mišićne mase i drugim parametrima, što pomaže u dugoročnom praćenju zdravlja.

Važno je naglasiti da nijedan uređaj ne može zamijeniti pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i preporuke zdravstvenih stručnjaka, ali mogu predstavljati korisnu podršku u svakodnevnim navikama.

Gdje kupiti uređaje za zdraviji način života

Prilikom kupovine uređaja za zdraviji način života, važno je odabrati provjerene webshopove koji nude širok asortiman proizvoda, konkurentne cijene i pouzdanu dostavu. Online kupovina nudi praktičnost i mogućnost poređenja različitih modela i brendova iz udobnosti vašeg doma.

Domod  (BiH) – u ponudi ima male kućne aparate, blendere i friteze na vrući zrak, uz standardnu isporuku u roku od 3 do 7 radnih dana.

Electronic Center  (BiH) – nudi pametne satove, fitness narukvice i kuhinjske aparate, uz dostupnu korisničku podršku i isporuku u roku od 24 do 48 sati.

Techno Shop  (BiH) – u ponudi ima širok izbor malih kućnih aparata i uređaja za pripremu zdrave hrane, uz rok isporuke od 3 do 7 radnih dana.

Tehnomanija  (SRB) – u ponudi ima male kućne aparate i pametne uređaje za zdraviji život, uz rok isporuke od 5 do 10 radnih dana.

Shoppster (SRB) – u ponudi ima blendere, friteze i fitness opremu, uz rok isporuke od 3 do 7 radnih dana.

Gigatron  (SRB) – nudi pametne satove, vage i male kućne aparate, a rok isporuke zavisi od dostupnosti proizvoda.

Fitness.com.hr  (HR) – u ponudi ima fitness opremu, pametne satove i dodatke prehrani, uz isporuku u prosjeku do 3 radna dana.

Bazzar  (HR) – u ponudi ima uređaje za kuhinju, pametne satove i fitness opremu, uz rok isporuke od 2 do 5 radnih dana.

Pevex (HR) – nudi male kućne aparate i opremu za zdraviji način života, uz dostavu na adresu u roku od 3 do 15 radnih dana.

Koliko vremena je potrebno za rezultate

Smanjenje kolesterola prirodnim putem je proces koji zahtijeva strpljenje i dosljednost. Ne postoji instant rješenje, ali uz posvećenost, rezultati su dostižni.

• Prve promjene nakon nekoliko tjedana: Neki ljudi mogu primijetiti prve pozitivne promjene u nivou kolesterola već nakon nekoliko tjedana usvajanja zdravijih navika, posebno u ishrani.
• Dugoročne navike daju najbolje rezultate: Pravi i trajni rezultati dolaze sa dugoročnim usvajanjem zdravih životnih navika. Kontinuirana ishrana bogata vlaknima, redovna fizička aktivnost i upravljanje stresom su ključni za održavanje optimalnog nivoa kolesterola tokom cijelog života.
• Kombinacija više metoda daje najveći efekat: Najbolji rezultati postižu se kombinacijom svih preporučenih metoda: uravnotežene ishrane, redovne fizičke aktivnosti i korištenja uređaja koji podržavaju zdraviji način života.

Zaključak

U borbi protiv kolesterola ne postoji instant rješenje, ali postoji jasan put ka uspjehu. Kombinacija pravilne ishrane, redovne fizičke aktivnosti i zdravih navika uz podršku modernih uređaja daje najbolje rezultate. Mali koraci koje napravite danas, bilo da je to šetnja ili zdraviji ručak, prave veliku razliku dugoročno, osiguravajući vam zdravije srce i vitalniji organizam.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika. Osobe koje već imaju povišen kolesterol, kardiovaskularne bolesti ili koriste terapiju trebaju se konsultirati sa liječnikom prije većih promjena u ishrani, suplementaciji ili fizičkoj aktivnosti. 

Objava Kako smanjiti kolesterol prirodnim putem – ishrana, navike i metode koje pomažu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.