Međutim, sve što je ustanovljeno je da se svi zajedno prema vlastitom nahođenju vrte u začaranom krugu bezakonja u šumarstvu, a najviše ispaštaju šume, kojih u ovoj općini svakim danom sve više nestaje. Rijetki su primjeri kada se domaće stanovništvo pobunilo protiv nezakonite sječe, primjer je protest u Orašcu, kada su mještani fizički zatvorili cestu kojom poduzeće nezakonito izvlači šumu.

Od tematske sjednice Općinskog vijeća Prozor-Rama prošle su tri godine, i apsolutno ništa se nije dogodilo po pitanju nezakonite sječe šume, jer Hercegovačko-neretvanska županija nama zakona od 2013. godina, a poduzeća su i tada sjekla šumu prema zastarjelim planovima sječe.

O svemu detaljnije pročitajte na sljedećem linku:

TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku

Općinu Prozor-Rama je u veljači 2024. godine posjetio i novi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Mario Jurica, kojeg smo tada upitali što se događa sa zakonom o šumama, zašto nije konačno donesen i hoće li ga uopće biti.

“Mi smo išli formom Prijedloga zakona 2020. godine, ali nije imao većinu u Vladi, pa tako da nije išao ni na Skupštinu. Sadašnja Vlada je u svom ekspozeu najavila da će raditi na Zakonu o šumama. Mi smo već na jednoj od prethodnih sjednica odabrali radnu grupu za izradu Zakona o šumama i naravno da nam je on prioritet. Godišnje se gubi baš dosta sredstava, preko 10 milijuna. Mi smo već ovih desetak-dvanaest godina nepostojanja Zakona o šumama izgubili dovoljno sredstava da smo sazrjeli da konačno iznađemo rješenje i donesemo taj Zakon o šumama. Najveći problem nije u zakonu kao zakonu, već u gospodarenju šumom”, kazao je tada ministar.

Jurica je tada istaknuo kako nije problem zakon, koliko je problem gospodarenje šumama.

“Trenutno imamo tri društva i radit ćemo na tome da ih, ili ujedinimo ili… Skupština je 2006. godine osnovala Javno poduzeće ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ i tad je trebalo spojiti druga dva društva ili ugasiti. Ali, to je već davna prošlost. Naravno da ćemo mi dati napora da konačno donesemo taj zakon”, kazao je Jurica prije godinu dana.

Foto: Mario Jurica

“Oni koji su u ime poduzeća Herceg-Bosna gospodarili šumama za sobom su ostavili stravu i užas”

Šume i šumsko zemljište općine Prozor-Rama, a koje je bilo pod gospodarenjem poduzeća koje je otišlo u stečaj JP „Šume Herceg-Bosne“, dodijeljene su u posjed državi BiH, a promjena posjednika je upisana u katastar u Općini Prozor-Rama. Međutim, poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, iako nemaju Ugovor o gospodarenju šumama. Suglasnost niti Plan gospodarenja ispred županijskog ili federalnog resornog ministarstva cijelo vrijeme neometano i nelegalno vrše sječu šume

Općina Prozor-Rama raspolaže sa oko 47,7 tisuća hektara ukupnih površina i  pripada među tri najveće općine u HNŽ-u. Šume i šumsko zemljište na području Općine Prozor – Rama prostire se na površini 23.091,00 ha, od čega su u državnom vlasništvu 20.982,00 ha ili 91%, a u privatnom vlasništvu 2.109,00 ha ili 9%.

Stanje u oblasti gospodarenja šumama je pak zakonski još neuređeno

“Na nivou Federacije BiH ne postoje propisi za oblast šumarstva, obzirom da je Ustavni sud F BiH, Presudom broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine („Službene novine FBiH“, broj: 36/09), stavio van snage Zakon o šumama koji se mogao primjenjivati do 27.11.2009. godine, a Presudom broj: U-28/10 od 23.04.2011. godine („Službene novine FBiH“, broj: 34/11), Ustavni sud FBiH je stavio van snage Uredbu o šumama i ista se mogla primjenjivati do 06.12. 2011. godine”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na upit Ramskog Vjesnika o stanju u oblasti gospodarenja šumama

Ministarstvo smo upitali tko ima dozvolu gospodariti šumskim dobrom ukoliko nema zakona koji to regulira.

“Kao posljedica nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva, devet županija/kantona je donijelo svoje propise za oblast šumarstva i na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenja šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, a jedino u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu nije donesen propis za oblast šumarstva“, dodaju iz Ministarstva.

Foto: Volujak

Iz ovog Ministarstva kažu kako na donošenju Zakona o šumama intenzivno rade 13 godina

“Vezano za donošenje Zakona o šumama HNŽ/K obavještavamo Vas da od 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K u kontinuitetu radi na izradi Zakona o šumama. Na XXVIII sjednici Skupšine H-NŽ/K održane 19.11.2013. godine usvojen je Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K i donesen Zaključak broj: 02-01-XXVIII-332/13 kojim se prihvaća Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K kao dobra osnova za izradu prijedloga. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nakon ugrađenih primjedbi i sugestija izradilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i tijekom 2014. godine isti uputilo Vladi H-NŽ-K, ali zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana između ostalih i jedinica lokalne samouprave kao i Saveza općina i gradova F BiH, isti je vraćan više puta na usuglašavanje i doradu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uz akt broj: 11-02-1788-8/13 od 16.05.2014. godine uputilo Stručnim službama Vlade HNŽ/K Prijedlog Zakona, ali je zbog dostavljanja primjedbi i sugestija zainteresiranih strana isti ponovno vraćen na usuglašavanje”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva.

Nakon dostavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija od strane Saveza gradova i općina FBiH, svih općina u HNŽ, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ, Ministarstva financija HNŽ i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNŽ koje su dostavljane tijekom 2015. i 2016. godine usuglašen je tekst Prijedlog Zakona o šumama HNŽ i isti je 2016. godine upućen na Vladu HNŽ, ali je zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana opet vraćen na usuglašavanje i doradu.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uputilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K na Vladu H-NŽ/K uz akt broj:11-02-2146/20 od 18.11.2020. godine. Na 144. sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 31.03.2021. godine razmatran je Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i donesen je Zaključak Vlade HNŽ/K broj: 01-1-02-873/21 od 31.03.2021. godine kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obavi dodatna usuglašavanja o Prijedlogu Zakona o šumama HNŽ/K i nakon toga dostavi Vladi konačan Prijedlog Zakona. Aktom broj: 08-02-1-1474/21 od 27.04.2021. godine općina Konjic je uputila Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K koji je razmatran na 144. sjednici Vlade HNŽ-K, a aktom broj: 01-22-971/21 od 30.04.2021. godine općina Jablanica uputila je Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K. Ministarstvo je izmjenama predmetnog Prijedloga Zakona o šumama uvažilo veći dio primjedbi i sugestija navedenih općina i zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu H-NŽ-K upućena je Vladi H-NŽ-K uz akt broj:11-02-2146-2/20 od 05.09.2022. godine”, zaključili su iz Ministarstva temu radu na zakonu o šumama.

Što se tiče Zakona o šumama na nivou FBiH, isti je tek u radnom materijalu

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva smo upitali je li onda sječa koju vrše “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. zakonita te planiraju li odgovorne institucije spriječiti devastaciju šuma u općini Prozor-Rama. Ukoliko je sječa ovog poduzeća legalna, imaju li onda i privatnici pravo sječe bez mogućih posljedica.

“Na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona sječu vrši više poduzeća šumarstva i to Šumarstvo ‘Srednje neretvansko’ d.d. Mostar, Šumarstvo ‘Prenj’ d.d. Konjic i Šumsko gospodarsko društvo ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar. Sva navedena poduzeća šumarstva vrše sječu i promet šumskih drvnih sortimenata iako nemaju potpisane ugovore o prijenosu poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem sa nadležnim ministarstvima, kao ni suglasnosti na planove gospodarenja šumama od nadležnih ministarstava, što je bilo propisano ranijom zakonskom regulativom za oblast šumarstva”, odgovaraju iz Ministarstva.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ ne izdaje suglasnosti na planove gospodarenja navedenim poduzećima šumarstva

Sva navedena preduzeća vrše sječu bez nadzora, kako kantonalne, tako i federalne šumarske inspekcije i najčešće vrše sječu u kategoriji visokih šuma koje su bolje kvalitete, a i otvorenost i pristupačnost tih područja je bolja.

Najčešće se sječa vrši prema tržišnim potrebama za sortimentima po vrstama drveća. Zbog nepostojanja Zakona o šumama javlja se veliki problem kod sječa u privatnim šumama gdje se na osnovu izvoda iz zemljišnih knjiga vrši sječa privatne šume a pri tome se ne uvažavaju principi šumarske nauke i prakse,naime vrše se gole sječe i time se narušava ekološka stabilnost šumskih sastojina i u državnom vlasništvu.

“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K uložilo je veliki trud i napore kako bi se zaštitili šuma i šumsko zemljište kao dobro od općeg interesa, interese djelatnika u oblasti šumarstva i interese Javnog poduzeća Šumsko gospodarsko društvo „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar koje je tada važećim zakonom steklo prava i koje je utemeljila sukladno tom zakonu Skupština HNŽ/K, ali i pored toga nisu polučeni veliki rezultati jer je oblast šumarstva i svi resori koji su povezani sa istom u dugogodišnjoj pravnoj nesigurnosti”, dodaju iz Ministarstva o radu spomenutog poduzeća.

Tijekom 2011. godine Uprava za šumarstvo je podnijela kaznene prijave protiv svih poduzeća šumarstva sa područja HNŽ i za iste su nadležna tužiteljstva donijela naredbe o neprovođenju istrage

“Vezano za prijave o nelegalnoj sječi šume na području cijele županije/kantona, pa i na području općine Prozor-Rama, možemo istaći da čuvari šuma Uprave za šumarstvo kontinuirano vrše nadzor na područjima gdje se vrši sječa, o čemu sačinjavaju zapisnike temeljem kojih se podnose prijave nadležnim sudovima i tužiteljstvu”, kažu u Ministarstvu.

Također, Uprava za šumarstvo nadležnom tužiteljstvu podnosi kaznene prijave protiv fizičkih i pravnih osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo šumske krađe, ali ti postupci traju dugo i podnesene krivične prijave se često obustavljaju zbog nedostatka dokaza, a prekršajne prijave su odbacivane zbog nepostojanja materijalnog propisa koji regulira oblast šumarstva.

Obzirom da ne postoji zakon kojim se regulira oblast šumarstva ne postoji mogućnost podnošenja prekršajnih prijava

Tijekom 2021. godine Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ podnijela je krivične prijave protiv Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic, Šumarstva „Srednje neretvansko“ d.d. Mostar i Šumskog gospodarskog društva „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar zbog bespravnih sječa na području općina na kojima navedena poduzeća vrše sječu.

Županijsko tužiteljstvo HNŽ obavijestilo je Ministarstvo da se neće provoditi istraga protiv naprijed navedenih poduzeća šumarstva

“Donošenje Zakona o šumama na nivou kantona/županije ili F BiH,je osnovni preduvjet da se uredi oblast šumarstva na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona. Zakonom bi se uredilo tko i na koji način vrši upravljanje šumama,tko i na koji način vrši gospodarenje šumama na području HNŽ/K”, zaključuju iz ovog Ministarstva.

Foto: Općina Prozor-Rama

Osvrt na odgovore i obrazloženje iz Ministarstva tražili smo i od Općine Prozor-Rama

Općina Prozor-Rama u proteklom je periodu pokazala veliku aktivnost kada je riječ o sprječavanju nelegalne sječe državnih šuma u ovoj općini. Nadležne službe su nam ovom prilikom dale uvid u brojne prijave nezakonite sječe tuđe šume, kao i brojne inspekcijske zapisnike o neprihvatljivoj sječi šume od strane onih koji nisu vlasnici upravo te posječene šume.

Obrazloženja Županije u Općini Prozor-Rama smatraju smiješnima 

Odnos HNŽ i nadležnog ministarstva očit je primjer kako izbjegavati zaduženja i obaveze, a jedan od najvrijednijih resursa prepustiti kriminalu.

“Vidi se samo razvlačenje, vide se glumatanje da se kao nešto radi, a da se zapravo ništa se ne uradi. Za oblast šumarstva nadležne su Županija i Federacija, obje po tom osnovu primaju novac iz javnih prihoda koje uplaćuju građani. I dok sve županije/kantoni u Federaciji imaju svoje zakone kojima reguliraju oblast šumarstva, naša županija samo glumi”, kažu nam iz općinskih službi.

Ovakav odnos nadležnih prema gospodarenju šumama ne traje od jučer, jasan je primjer i objašnjenje HNŽ kako oni nemaju, ili nisu pronašli odgovor na ovakvo stanje punih 16 godina!

Foto: Jozo Ivančević

“Naše šume su prepuštene kriminalu i kriminalcima, šumokradicama. Oni koriste činjenicu da Općina nije nadležna za šume i koriste političku bliskost sa Županijom kako bi što više sjekli tuđu šumu. Zaustavljamo to koliko god možemo, i da nismo bili ustrajni, danas u ovoj općini ne bi nikako bilo šuma. Najveća potpora u tome bili su nam lokalno stanovništvo, ono nam je dosta pomoglo. Samo ono može zaustaviti ovaj kriminal oko šuma, a Općina će im pružiti potrebnu potporu. Jer, svjedoci smo da su od dosadašnje sječe korist imali svi drugi a najmanje mi žitelji Rame“, komenitirao je stanje sa šumama dr. Jozo Ivančevič, načelnik općine Prozor-Rama.

“Vjerujemo da je tako. Vidimo to i iz ovog nadugo i naširoko sročenog odgovora Županije. To da bi netko iz Županije volio da nemamo ni šume, ni vode, ni lovište ni mnogo toga, nam je odavno jasno. Ali, postaje jasno da se i tom javašluku i kriminalu možemo oduprijeti, pokazuju to i nalazi inspekcija, ali još više i sve češći bunt lokalnog stanovništva koje postaje svjesno važnosti prirodnih resursa u svojoj okolini”, zaključio je Ivančević.

Foto: Šume Prozor-Rame nisu same!

Objava Hoće li ramske šume doživjeti donošenje Zakona o šumama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Broj dolazaka turista u ovoj je godini veći za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kada je ostvareno 146.564 dolazaka, dok je broj dolazaka inozemnih gostiju (109.806 ) veći za 29 posto u odnosu na lani”, potvrdio je FENI viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ Ramiz Bašić.

U istom razdoblju, broj noćenja veći je za 7,9 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je ostvareno 349.459 noćenja s tim da je broj noćenja stranih turista (248.006 ) u promatranom razdoblju tekuće godine veći za 17 posto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, turisti u Neumu ostvaruju u prosjeku tri noćenja, u Međugorju 2,5 dok se najmanje zadržavaju u Mostaru gdje ostvare 1,5 noćenje.

Viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ napominje da u Mostar dolazi i veliki broj turista s jadranske obale i iz Međugorja putem jednodnevnih izleta te da oni nisu evidentirani, jer ne ostvaruju noćenja.

Kako naglašava, oni su značajni zbog turističke potrošnje koju ostvaruju (vinjete, potrošnja u restoranima, kupovina suvenira, ulaznica u muzeje i dr.)

Kada su u pitanju turistički pokazatelji za Mostar, Neum i Međugorje, najveći porast broja dolazaka ostvario je Mostar i to za 17 posto

“Broj dolazaka u Mostar u prvih osam mjeseci ove godine iznosi 59.078 i taj je broj veći za 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani kad je ostvareno 50.436 dolazaka”, ističe Bašić pa nadodaje da broj noćenja iznosi 86.712 i veći je za 11 posto.

U istom razdoblju Međugorje je posjetilo 23.797 turista, tj. 14 posto više nego prošle godine, dok broj noćenja iznosi 56.416, što je za 13 posto više nego u prvih osam mjeseci prošle godine kad je ostvareno 50.536 noćenja.

Broj dolazaka u Neumu u razdoblju siječanj-kolovoz 2023. godine iznosi 72.507, odnosno više za 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine kad je ostvareno 64.543 dolazaka, dok je broj noćenja povećan za 3 posto.

“Turistička zajednica HNK nema podatke o ostvarenoj zaradi od turizma, ali s ovogodišnjom turističkom sezonom možemo biti itekako zadovoljni zbog povećanja dolazaka i noćenja, a naročito povećanjem broja dolazaka i broja noćenja stranih turista što je, naravno, za turistički sektor veoma važno”, kazao je Bašić, koji je ovu sezonu nazvao dobrom.

“Za ovu sezonu možemo reći da vjerojatno neće biti rekordna (sačekat ćemo kraj godine pa usporediti rezultate s 2019. godinom), ali se može reći da je bila dobra”, napomenuo je.

Što se tiče očekivanja do kraja godine, kaže da su i ona pozitivna.

“Trenutno imamo i izuzetno lijepo vrijeme što pogoduje grupnim posjetima i posebno kategoriji starijih osoba da posjete naše destinacije, kao i naravno i drugim kategorijama”, istaknuo je za kraj viši stručni suradnik Turističke zajednice HNŽ.

Foto: Ilustracija/Ramski Vjesnik 

Objava Hercegovina doživljava procvat turizma pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pred kolege i predstavnike medija izašli su glavna urednica portala Kristina Perić te suvlasnik istog Mario Ćosić.

Perić je u uvodu obrazložila zbog kojih je predmeta došlo do sazivanja ove tiskovne

“Mi imamo niz predmeta koji su u Tužiteljstvu HNŽ-a pokrenuti zbog naših članaka. Krenut ću s kraja. Batinjanje u Mostaru iz veljače ove godine gdje je sin Rade Bošnjaka pretukao djelatnika Cuspisa, a istraga je u tijeku i još se ne zna se koje su tri osobe sudjelovale u istom. Nadalje, ‘Peti kat‘, ne znamo što se radi u tom predmetu. SIPA istražuje, FUP istražuje, no ništa konkretno. Nama je u međuvremenu stigla privatna tužba Rade Bošnjaka, a pravosuđe u predmetima prema njemu debelo kasni. Bespravna gradnja u Mostaru, prvi članak smo objavili 2019. godine u prosincu i još uvijek čekamo optužnicu. Nadalje, prijavili smo prošle godine ravnatelja, pravomoćnog osuđenika Šejtanića koji je ostao na čelu škole s krivotvorenom dokumentacijom, on je i dalje ravnatelj. Na svaki upit tužiteljstvo kaže istraga je u tijeku, analize su u tijeku”.

“Obitelj Krstić poginula je u rujnu prošle godine. I tu je konstantno istraga i tijeku. Ne znamo ima li kaznene odgovornosti navodnih utrkivača. Ima tu još niz nekakvih naših predmeta, kao primjerice kupovina prostora u Prozor-Rami gdje je za 200.000 maraka oštećen Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ i tu također ne znamo što se događa. Ono što također ne znamo što se događa su štete nanesene nama. Tko je to nama bušio gume, tko nam prijeti. Tim povodom željeli smo i sve vas pozvati da vas zamolimo, da i vi pitate Tužiteljstvo što oni zapravo rade”, kazala je u uvodu Perić.

“S druge strane imamo poštare koji se procesuiraju. Dobili smo svi priopćenje da je pronađena jedna lažna diploma. Zanima nas je li to Tužiteljstvo radi da bi nama mazalo oči ili zapravo stvarno nešto radi”, rekla je Perić te dodala:

“Upitno je zašto djeca tužitelja ili primjerice dvoje djece predsjednika Županijskog suda u Mostaru može raditi u Elektroprivredi?  Kakve veze ima neovisno pravosuđe sa zapošljavanjem u Elektroprivredi? Koliko su ti suci i tužitelji neovisni? Jesu li ta radna mjesta posljedica njihovog nerada?, upitala je.

Suvlasnik portala Mario Ćosić istaknuo je kako je Dragan Čović ovladao pravosuđem u HNŽ

“Jedan od povoda ove tiskovne konferencije je tužba koja nam je stigla od Rade Bošnjaka. U posljednje vrijeme smo se bavili istraživanjem njegovih nečasnih radnji. Od 2005. godine kada je Dragan Čović izašao iz zatvora, on je ovladao pravosuđem. U zadnjih 15 do 20 godina se apsolutno ne radi ništa po tom pitanju. Jasno je tko određuje predsjednika suda i glavnog tužitelja. Spomenuo bih tu tužitelja Zdenka Kovača koji je radio na dva ključna predmeta prije nego je postao tužitelj. Jedan je privatizacija Eroneta za koji i znate sami kako je završila protiv Dragana Čovića, a druga je sporna kupovina po 4 feninga spornog zemljišta u Miljkovićima. U oba slučaja Zdenko Kovač apsolutno ništa nije napravio. Sve je prošlo oslobađajućim presudama, a u drugom slučaju nije ni došlo do podizanja optužnice što je samim tim simptomatično kada je u pitanju glavni tužitelj. Nakon toga, s obzirom na to da je on vršio dužnost običnog tužitelja, ‘sasvim slučajno’ naravno postaje glavni tužitelj”, rekao je Ćosić.

Predmeti stoje u ladici, a predsjednik suda u Mostaru kreči ured.

“Danas mi u ovom sastavu, gdje imamo Zorana Krtalića predsjednika suda, koji saziva tiskovne konferencije da pokaže kako je okrečio svoj ured i sve to našim novcima, a da bi se zahvalio Nevenku Hercegu. Niz pitanja je tu i niz kriminalnih djela je tu, a predmeti stoje u ladici.”

“Samim tim pomalo je sve frustrirajuće i vrtimo se u krug. Mi kao medij smo podnijeli puno kaznenih prijava i sve to čeka. Najbliže nekom rješenju i imamo naznake za to je situacija na Bijelom Brijegu oko nelegalne gradnje, gdje svaki dan očekujemo podizanje optužnice. Ali čekamo predugo, tri godine su od podnošenja kaznene prijave. Ne mogu ni nabrojati koliko sam puta nazvao Tužiteljstvo i upitao u kojoj je sve fazi i što se radi. Potrebno je ogromno strpljenje, ali ne vidim način u odgovornim ljudima koji upravljaju pravosuđem da se to može promijeniti dok god politika upravlja istim”, rekao je Ćosić.

On je istaknuo kako je Dragan Čović iz straha uhljebio rodbinu na sve čelne funkcije

“Činjenica je da gdje je god došlo do smjene vlasti da se događaju neke stvari. Jasno je, kada pogledate strukturu obitelji, a uzet ću glavnog i odgovornog Dragana Čovića. On je uhljebio svu rodbinu na čelne funkcije. Zadnjeg komesara u HNŽ je postavio brata od svog badže. On od 2005. godine živi u strahu i sustav je kreirao po sebi. Naravno da će to onda rezultirati čime rezultira. Obični ljudi nemaju perspektive za normalan život, za zaposlenje i pravdu. Ja sam se našao u situaciji oko zgrade na Bijelom Brijegu i imam medij i sve ide sporo. Što onda možete očekivati za ljude koji ga nemaju, a idu prema Sudu i Tužiteljstvu”.

Jedino rješenje su smjene čelnih ljudi Tužiteljstva HNŽ i Županijskog suda u Mostaru.

“Generalna poruka je da se čelni ljudi Suda i Tužiteljstva moraju smijeniti. To je prvi korak. Trebaju doći ljudi koji uistinu znaju raditi svoj posao i koji su neovisni od politike. To je temelj društva i dok se god to ne promjeni, neće biti promjena”, rekao je Ćosić.

Predstavnike medija je zanimalo i kakve su prijetnje primale kolege s našeg portala

“Imali smo nekoliko inbox prijetnji u smislu ‘imate toliko i toliko da pobrišete vijest’. Nakon toga zovnemo policiju i oni nam kažu ‘nije vam se još ništa nije dogodilo’. Nadalje, imali smo čovjeka koji nam je hodao po našem stubištu, a o njemu smo dan ranije pisali. Poruka operativaca je bila ista ‘nije vam se još ništa dogodilo’. Mariju (opa. Mario Ćosić) su tri puta napali vozilo, razbijena je šajba, nožem rezane gume. Nemamo nikakvu povratnu informaciju o tome i je li se tu netko istražio”, rekla je urednica Kristina Perić.

Pravosuđe u HNŽ-u je Bermudski trokut u kojem korupcija nestaje istaknula je

“Ogorčeni smo pravosuđem u HNŽ-u. To je jedan bermudski trokut u kojem sva korupcija nestaje, a svaki nebitan predmet se obradi. Isprocesuirat će se svaki joint. Dovoljno je da uđete na stranicu Tužiteljstva i pogledate kakve su to oni optužnice podizali. Imaju izvješća i sudeći prema njima mi smo najpoštenija županija u BiH. Kod nas lopova nema. Oni nas kao medij obeshrabrljuju i to je bio razlog zbog kojeg smo mi vas ovdje pozvali. Mi ne možemo biti policajci, suci i tužitelji. Netko mora nastaviti radit iza nas, a taj netko ne radi”, istaknula je.

Upitana strahuju li za vlastitiu sigurnost kazala je: “Mi da se bojimo ne bi bili ovdje”

Upitana zašto se još ništa ne zna o stradanju Krstića kazala je da to nije slučajno.

“Kada Tužiteljstvo dobije u ruke ‘vruć krumpir’, oni čekaju da se on ohladi. Tako i čekaju da se zaboravi da je troje ljudi, cijela obitelj sahranjena. Žele da se zaboravi i utrkivači. Nakon dvije godine će lagano onda reći da je istraga obustavljena.”

Za kraju je objasnila zbog čega je Rade Bošnjak podigao tužbu protiv našeg portala

“Tereti nas za duševne boli i traži 7.000 maraka od portala Hercegovina.info. Da pravosuđe radi svoj posao, Rade Bošnjak bi bio tamo gdje mu je mjesto. Budući da ne radi svoj posao mi ćemo s njime na sud. Mislim da on tu nema nikakvih šansi. Mi imamo sve dokaze, audiozapise, dokumente, čak i svjedoke iz Zavoda koji će pričati kako je on s njima radio na projektu ‘Peti kat’. U toj aferi smo pisali kako je bivši direktor ZZO HNŽ na petom katu zgrade Vitalisa gradio paralelni IZIS kojeg bi on sebi kasnije sebi, tj. Zavodu ponudio pa ga prihvatio kako bi godinama nakon blagodati od tog projekta. Onemogućio je mnogim IT tvrtkama u Mostaru utakmicu, da uopće apliciraju i da se bore. Izgradio je vlastite tvrtke koje će se potom javiti na njegov natječaj, odnosno natječaj Zavoda gdje je ravnatelj. Tu imaju jasni i nedvosmisleni dokazi da se to dogodilo. On je cijeli sustav i sve podatke svih pacijenata, svih vas ovdje ustupio nekakvim tvrtkama na petom katu Vitalisa. To je samo po sebi skandal i u cijeloj regiji bi da je normalno društvo odjeknulo kao atomska bomba”, zaključila je Kristina Perić.

Konferenciju su pratili novinari gotovo svih redakcija u Mostaru i šire, kojima se ovim putem zahvaljujemo na odzivu i podršci.

Objava TUŽITELJI LOVE MARIHUANU I POŠTARE: Pravosuđe u HNŽ bermudski trokut u kojem visoka korupcija nestaje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kažu kako je podnošenje kaznene prijave plod njihovog petogodišnjeg praćenja zdravstvenog sustava u HNŽ-u gdje su otkrili sustavni kriminal koji je na godišnjoj razini težak nevjerojatnih 100 milijuna maraka Kaznene prijavu podnose protiv ravnatelja Zavoda za zdravstveno osiguranja HNŽ Rade Bošnjaka i protiv uprave Zavoda, Ministarstva zdravstva HNŽ na čelu s Goranom Opsenicom i članova Vlade HNŽ, koju će predati Tužiteljstvu Federacije. – piše Dnevni.ba

“Radi se o kriminalnu od 100 milijuna maraka na godišnjoj razini koji je odnosi na područje od 200 tisuća stanovnika što je zastrašujuće. Mislimo da će ovo biti jedan od najvećih slučajeva u BiH, pogotovo što u tome sudjeluje čitava Vlada HNŽ, Zavod i institucije Ministarstva zdravstva HNŽ i što je riječ o organiziranom kriminalu zbog kojeg trpimo godinama u HNŽ”, kaže Bago.

Pojašnjava da krivičnu prijavu podnose po nekoliko zakona, jer je u HNŽ napravljena paralelna struktura u sustavu plaćanja zdravstvenih usluga gdje izostaje svaka moguća kontrola, tako da se određene usluge naplaćuju žiteljima po dva puta dok su usluge koje imaju ispod svake razine

Zdravstveni sustav kako je objasnio funkcionira na tri stuba, a to su solidarnost, prava pacijenata i zakon o zdravstvenom osiguranju gdje je ključ priče na osnovu obima, vrste i kvalitete, dok su institucije HNŽ zaobišle zadnji zakon i isplaćuju paušalno.

‘Na ta način je uzdrman temelj zdravstvenog sustava i on ima niz posljedica, po pravima pacijenata ali i liječnike i zdravstvenih djelatnika i svih ljudi koji troše novac od oko 150 milijuna maraka godišnje ugrožavajući temeljna prava sudionika zdravstvenog sustava. Jedino u HNŽ ZZO ne provodi javne nabavke, što je zakonska obaveza, nego se isplaćuje paušalno tako da se ne zna šta se plaća, a paralelno zdravstvene su institucije u velikim dugovima i sad se namjerava donijeti zakon kako bi se ti dugovi pokrili bez ikakve odgovornosti i vrijeme je da se reagira. Što se tiče novca govorimo oko 100 milijuna maraka godišnje protuzakonito potrošeno’, pojasnio je Bago.

Ističe kako se kaznena prijava odnosi na period od 2016. do 2021. i očekuju da Tužiteljstvo FBiH priču o kriminalu proširi jer se ona dešavala i unazad deset godina i kad su na ključnim pozicijama bili drugi ljudi

Husein Oručević ističe da su kaznenu prijavu odlučili predati Tužiteljstvu FBiH jer smatraju da je podnošenje prijave Tužilaštvu HNŽ besmisleno s obzirom na to da nikada nije riješilo ni jedan slučaj koji su prijavili.

‘Ova kaznena prijava ide odmah na razinu Federacije, jer smo shvatili da brojne prijave koje smo slali na županijsku razinu godinama stoje u ladicama i nikada nismo dobili detaljan odgovor oko procedura i provjera koje su radili iako smo slali i podružnice za to’, kazao je Oručević.

Objava Aktivisti tvrde da su otkrili kriminal u zdravstvu HNŽ od pola milijarde maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kupovinom premije osiguranja osigurane osobe oslobođene su plaćanja participacije za 134 zdravstvene usluge, priopćeno je iz ZZO HNŽ-a. Cijena premije osiguranja iznosi 20 maraka, a mogu je kupiti sve punoljetne osigurane osobe koje posjeduju zdravstvenu iskaznicu.

Djeca do navršenih 18 godina života oslobođena su osobnog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite. Također, osobnog sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite oslobođeni su i darivatelji krvi koji su krv darivali deset i više puta s tim da su u prethodnoj godini krv darivali najmanje jednom, a darivatelji krvi s pedeset i više darivanja su trajno oslobođeni plaćanja participacije, odnosno kupovine premije osiguranja.

Po isteku redovite distribucije, premiju osiguranja mogu kupiti prvoprijavljeni osiguranici, tj. osobe koje nisu bile prijavljene na zdravstveno osiguranje u razdoblju redovite distribucije i to najkasnije 30 dana od dana prijave u Poreznu upravu. Djeca koja u 2022. godini navršavaju 18 godina života, premiju osiguranja mogu kupiti najkasnije 30 dana od dana navršene 18-e godine života, navodi se u priopćenju.

Objava ZZO HNŽ-a započinje redovitu distribuciju premije za 2022. godinu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

O usvojenom Nacrtu zakona o Izmjeni Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH vodit će se javna rasprava u trajanju od 60 dana

Objava IZMJENA ZAKONA: Sarajevo gubi povlašteni status? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Na požarištu iznad Donje Jablanice u blizini Kamenoloma pored profesionalnih vatrogasaca u gašenju požara sudjeluju pripadnici GSS-a, volonteri i građani.

Vatra gori na nepristupačnom terenu i potrebno je djelovanje iz zraka, priopćio je Operativni centar Civilne zaštite Hercegovačko-neretvanske županije.

U podnožju planine Zvekuše na lokalitetu Galata sinoć je ugašen lijevi krak požara, a danas se nastavlja gašenje i lokaliziranje desnog kraka.

U kasnim večernjim satima u subotu pripadnicima Vatrogasne jedinice Općine Konjic na terenu je podršku pružio i načelnik općine Konjic Osman Ćatić, navode iz Službe za civilnu zaštitu i vatrogastvo Općine Konjic.

Požari haraju Hercegovinom – je li  na djelu piromanija?

Ljeto koje sa sobom nosi visoke temperature, uz suše i poljoprivredno čišćenje donosi također i brojne požare, najčešće izazvane nepažnjom. Neki nastaju prirodno, naprimjer udarom groma, ali neki i ljudskom rukom.

Hercegovački vatrogasci danima se bore protiv vatrene stihije. Skoro da i nema mjesta gdje požar nije ostavio pustoš. Samo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji ovoga ljeta zabilježena su 64 požara.

“Ja ću reći da je sigurno 98 posto uzrok požara ljudski faktor”, napominje Petar Jurić, zapovjednik Vatrogasne jedinice Mostar.

Većim dijelom je riječ o onima koji požare izazivaju iz nemara i nepostojanja ekološke svijesti. No, postoje i pojedinci koji požar namjerno podmeću zbog osobnih, ideoloških interesa ili piromanskih sklonosti. Na nekim mjestima u Hercegovini mjerili su se metri između opasne vatrene stihije i obiteljskih kuća. Borba s vatrom činila se teškom, zamornom, katkad nemogućom, a potraga za sumnjivcima koji su namjerno izazvali požar – nužnom.

Za namjerno podmetanje požara iz MUP-a HNŽ-a i ŽZH uhitili su po jednu osobu. Zapitali smo se vode li registar potpaljivača kako bi i na taj način pokušali s prevencijom?

“Uprava policije MUP-a HNŽ-a vodi samo evidencije propisane zakonom, a registar izazivača požara nije jedna od njih”, kažu iz MUP-a HNŽ.

A teško da bilo kakva kazna može spriječiti piromane u izazivanju požara, jer su oni, kako kaže psiholog, opsjednuti vatrogascima i požarima, a paljenjem oslobađaju snažne unutarnje napetosti koje se nakupljaju prije samog čina, pa uživaju u gledanju ili sudjelovanju u požaru. Svoj problem teško priznaju i sebi, a posebno liječnicima i psiholozima.

“Tko požarom izazove opasnost za život ljudi i imovine propisana je kazna zatvora od 3 mjeseca do 3 godine. Riječ je o namjernom izazivanju opće opasnosti. Kada je riječ o nehaju u tom slučaju je novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine”, pojašnjava tužilac Tužilaštva HNŽ Josip Aničić.

U ozbiljnom problemu našli su se ovoga ljeta mnogi, jer su štete uslijed hercegovačkih požara nemjerljive. Brojni ljudski životi bili su u opasnosti, uništene su imovine, a posljedice će dugo osjećati biljni i životinjski svijet. Na našim vlastima je vatrogascima osigurati sve potrebne uvjete za rad, zračnu pomoć, ljudske i materijalne resurse koji nedostaju, a na nama je biti odgovorni i razumjeti da se nekada bezazlen plamen može pretvoriti u razarajući požar.

/Izvor: BHRT/

Objava U HNŽ-u u zadnje vrijeme čak 64 požara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Usvojenim amandmanima na Ustav HNŽ-a usklađuje se županijski Ustav s Ustavom Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na konstitutivnost naroda i upotrebe jezika i pisama, a u skladu s presudom Ustavnog suda Federacije BiH.

Navedeni Amandmani usvojeni su s 26 glasova za i s jednim glasom protiv, dok tri zastupnika nisu bila nazočna na sjednici Skupštine

Predsjednik Skupštine HNŽ-a Šerif Špago kazao je uoči sjednice da će usvajanjem spomenutih amandmana definicija naziva jezika biti kao i Ustavu FBiH, a on na svakoj jezičnoj varijanti kaže da su službeni jezici u Federaciji hrvatski, bosanski i srpski jezik, te pisma ćirilica i latinica.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine Tomislav Martinović napomenuo je kako je većina hrvatskih zastupnika u Skupštini pokrenula pitanje donošenja amandmana na Ustav koji se tiču konstitutivnosti srpskog naroda

“Ovo je nastavak konzistentnosti naše politike koja ide u pravcu da se svi konstitutivni narodi jednako i ravnopravno osjećaju na svakom djeliću teritorija Bosne i Hercegovine i da mogu jednako konzumirati sva svoja prava koja im takva ustavna pozicija donosi. To samo po sebi znači da smo u to pitanje uključili i problem legitimnog predstavljanja i zastupanja, i nadamo se da će ova današnja dobra poruka iz Mostara i HNŽ-a imati malo širi odjek i da će se čuti malo dalje kada su u pitanju i izmjene Izbornog zakona, te da ćemo u tom pravcu biti apsolutno i potpuno dosljedni, te osigurati predstavnicima konstitutivnih naroda da sami upravljaju svojom političkom sudbinom”, istaknuo je Martinović.

Ovim povodom oglasio se priopćenjem za javnost i Hrvatski narodni sabor BiH u kojem se navodi kako je konstitutivnost Srba u HNŽ-u korak naprijed i motiv za rješavanje ostalih otvorenih pitanja

“Današnjim usvajanjem svih šest predloženih amandmana napravljen je ogroman korak prema naprijed, ali i dan motiv za rješavanje otvorenih pitanja na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini kroz reforme Izbornog zakona BiH u skladu sa svim odlukama Ustavnog suda BiH i Međunarodnog suda za ljudska prava”, poručili su u HNS-u.

Podsjećamo, Klub zastupnika Srba još 2016. godine uputio je amandmane na Ustav HNŽ-a s namjerom da se isprave te diskriminatorske odredbe Ustava koji ne prepoznaje građane srpske nacionalnosti u županiji.

Na sjednici Skupštine usvojena je i Odluka o proglašenju Amandmana XIII do XVIII na Ustav Hercegovačko-neretvanske županije.

Skupština HNŽ-a je, između ostalog, usvojila i Zaključak kojim se zadužuje Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a da izda uputstvo domovima zdravlja na području HNŽ-a da obave evidenciju svih osoba s Down sindromom na svom području i da svaku tu osobu pojedinačno uvedu u karton, kalendar obveznih i preporučenih medicinskih kontrola.

Objava Srbi postali konstitutivni u HNŽ-u pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Udžbenici i priručnici u osnovnim i srednjim školama ostaju u uporabi iduće 2021/2022. školske godine, odlučila je Vlada Hercegovačko neretvanske županije.

Vlada HNŽ je, na prijedlog Ministarstva prosvjete, znanosti, kulture i sporta ove županije, na 119. žurnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o produljenju važenja Odluke o uporabi udžbenika i priručnika u osnovnim i srednjim školama. – javlja Bljesak.info

Samo torbe i pribor

I dok Vlada Zapadnohercegovačke županije svim učenicima do sedmog razreda osnovne škole osigurava besplatne udžbenike, a uskoro bi trebali biti besplatni i za učenike osmog i devetog razreda, Vlada Hercegovačko-neretvanske županije do sada je davala samo torbe i školski pribor za učenike osnovnih škola iz socijalno ugroženih obitelji. Ove školske godine po prvi put u Mostaru prvašiće će u školskim klupama dočekati besplatni udžbenici koje osigurava Grad Mostar. Pomoć u nabavci knjiga općine u HNŽ-u uglavnom daju učenicima prvih razreda osnovnih škola, jedino Općina Neum osigurava sredstva za besplatne udžbenike za djecu do 5. razreda osnovne škole.

Znanje skuplje ako ste Hrvat

Potrebno je naglasiti da su knjige, po usporedbi prosjeka cijena udžbenika, za prva tri razreda osnovnih škola po bosanskom nastavnom planu znatno jeftinije od onih po hrvatskom. Za obvezne udžbenike i radni materijal prvašića po hrvatskom planu i programu treba oko 140 KM dok roditelji prvašića koji školu pohađaju po bosanskom planu i programu trebaju za udžbenike i radne materijale izdvojiti oko 80 KM.

Udžbenike za 2. razred osnovne devetogodišnje škole po hrvatskom planu i programu morat ćete platiti oko 189 KM, dok ćete za udžbenike za taj isti razred po bosanskom planu i programu dati oko 102 KM. Slični rezultati su i kada je u pitanju 3. razred. Tako, ako dijete pohađa 3. razred po hrvatskom planu i programu roditeljima će trebati oko 206 KM za udžbenike, radne bilježnice, nastavne listiće…

Po bosanskom planu i programu za dijete koje ide u 3. razred osnovne devetogodišnje škole roditelji će morati izdvojiti oko 108 KM. Riječ je, naime, o prosjeku cijena potrebnih za ove razrede, jer točne cijene kompleta skoro je i nemoguće utvrditi budući da ministarstvo objavljuje potrebne knjige, a onda ih škole biraju po pojedinom predmetu, a roditelji, s popisom koji im dadne škola, kupuju knjigu po knjigu.

/Izvor: Bljesak.info/

Objava U HNŽ udžbenici vrijede i iduće školske godine, no, platit ćete ih vi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu razvojačenog branitelja i člana obitelji umrlog razvojačenog branitelja u iznosu od 5 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama BiH pod ovim uvjetima:

Pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu u iznosu 5 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama BiH može ostvariti razvojačeni branitelj koji ima navršenih 55 godina života do navršenih 57 godina života, pod slijedećim uvjetima:

1. da je bio pripadnik Oružanih snaga BiH u trajanju od najmanje 18 mjeseci, (90 KM)
2. da je prijavljen kao neuposlena osoba kod nadležne službe za zapošljavanje, i to:

• najmanje 12 mjeseci prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava u prvoj godini primjene ovih izmjena i dopuna Zakona,
• najmanje 24 mjeseca po navršenoj prvoj godini primjene ovih izmjena i dopuna Zakona.

1. da ima prebivalište na području Hercegovačko-neretvanske županije-kantona,
2. da ostvaruje mjesečne prihode u iznosu manjem od 50% minimalne mirovine isplaćene u Federaciji BiH za mjesec prosinac 2020.godine. (191 KM)

Pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu u iznosu 5 KM po mjesecu provedenom u Oružanim snagama BiH može ostvariti supruga/suprug umrlog razvojačenog branitelja koja/koji ima navršenih 55 godina života do navršenih 57 godina života, uz ispunjenje uvjeta iz točaka b), c) i d) stavka (1), dok se uvjet iz točke a) odnosi na umrlog supružnika.

Pravo na novčanu egzistencijalnu naknadu imaju djeca bez oba roditelja koja pohađaju redovito osnovno/srednjoškolsko obrazovanje do konca pohađanja redovitog srednjoškolskog obrazovanja, kada zahtjev za ostvarivanje prava podnesu:

1. Nakon smrti roditelja korisnika navedenog prava,
2. Nakon smrti roditelja koji je u trenutku smrti ispunjavao uvjete iz točaka a), c) i d) stavka (1) ovog članka.

• Vlada Županije će šestomjesečno donositi akt kojim se utvrđuje koeficijent za obračun i iznos novčane egzistencijalne naknade sukladno osiguranim sredstvima za proračunsku godinu za ovu namjenu.

„Branitelji nisu ništa uvjetovali kad su odlazili u rat, već su ponudili svoj život radi obrane domovine. Podržala sam  ove Izmjene i dopune Zakona sa stidom i sramom prema našim braniteljima, jer nisam mogla biti protiv, makar i za taj minimalni iznos, ali neka je stid Predlagača to jest Vladu i Ministarstvo branitelja HNŽ-a da su tako nešto uopće uputili zastupnicima. Na žalost, tako je u svim županijama,  mi smo čak zadnja županija koja je i to donijela“, kazala je za Ramski vjesnik Marija Bešker.

Prijedlog Zakona izmjene i dopune Zakona o dopunskim pravima branitelja

Objava Tko ima pravo na novčanu pomoć u iznosu od 5 KM za mjesec proveden u Oružanim snagama BiH (HVO, ABiH i VRS) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.