Hoće li ramske šume doživjeti donošenje Zakona o šumama
Općina Prozor-Rama u proteklom je razdoblju kontaktirala desetak institucija i agencija kako bi upozorila na enormno nezakonito krčenje šuma u ovoj općini. Uključena je bila i SIPA, a sve je rezultiralo tematskom sjednicom vijeća na koju su svi akteri bili pozvani.
Međutim, sve što je ustanovljeno je da se svi zajedno prema vlastitom nahođenju vrte u začaranom krugu bezakonja u šumarstvu, a najviše ispaštaju šume, kojih u ovoj općini svakim danom sve više nestaje. Rijetki su primjeri kada se domaće stanovništvo pobunilo protiv nezakonite sječe, primjer je protest u Orašcu, kada su mještani fizički zatvorili cestu kojom poduzeće nezakonito izvlači šumu.
Od tematske sjednice Općinskog vijeća Prozor-Rama prošle su tri godine, i apsolutno ništa se nije dogodilo po pitanju nezakonite sječe šume, jer Hercegovačko-neretvanska županija nama zakona od 2013. godina, a poduzeća su i tada sjekla šumu prema zastarjelim planovima sječe.
O svemu detaljnije pročitajte na sljedećem linku:
TEMATSKA SJEDNICA: Šumarstvo u začaranom krugu bezakonja, bez rješenja na vidiku
Općinu Prozor-Rama je u veljači 2024. godine posjetio i novi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Mario Jurica, kojeg smo tada upitali što se događa sa zakonom o šumama, zašto nije konačno donesen i hoće li ga uopće biti.
“Mi smo išli formom Prijedloga zakona 2020. godine, ali nije imao većinu u Vladi, pa tako da nije išao ni na Skupštinu. Sadašnja Vlada je u svom ekspozeu najavila da će raditi na Zakonu o šumama. Mi smo već na jednoj od prethodnih sjednica odabrali radnu grupu za izradu Zakona o šumama i naravno da nam je on prioritet. Godišnje se gubi baš dosta sredstava, preko 10 milijuna. Mi smo već ovih desetak-dvanaest godina nepostojanja Zakona o šumama izgubili dovoljno sredstava da smo sazrjeli da konačno iznađemo rješenje i donesemo taj Zakon o šumama. Najveći problem nije u zakonu kao zakonu, već u gospodarenju šumom”, kazao je tada ministar.
Jurica je tada istaknuo kako nije problem zakon, koliko je problem gospodarenje šumama.
“Trenutno imamo tri društva i radit ćemo na tome da ih, ili ujedinimo ili… Skupština je 2006. godine osnovala Javno poduzeće ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ i tad je trebalo spojiti druga dva društva ili ugasiti. Ali, to je već davna prošlost. Naravno da ćemo mi dati napora da konačno donesemo taj zakon”, kazao je Jurica prije godinu dana.
Foto: Mario Jurica
“Oni koji su u ime poduzeća Herceg-Bosna gospodarili šumama za sobom su ostavili stravu i užas”
Šume i šumsko zemljište općine Prozor-Rama, a koje je bilo pod gospodarenjem poduzeća koje je otišlo u stečaj JP „Šume Herceg-Bosne“, dodijeljene su u posjed državi BiH, a promjena posjednika je upisana u katastar u Općini Prozor-Rama. Međutim, poduzeća u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, iako nemaju Ugovor o gospodarenju šumama. Suglasnost niti Plan gospodarenja ispred županijskog ili federalnog resornog ministarstva cijelo vrijeme neometano i nelegalno vrše sječu šume
Općina Prozor-Rama raspolaže sa oko 47,7 tisuća hektara ukupnih površina i pripada među tri najveće općine u HNŽ-u. Šume i šumsko zemljište na području Općine Prozor – Rama prostire se na površini 23.091,00 ha, od čega su u državnom vlasništvu 20.982,00 ha ili 91%, a u privatnom vlasništvu 2.109,00 ha ili 9%.
Stanje u oblasti gospodarenja šumama je pak zakonski još neuređeno
“Na nivou Federacije BiH ne postoje propisi za oblast šumarstva, obzirom da je Ustavni sud F BiH, Presudom broj: U-26/08 od 14.04.2009. godine („Službene novine FBiH“, broj: 36/09), stavio van snage Zakon o šumama koji se mogao primjenjivati do 27.11.2009. godine, a Presudom broj: U-28/10 od 23.04.2011. godine („Službene novine FBiH“, broj: 34/11), Ustavni sud FBiH je stavio van snage Uredbu o šumama i ista se mogla primjenjivati do 06.12. 2011. godine”, kažu iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva na upit Ramskog Vjesnika o stanju u oblasti gospodarenja šumama
Ministarstvo smo upitali tko ima dozvolu gospodariti šumskim dobrom ukoliko nema zakona koji to regulira.
“Kao posljedica nedonošenja federalnog propisa za oblast šumarstva, devet županija/kantona je donijelo svoje propise za oblast šumarstva i na različite načine je uređeno upravljanje i gospodarenja šumama, pitanje vlasništva kao i izdvajanje financijskih sredstava za korištenje, zaštitu i unapređenje šuma, a jedino u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu nije donesen propis za oblast šumarstva“, dodaju iz Ministarstva.
Foto: Volujak
Iz ovog Ministarstva kažu kako na donošenju Zakona o šumama intenzivno rade 13 godina
“Vezano za donošenje Zakona o šumama HNŽ/K obavještavamo Vas da od 2012. godine Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K u kontinuitetu radi na izradi Zakona o šumama. Na XXVIII sjednici Skupšine H-NŽ/K održane 19.11.2013. godine usvojen je Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K i donesen Zaključak broj: 02-01-XXVIII-332/13 kojim se prihvaća Nacrt Zakona o šumarstvu H-NŽ/K kao dobra osnova za izradu prijedloga. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nakon ugrađenih primjedbi i sugestija izradilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i tijekom 2014. godine isti uputilo Vladi H-NŽ-K, ali zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana između ostalih i jedinica lokalne samouprave kao i Saveza općina i gradova F BiH, isti je vraćan više puta na usuglašavanje i doradu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uz akt broj: 11-02-1788-8/13 od 16.05.2014. godine uputilo Stručnim službama Vlade HNŽ/K Prijedlog Zakona, ali je zbog dostavljanja primjedbi i sugestija zainteresiranih strana isti ponovno vraćen na usuglašavanje”, pojašnjavaju nam iz Ministarstva.
Nakon dostavljanja mišljenja, primjedbi i sugestija od strane Saveza gradova i općina FBiH, svih općina u HNŽ, Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave HNŽ, Ministarstva financija HNŽ i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNŽ koje su dostavljane tijekom 2015. i 2016. godine usuglašen je tekst Prijedlog Zakona o šumama HNŽ i isti je 2016. godine upućen na Vladu HNŽ, ali je zbog primjedbi i sugestija zainteresiranih strana opet vraćen na usuglašavanje i doradu.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K je uputilo Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K na Vladu H-NŽ/K uz akt broj:11-02-2146/20 od 18.11.2020. godine. Na 144. sjednici Vlade HNŽ/K koja je održana 31.03.2021. godine razmatran je Prijedlog Zakona o šumama HNŽ/K i donesen je Zaključak Vlade HNŽ/K broj: 01-1-02-873/21 od 31.03.2021. godine kojim se zadužuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da obavi dodatna usuglašavanja o Prijedlogu Zakona o šumama HNŽ/K i nakon toga dostavi Vladi konačan Prijedlog Zakona. Aktom broj: 08-02-1-1474/21 od 27.04.2021. godine općina Konjic je uputila Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K koji je razmatran na 144. sjednici Vlade HNŽ-K, a aktom broj: 01-22-971/21 od 30.04.2021. godine općina Jablanica uputila je Ministarstvu primjedbe i sugestije na Prijedlog Zakona o šumama HNŽ-K. Ministarstvo je izmjenama predmetnog Prijedloga Zakona o šumama uvažilo veći dio primjedbi i sugestija navedenih općina i zadnja verzija Prijedloga Zakona o šumarstvu H-NŽ-K upućena je Vladi H-NŽ-K uz akt broj:11-02-2146-2/20 od 05.09.2022. godine”, zaključili su iz Ministarstva temu radu na zakonu o šumama.
Što se tiče Zakona o šumama na nivou FBiH, isti je tek u radnom materijalu
Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva smo upitali je li onda sječa koju vrše “Šume Hercegovačko-neretvanske” d.o.o. zakonita te planiraju li odgovorne institucije spriječiti devastaciju šuma u općini Prozor-Rama. Ukoliko je sječa ovog poduzeća legalna, imaju li onda i privatnici pravo sječe bez mogućih posljedica.
“Na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona sječu vrši više poduzeća šumarstva i to Šumarstvo ‘Srednje neretvansko’ d.d. Mostar, Šumarstvo ‘Prenj’ d.d. Konjic i Šumsko gospodarsko društvo ‘Šume Hercegovačko-neretvanske’ d.o.o. Mostar. Sva navedena poduzeća šumarstva vrše sječu i promet šumskih drvnih sortimenata iako nemaju potpisane ugovore o prijenosu poslova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem sa nadležnim ministarstvima, kao ni suglasnosti na planove gospodarenja šumama od nadležnih ministarstava, što je bilo propisano ranijom zakonskom regulativom za oblast šumarstva”, odgovaraju iz Ministarstva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ ne izdaje suglasnosti na planove gospodarenja navedenim poduzećima šumarstva
Sva navedena preduzeća vrše sječu bez nadzora, kako kantonalne, tako i federalne šumarske inspekcije i najčešće vrše sječu u kategoriji visokih šuma koje su bolje kvalitete, a i otvorenost i pristupačnost tih područja je bolja.
Najčešće se sječa vrši prema tržišnim potrebama za sortimentima po vrstama drveća. Zbog nepostojanja Zakona o šumama javlja se veliki problem kod sječa u privatnim šumama gdje se na osnovu izvoda iz zemljišnih knjiga vrši sječa privatne šume a pri tome se ne uvažavaju principi šumarske nauke i prakse,naime vrše se gole sječe i time se narušava ekološka stabilnost šumskih sastojina i u državnom vlasništvu.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ/K uložilo je veliki trud i napore kako bi se zaštitili šuma i šumsko zemljište kao dobro od općeg interesa, interese djelatnika u oblasti šumarstva i interese Javnog poduzeća Šumsko gospodarsko društvo „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar koje je tada važećim zakonom steklo prava i koje je utemeljila sukladno tom zakonu Skupština HNŽ/K, ali i pored toga nisu polučeni veliki rezultati jer je oblast šumarstva i svi resori koji su povezani sa istom u dugogodišnjoj pravnoj nesigurnosti”, dodaju iz Ministarstva o radu spomenutog poduzeća.
Tijekom 2011. godine Uprava za šumarstvo je podnijela kaznene prijave protiv svih poduzeća šumarstva sa područja HNŽ i za iste su nadležna tužiteljstva donijela naredbe o neprovođenju istrage
“Vezano za prijave o nelegalnoj sječi šume na području cijele županije/kantona, pa i na području općine Prozor-Rama, možemo istaći da čuvari šuma Uprave za šumarstvo kontinuirano vrše nadzor na područjima gdje se vrši sječa, o čemu sačinjavaju zapisnike temeljem kojih se podnose prijave nadležnim sudovima i tužiteljstvu”, kažu u Ministarstvu.
Također, Uprava za šumarstvo nadležnom tužiteljstvu podnosi kaznene prijave protiv fizičkih i pravnih osoba za koje postoji osnovana sumnja da su počinili krivično djelo šumske krađe, ali ti postupci traju dugo i podnesene krivične prijave se često obustavljaju zbog nedostatka dokaza, a prekršajne prijave su odbacivane zbog nepostojanja materijalnog propisa koji regulira oblast šumarstva.
Obzirom da ne postoji zakon kojim se regulira oblast šumarstva ne postoji mogućnost podnošenja prekršajnih prijava
Tijekom 2021. godine Šumarska inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ podnijela je krivične prijave protiv Šumarstva „Prenj“ d.d. Konjic, Šumarstva „Srednje neretvansko“ d.d. Mostar i Šumskog gospodarskog društva „Šume Hercegovačko neretvanske“ d.o.o. Mostar zbog bespravnih sječa na području općina na kojima navedena poduzeća vrše sječu.
Županijsko tužiteljstvo HNŽ obavijestilo je Ministarstvo da se neće provoditi istraga protiv naprijed navedenih poduzeća šumarstva
“Donošenje Zakona o šumama na nivou kantona/županije ili F BiH,je osnovni preduvjet da se uredi oblast šumarstva na području Hercegovačko-neretvanske županije/kantona. Zakonom bi se uredilo tko i na koji način vrši upravljanje šumama,tko i na koji način vrši gospodarenje šumama na području HNŽ/K”, zaključuju iz ovog Ministarstva.
Foto: Općina Prozor-Rama
Osvrt na odgovore i obrazloženje iz Ministarstva tražili smo i od Općine Prozor-Rama
Općina Prozor-Rama u proteklom je periodu pokazala veliku aktivnost kada je riječ o sprječavanju nelegalne sječe državnih šuma u ovoj općini. Nadležne službe su nam ovom prilikom dale uvid u brojne prijave nezakonite sječe tuđe šume, kao i brojne inspekcijske zapisnike o neprihvatljivoj sječi šume od strane onih koji nisu vlasnici upravo te posječene šume.
Obrazloženja Županije u Općini Prozor-Rama smatraju smiješnima
Odnos HNŽ i nadležnog ministarstva očit je primjer kako izbjegavati zaduženja i obaveze, a jedan od najvrijednijih resursa prepustiti kriminalu.
“Vidi se samo razvlačenje, vide se glumatanje da se kao nešto radi, a da se zapravo ništa se ne uradi. Za oblast šumarstva nadležne su Županija i Federacija, obje po tom osnovu primaju novac iz javnih prihoda koje uplaćuju građani. I dok sve županije/kantoni u Federaciji imaju svoje zakone kojima reguliraju oblast šumarstva, naša županija samo glumi”, kažu nam iz općinskih službi.
Ovakav odnos nadležnih prema gospodarenju šumama ne traje od jučer, jasan je primjer i objašnjenje HNŽ kako oni nemaju, ili nisu pronašli odgovor na ovakvo stanje punih 16 godina!
Foto: Jozo Ivančević
“Naše šume su prepuštene kriminalu i kriminalcima, šumokradicama. Oni koriste činjenicu da Općina nije nadležna za šume i koriste političku bliskost sa Županijom kako bi što više sjekli tuđu šumu. Zaustavljamo to koliko god možemo, i da nismo bili ustrajni, danas u ovoj općini ne bi nikako bilo šuma. Najveća potpora u tome bili su nam lokalno stanovništvo, ono nam je dosta pomoglo. Samo ono može zaustaviti ovaj kriminal oko šuma, a Općina će im pružiti potrebnu potporu. Jer, svjedoci smo da su od dosadašnje sječe korist imali svi drugi a najmanje mi žitelji Rame“, komenitirao je stanje sa šumama dr. Jozo Ivančevič, načelnik općine Prozor-Rama.
“Vjerujemo da je tako. Vidimo to i iz ovog nadugo i naširoko sročenog odgovora Županije. To da bi netko iz Županije volio da nemamo ni šume, ni vode, ni lovište ni mnogo toga, nam je odavno jasno. Ali, postaje jasno da se i tom javašluku i kriminalu možemo oduprijeti, pokazuju to i nalazi inspekcija, ali još više i sve češći bunt lokalnog stanovništva koje postaje svjesno važnosti prirodnih resursa u svojoj okolini”, zaključio je Ivančević.
Foto: Šume Prozor-Rame nisu same!
