Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim usvajanje rezolucije u Jasenovcu u crnogorskom parlamentu i žali što je Podgorica odlučila zanemariti hrvatske pozive da ne politizira žrtve Jasenovca i ne povlači poteze koji bi se negativno mogli odraziti na bilateralne odnose i europski put Crne Gore, priopćio je MVEP u petak navečer, prenosi HINA.

“Republika Hrvatska smatra neprihvatljivim, neprimjerenim i nepotrebnim donošenje rezolucije čija namjera nije izgradnja kulture sjećanja i pomirbe, već instrumentalizacija sjećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije”, kaže se u prvoj reakciji hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova na današnje usvajanje rezolucije o Jasenovcu u crnogorskoj skupštini.

“Pošto se Crna Gora stavila u položaj koji Hrvatska ne može tumačiti dobrosusjedskim i suprotan je namjerama razvoja prijateljskih odnosa, Republika Hrvatska zadržava pravo reagirati na odgovarajući način”, kaže se u priopćenju u kojem nije navedeno koje će poteze službeni Zagreb povući.

MVEP navodi kako je nedvojbeno da motiv za usvajanje rezoluciji o Jasenovcu proizlazi iz toga što je u svibnju u UN-u usvojena rezolucija o genocidu u Srebrenici

“Iz navedenog jasno proizlazi da se rezolucija o Jasenovcu donijela kako bi se obezvrijedila i relativizirala UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici, koji je utvrđen nizom presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju i u presudi Međunarodnog suda od 26. veljače 2007.”

Osim što se takav potez ne može smatrati dobronamjernim i dobrosusjedskim, nije ni u skladu s deklariranim ciljem članstva Crne Gore u Europskoj uniji, naglašava MVEP.

“Dobrosusjedski odnosi su jedan od ključnih elemenata procesa proširenja kao i procesa stabilizacije i pridruživanja te jedan od ključnih kriterija za ocjenjivanje napretka u pristupnom procesu Crne Gore”, nastavlja MVEP.

Pošto je nedavno usvojen pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR), “Republika Hrvatska očekivala je da će se Crna Gora suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusjedskih odnosa te da će svoje napore usmjeriti na ispunjavanje uvjeta i mjerila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku”.

Sukladno Zajedničkom stajalištu EU za poglavlje 23, predstavljenom na Međuvladinoj konferenciji 26. lipnja 2024., Crna Gora mora pokazati napredak i rezultate vezano za procesuiranje ratnih zločina, uključujući utvrđivanje odgovornosti na visokim razinama, rješavanje slučajeva nestalih osoba kao i pitanje odšteta za žrtve te zaštitu nacionalnih manjina i njihovih prava.

“Hrvatska očekuje da će Crna Gora prioritetno pristupiti rješavanju pitanja utvrđivanja odgovornosti za zločine koje su državljani Crne Gore izvršili tijekom agresije na RH devedesetih godina. To osobito uključuje i one počinjene prilikom napada na Dubrovnik koji je započeo 1. listopada 1991. i opsade grada koja je trajala do svibnja 1992., kao i zločine počinjene nad hrvatskim državljanima u Crnoj Gori, uključujući u logoru Morinj u kojem je bilo zatočeno više od 350 hrvatskih državljana od rujna 1991. do kolovoza 1992., te pitanje pravednih naknada za sve bivše logoraše”, naglasio je MVEP.

Službeni Zagreb je i uoči stavljanja rezolucije u proceduru upozorio da ona može značajno usporiti put Crne Gore u EU

Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika “Pokreta Europa Sad” premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, umjereno prosrpske Socijalističke narodne stranke (SNP) i Demokrata Alekse Bečića.

Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

Objava Oštra reakcija iz Hrvatske na ‘Rezoluciju o Jasenovcu’ u Crnoj Gori pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995 godine u 5 sati, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske, piše HINA.

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998.godine.

Operacija Oluja pokrenuta je tri mjeseca nakon operacije Bljesak kojom je Hrvatska vratila kontrolu nad zapadnom Slavonijom te nakon što su predstavnici RSK odbili svaku mogućnost mirnog rješenja, uključujući i plan Z4. Njome je okončan rat u Hrvatskoj tijekom kojeg su vojne snage RSK, potpomognute vojnom i financijskom podrškom iz Beograda, napale i srušile brojne gradove i sela te protjerale nesrpsko civilno stanovništvo.

Uz Knin, operacijom Oluja oslobođeni su i Gračac, Obrovac, Korenica, Slunj, Plitvice, Sveti Rok, Benkovac, Kijevo, Vrlika, Dubica i brojna druga mjesta, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. S druge strane, sa spomenutih se područja nakon Oluje iselilo oko 200 tisuća građana, pretežno srpske nacionalnosti, kojima je povratak, prema tvrdnjama nevladinih organizacija, godinama bio otežavan i onemogućavan.

Vojna operacija kojom je oslobođena jedna petina hrvatskog teritorija nije prošla bez ljudskih gubitaka

U Oluji su poginula 174 vojnika i redarstvenika, a više od 1400 ih je ranjeno

Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti ove će se godine, umjesto na stadionu NK Dinara, održati pod šatorom na glavnom gradskom trgu u Kninu, zbog najave lošeg vremena.

Obilježavanju će nazočiti državni vrh, a okupljenim građanima i braniteljima obratit će se predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković. U ime hrvatskih branitelja, kao prvi govornik, govorit će djelatni časnik HV-a, dragovoljac i pripadnik Tigrova.

Najviši državni dužnosnici i predstavnici županija i gradova položit će vijence kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95. Isto će učiniti predstavnici obitelji nestalih i poginulih hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, zatim ratni zapovjednici i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Nakon središnje svečanosti služit će se misa u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta.

Taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme moći će se razgledati na parkiralištu kod Autobusnog kolodvora od 11 do 16 sati, poslijepodne je doček maratonaca i biciklista te defile motorista, a organizirana je i podjela vojničkoga graha za sve koji budu na proslavi u Kninu.

Objava Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

TV prijenos radi Nova TV, za koju je Zlatko Dalić večer prije utakmice otkrio nove detalje velikog obračuna.

Nakon ždrijeba polufinala rekli ste da smo izvukli najtežeg mogućeg protivnika, mislite li i dalje tako i ako mislite zašto to smatrate?

“Mislim tako. Igramo protiv domaćina, reprezentacija koja je sjajna i vraća se u vrh svjetskog nogometa s jednom novog generacijom igrača. Mi smo među četiri najbolja u Europi i to je sjajno. To smo postigli svojim sjajnim igrama u grupi i došli smo ovdje da uživamo u finalu i da uživamo u nogometu. Pokušat ćemo napraviti nešto više, još jedan put povijesni rezultat za hrvatski nogomet. Imamo šansu i vjerujem u to. Radili smo jako dobro posljednjih osam ili devet dana s puno motiva i energije. Nadam se da ćemo to pokazati na ovoj utakmici protiv Nizozemske koja ima zaista sjajnu momčad, novog izbornika i imaju vrlo potentnu reprezentaciju s nekoliko brzih igrača prema naprijed, ali kao i uvijek puno toga će ovisiti o nama. Ako mi budemo pravi, onakvi kakvi trebamo biti, a bit ćemo, onda možemo očekivati dobar rezultat.“

Nizozemska je iznimno opasna reprezentacija u prekidima koliko će utjecat na odabir početne jedanaestorice na nekim otvorenim pozicijama?

“Imamo mi svoj standardan prekid kako se branimo i to ćemo primijeniti ponovno. Ja stalno ponavljam da ti defanzivni prekidi su jako važni i ovise o karakteru igrača jer se to ne može puno pripremiti i ovisi o tome kako će igrač reagirati. Moramo stati blizu, biti spremni na reakciju i zaustaviti protivnika. Van Djik je opasan koji ulazi na drugu stativu pa pokušava vratiti povratne lopte. Imaju dobre izvođače i to je ono što je opasno. Pripremili smo se na ono što rade i pokušat ćemo to zaustavit.“

Jeste li sve riješili oko početne jedanaestorice, imate li jasnu sliku tko će sutra istrčati?

“Sve smo riješili kroz ove treninge. Imamo dvije utakmice u četiri dana i na to moramo paziti. Mi smo došli tu pokušati osvojiti medalju, napraviti najbolji mogući rezultat. Rekao sam, biti među četiri u Europi je sjajno i opet je Hrvatska u centru pažnje, opet je Hrvatska u jednom finalu. To je za nas fenomenalno. Mislim da imamo pravo se nadati dobrim stvarima i dobrom rezultatu. Spremi smo i to možemo na terenu prezentirati. Igrat ćemo protiv domaćina, bit će puno njihovi navijača, ali bit će puno i naših navijača. Očekuje se oko 20 tisuća naših navijača i to je još jedan pokazatelj koliko hrvatski narod i ljudi vole hrvatsku reprezentaciju. Učinili smo puno toga dobroga i lijepoga za naš hrvatski narod i nadam se da ćemo se ponovno, ako Bog da, radovati.”

Hrvatsku u završnici Lige nacija čekaju dvije utakmica

U slučaju pobjede protiv Nizozemaca, Vatreni će u nedjelju igrati finale, protiv Španjolske Italije, a u slučaju poraza utakmicu za treće mjesto, također u nedjelju. Drugi polufinalni obračun između Furije i Azzura na rasporedu je u četvrtak u 20.45 sati.

Foto: Damir Skomrlj/Cropix

Objava Evo gdje možete gledati Vatrene u polufinalu Lige nacija, Zlatko Dalić potvrdio: “Imamo prvih 11” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Foto: Tom Dubravec

Zlatko Dalić u petoj je utakmici prvi put dao šansu Mariju Pašaliću da starta od prve minute. Pašalić je dobio prigodu na desnoj strani, a Kramarić kao “devetka”. Ostatak ekipe je odabrao standardan, Sosa se vratio na mjesto lijevog beka nakon jedne utakmice neigranja zbog iscrpljenosti i temperature. Ostatak obrane su Juranović, Lovren i Gvardiol. Na golu Livaković.

HRVATSKA (4-3-3): Livaković – Juranović. Lovren, Gvardiol, Sosa – Modrić, Brozović, Kovačić – Pašalić, Kramarić, Perišić

Foto: ANNE-CHRISTINE POUJOULAT Afp

Foto: INA FASSBENDER Afp

JEDANAESTERCI:

– Stativa!! Marquinhos gađa stativu! U polufinalu smo!!

– GOOOL! Oršić u malu mrežicu za 4:2!

– Sa zastajkivanjem Pedro zabija za 3:2!

– GOOOL! Majer po sredini i idemo na 2:0!

– Brani Livaković!!! Još jedan obranjeni udarac s 11. metara!

– GOOL! Vlašić sigurno po sredini za dobar početak!

– Prvi ćemo pucati mi! Lopti prilazi Nikola Vlašić

120+2- Kraj! Pobjednika će odlučiti jedanaesterci.

120+1- Opet brani Livaković!! Skinuo je čistog zicera Casemiru.

120- Igrat će se još dvije minute nadoknade.

117- GOOOOL! Bruno Petković zabija za 1:1!!!

Foto: GABRIEL BOUYS Afp

116- Gurnuo je sve karte u napad sada Zlatko Dalić, iz igre je izašao Brozović, a umjesto njega na terenu je Oršić.

110- Kombinirali smo nakon kornera, Modrić-Majer-Brozović, lopta je na kraju došla do Petkovića na drugoj stativi, ali se naš napadač nije najbolje snašao.

106- Počeo je drugi produžetak.

Foto: GIUSEPPE CACACE Afp

105+1 – GOL! Izbacili su nas dodavanjem Brazilci, Neymar je zaobišao Livakovića i poentirao za 1:0.

103- Petković je sjajno izbacio dvojicu Brazilaca, ostavio za Brozovića koji gađa malo preko gola.

97- Napravili su dar mar sada Brazilci, pogotovo Antony koji je poslao neugodnu loptu u sredinu, ali i od ovoga smo se obranili.

92- Tražio je Neymar iz kornera nekoga do svojih suigrača na prvoj stativi, bio je Pedro najviši u skoku, ali otišlo je to samo na drugu vratnicu gdje nije bilo nikoga.

91- Počeo je prvi produžetak.

90- Igrat će se još četiri minute sudačke nadoknade.

86- Preživjeli smo i ovo! Nekoliko puta su prijetili našem golu, ali svaki put je bila spremna obrana, pokušaj Militaa otišao je u korner.

80- Pokušao je Paqueta koji je natrčao na povratnu loptu Rodryga, ali opet dobru stvar radi Livaković, brani i ovaj udarac i čuva Hrvatsku mrežu netaknutom.

76- Sjajna obrana Livakovića! Po drugi put u ovom susretu kao gubitnik je izašao Neymar koji je ciljao bliži kut, ali je Livaković bio dobro postavljen.

74- Jedan dalekometan pokušaj Neymara koji je čak od nekoga od bloka došao do našeg gola, ali nije bio to ozbiljan udarac. Livi je danas skidao i veće prilike.

69- Priprema i Dalić svoje adute s klupe. Za ulazak su spremni Vlašić i Petković.

66- Ponovno Livaković! Spretno se odbila lopta Brazilcima, sada do Paquete, ali već četvrti put da veliku priliku skida naš Dominik.

64- Odlučio se Tite već za drugu promjenu na utakmici. Nakon Antonyja, na teren će Rodrygo.

59- Dugo su naši gradili napad, nekoliko kratkih paseva, a tražili su i igranje rukom nekoga od brazilskih braniča, ali Oliver se nije oglasio.

55- Sjajna nova obrana Livakovića koji je u duelu jedan na jedan protiv Neymara izašao kao pobjednik.

Foto: GABRIEL BOUYS Afp

53- Dobra prilika za Hrvatsku! Perišić je dobro vidio utrčavanje Pašalića u kazneni prostor, ciljao je njegovu glavu, ali je lopta otišla mrvicu previsoko.

48- Trajala je kratko provjera o potencijalnom jedanaestercu za Brazil jer je Juranović dirao loptu rukom, ali akciji prije toga prethodilo je zaleđe, pa na kraju nije bilo ništa od udarca s 11 metara.

47- Dobra intervencija Livakovića! Gvardiol je u nastojanju da očisti loptu umalo ugrozio svoju mrežu, ali bio je spreman Livaković koji nije dozvolio da iz ovako jedne nespretne situacije primio pogodak.

46- Počeo je nastavak susreta.

KRAJ PRVOG POLUVREMENA – Nakon početne dominacije Vatrenih u kojemu smo najbolje zaprijetili preko Perišića u 13. minuti igralo se više manje na sredini terena. Brazilci su tri puta pucali u okvir gola, dok su naša tri pokušaja išla preko okvira. Vidjet ćemo što će ponuditi nastavak susreta u kojemu Hrvatska na trenutke izgleda kao puno bolja momčad na terenu.

45- Igrat će se još minuta sudačke nadoknade.

42- Brani Livaković! Neymar je gađao iz prekida, a lopta je kroz živi zid prohujala do naših vrata gdje je spreman bio Dominik Livaković.

35- Sakrili smo sada loptu Brazilcima, pune tri minute trajala je naša izgradnja napada prije nego li smo izgubili posjed.

30- Drugi pokušaj Perišića na utakmici! Ponovno je Juranović osvojio puno prostora, odigrao dva puta dupli pas, a onda prebacio na drugu stranu. Perišić je dočekao loptu, slomio čuvara, a onda pucao preko gola.

27- Modrić je izveo slobodnjak i ubacio loptu u šesnaesterac, ali je obrambenih igrača puno više nego napadača i lako su izbili loptu.

23- Pucao je Casemiro iz daljine nakon nekoliko kratkih paseva. Po našu sreću, lopta je od bloka otišla u korner.

21- Brazil je imao dvije prilike za redom. Oba smo puta dobro obrambeno reagirali na pokušaje Paquete i Neymara.

Foto: GABRIEL BOUYS Afp

19- Nakon tranzicije koju su Vatreni dobro odradili, lopta je došla do Kramarića koji se oslobodio na svoju desnu nogu i pucao, ali pokušaj je od bloka otišao daleko od gola.

15- Traje potpuna opsada Brazilskog gola. Modrić je pokupio jednu ničiju loptu, tražio je nekoga od svojih na petercu, ali su to otklonili igrači u žutim dresovima.

13- Velika prilika za Hrvatsku! Juranović je povukao loptu, dao za Pašalića koji je pronašao Perišića koji puca pored gola.

10- Ponovno je malo zakuhao situaciju Vinicius. Sjurio se s lijevog krila prema sredini, na kratko smo otklonili opasnost, ali je lopta došla do Raphinhe koji se nije snašao u svojem prodoru.

5- Prvi udarac u okvir gola za Brazilce. Pokušao je Vinicius Jr. čiji je udarac išao ravno po sredini gola, Livaković je bio spreman.

3- Kovačić je lijepo presjekao jednu loptu na polovici terena, nanizao par igrača svojim driblingom, a onda je srušen prekršajem.

1- Počela je utakmica na Education City stadionu.

Foto: INA FASSBENDER Afp

Izvor: Jutarnji List

Objava HRVATSKA JE IZBACILA BRAZIL! U POLUFINALU SMO! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Plasman među osam najboljih reprezentacija svijeta i poslastica s Brazilom, scenarij je koji su otprilike i priželjkivali. Nekakav opći dojam ipak sugerira da je Brazil u ovoj utakmici favorit. Njihova kompozicija igre djeluje najraznovrsnije na ovom terenu, a u napadu posebice ubojito.

U četiri utakmice zabili su sedam pogodaka, dva primili. Njihov princip igre otprilike je sličan hrvatskom, čvrsta obrana, s bekovima čiju izvedbu još uvijek čekaju, a najveći potencijal momčadi je u ofenzivnoj tranziciji.

Vinicius je najbolji

Najviše po lijevoj strani, na hrvatskoj je Ivan Perišić, jedna od najvažnijih poluga igre momčadi Zlatka Dalića. S brazilske lijeve strane najviše ćemo strepjeti od Viniciusa Juniora, po mnogima najboljeg igrača ove brazilske momčadi. Oni praznovjerni u Brazilu, lošim su predznakom protumačili kada se na jučerašnjem Viniciusovu druženju s medijima pojavila – mačka.

Brazilci su na ovom Svjetskom prvenstvu imali ukupno 70 pokušaja na protivnički gol, a kada u obzir uzmete činjenicu da je čak 45 pokušaja stiglo unutar šesnaesterca, jasno je na čemu će naši današnji suparnici inzistirati. Bit će to veliki ispit za Joška Gvardiola i Dejana Lovrena, hrvatski stoperski dvojac na ovom turniru izgleda dojmljivo. Ako nastave u tom ritmu, Richarlison, brazilski centarfor morat će se namučiti želi li ugroziti hrvatski gol.

Riječ je o jednom od najvećih iznenađenja ovog Svjetskog prvenstva. Uostalom, napadač Richarlison, najpretraživaniji je pojam na internetskim tražilicama zadnjih petnaestak dana.

“Mnogi u Brazilu smatraju da je ovo najbolja brazilska reprezentacija zadnjih dvadesetak godina i da je došao kraj iščekivanju novog naslova svjetskog prvaka. Ovaj turnir održava se na okruglu obljetnicu našeg zadnjeg naslova prvaka. U pravu ste, odavno naša momčad nije imala tako posebnu energiju. U Brazilu vlada ogromna euforija kao i uvjerenje da smo opet zreli i da možemo otići do kraja. Svi smo strepjeli nad Neymarovom ozljedom, no on izgleda spremno. Najviše se ovdje očekuje od njega, a Richarlison je novi idol nacije. Njegova priča o uspjehu iz najvećeg siromaštva zvuči nevjerojatno. To je moguće samo u Brazilu”, kazao nam je Filipe Cury, novinar brazilske medijske kuće Globo.

Ključan je vezni red

Osim uvjerenja o uspjehu, sigurno postoje neke stvari koje brinu naše današnje suparnike.

“Brazilski nogometni autoriteti uvjereni su kako će Hrvatska biti iznimno težak i ozbiljan suparnik. Ključno će biti ono što će se događati u veznom redu. Bit će ključno pitanje mogu li se Hrvati nametnuti brazilskoj kompoziciji kojom upravlja Casemiro. Brazilci također ozbiljno sugeriraju da se Luka Modrić, Marcelo Brozović i Mateo Kovačić mogu nametnuti svakoj ozbiljnoj svjetskoj reprezentaciji. I o tome se dosta zadnjih dana raspravljalo u brazilskom medijskom prostoru. Bit će nam jako važno zaustaviti Ivana Perišića, vašeg ponajboljeg nogometaša. Na tim bekovskim pozicijama smo uoči turnira, ali i u zadnjim utakmicama, imali dosta problema”, ističe Filipe Cury.

Kada je riječ o lijevim bekovima, brazilski izbornik Tite sigurno neće moći računati na Alexa Sandra koji je, zbog problema s kukom, propustio zadnje dvije utakmice. Stoga na bekovima možemo očekivati Danila i Edera Milataa. Stoperske pozicije, po svemu sudeći okupirat će Marquinhos i Thiago Silva.

Izvor: Večernji HR

Objava DAN D: Brazilci s jednom pozicijom imaju problem, boje se Perišića, a Gvardiol i Lovren moraju zaustaviti najveće iznenađenje pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Hrvatski vaterpolisti osvojili su naslov europskih prvaka pobjedom u finalu u Splitu nad Mađarskom 10-9 (3-3, 1-0, 4-4, 2-2).

Hrvatskoj je to drugi europski naslov nakon trijumfa u Zagrebu 2010., dok je Mađarska ostala na 13 naslova prvaka

Po tri gola za Hrvatsku postigli su Rino Burić i Konstantin Harkov, dva je dodao Jerko Marinić Kragić, a po jedan Ivan Krapić i Andrija Bašić, dok su Erik Molnar i Szilard Jansik bili dvostruki strijelci za Mađarsku. Sjajan je na hrvatskom golu s osam obrana bio Marko Bijač.

Nakon efikasne prve četvrtine u kojoj je svaka momčad postigla po tri pogotka, u drugih osam minuta postignut je samo jedan pogodak. Sredinom tog dijela igre uspješan je bio naturalizirani Rus u hrvatskim redovima Harkov, dok je na našim vratima briljirao Marko Bijač s četiri obrane od kojih su dvije bile spektakularne. Minutu prije odlaska na odmor Fatović je u situaciji s igračem više pogodio vratnicu i propustio priliku za povećanje prednosti na dva razlike.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

No, već u prvom napadu treće četvrtine Hrvatska je opet dobila priliku da s igračem više povede s dva razlike, a taj put ju je iskoristila golom Burića. Nažalost, odmah potom je Nemet smanjio na 5-4, da bi Manhercz iz peterca vratio stvari na početak. Ipak, golovima Burića, Harkova i Bašića Hrvatska je stalno držala prednost te pred posljednjih osam minuta imala vodstvo od 8-7.

Početkom četvrte četvrtine Jansik je pogodio za 8-8, a zatim su obje reprezentacije propustile nekoliko prilika za vodstvo. U dva napada zaredom Hrvatska je pogađala i okvir gola, Fatović gredu, a Marinić Kragić vratnicu, no i pokušaj Vigvarija zaustavila je greda, dok je Zalanki u par navrata bio neprecizan.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Ključnom se pokazala 30. minuta u kojoj su dosuđena čak tri peterca, dva za Hrvatsku, a jedan za Mađarsku

Prvo je Fatović zaustavljen prekršajem u protunapadu, zatim je Burić napravio prekršaj na Angyalu, a zatim su i Mađari nepropisno zaustavili Žuvelu. Marinić Kragić iskoristio je oba naša peterca, dok je Manhercz zatresao gredu pa je na ulasku u posljednje dvije minute Hrvatska imala prednost od 10-8. Minutu i pol prije kraja veliku priliku za povećanje vodstva imao je Bukić koji nije bio precizan u kontri, da bi Mađarska 32 sekunde prije kraja dobila još jedan peterac.

Jansik je smanjio na 10-9, no zatim je Hrvatska iskoristila svih 30 sekundi koje je imala na raspolaganju za napad, pa je Mađarskoj ostalo samo dvije sekunde za moguće izjednačenje, što naravno nije bilo dovoljno.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Hrvatskoj reprezentaciji to je pet medalja s europskih prvenstava i drugo zlato, koje su izborile 2010. godine, kada su također bili domaćini. Srebro su Barakude osvojile davne 1999. u Firenci, kada su u finalu izgubili od Mađarske, te u Kranju 2003. godine, u finalu protiv Srbije. Do bronce je hrvatska reprezentacija došla u Barceloni 2018.

HRVATSKA – MAĐARSKA 10-9 (3-3, 1-0, 4-4, 2-2)

HRVATSKA: Bijač, Popadić; Burić 3, Fatović, Krapić 1, Lazić, Bukić, Biljaka, Žuvela, Marinić Kragić 2 (2), Vrlić, Bašić 1, Harkov 3

MAĐARSKA: Levai, Vogel; Angyal, Manhercz 1 (1), Konarik 1, Nagy, Molnar 2, Zalanki 1, Burian, Nemet 1, Fekete, Jansik 2 (1), Vigvari 1

SUCI: Margeta (Slovenija) i Alexandrescu (Rumunjska)

PETERCI: Hrvatska 2/2, Mađarska 2/3

REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 5/10, Mađarska 3/8

Izvor: 24sata.hr i Slobodna Dalmacija

Objava Hrvatski vaterpolisti prvaci Europe po drugi put pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Više od 30 navijača koji su na bilo koji način povezani s Ramom ili jednostavno vole ovaj kraj, pod voditeljskom palicom gosp. Dragan Kapčević, rođenog Ramca, odlučili su potražiti kratku okrjepu upravo u Rami. Kapčević u Požegi živi već gotovo 50 godina, a utakmica je bila odlična prilika za još jedan susret i druženje.

“Zadnjih četiri ili pet godina se druže domaći Ramci i mi iz Požeštine. Prije svega veterani nogometnog kluba Dinamo Vidovci i veterani iz Rame. Kada su utakmice Hrvatske reprezentacije, nastojimo održati ta druženja, bilo da je riječ o Splitu, Osijeku ili Zagrebu. Za nas je to veliko prijateljstvo koje jednostavno želimo održati. Želimo se što više družiti, biti jedni drugima na usluzi”, kaže za Ramski Vjesnik Dragan Kapčević.

Danas će “Vatrene” u Splitu bodriti šaroliko društvo Ramaca, Hercegovaca i Slavonaca. “Situacija u Ramskoj zajednici u Požegi dobra, iako nas je koronavirus malo usporio. Nismo imali značajnije akcije i okupljanja. Sad je to malo popustilo, pa se nadamo nastaviti što prije s druženjima i pravljenjem sijela. Ove godine ćemo ponovno pokušati organizirati i hodočašće na Kedžaru”, govori Kapčević i potvrđuje da oni koji su iz ovih krajeva odselili prije mnogo godina, ipak uvijek teže barem na kratko se ovdje i vratiti.

Poljud će danas postati domom “kockastih”. Ulaznice su doslovno planule, a vjerni obožavatelji hrvatske repke uživat će u reprizi utakmice Svjetskog prvenstva. Okršaj je ovo drugog kola Lige nacija, a igra se na Poljudu od 20:45h.

Dvije navijačke skupine iskoristile su ovu priliku za nastavak druženja i osnaživanje veza Rame i Požege, gdje desetljećima živi mnogo ljudi porijeklom upravo iz Rame

“Ovdje sam danas došao s prijateljima koji već duži niz godina idu na utakmice Hrvatske reprezentacije, a pridružit će nam se i prijatelji iz Rame. Imamo jako dobru suradnju, tu smo igrali i nogomet prije. Ekipa je dolazila na utakmicu u Osijek, ranije smo također išli u Split. Ovaj put smo iz vidovačkog “Dinama” i poveli djecu na utakmicu. Organiziramo se i skupimo putem prijava, danas nas je nešto manje obzirom da je radni dan”, kazao je za Ramski Vjesnik gosp. Tomislav Čabraja, dopredsjednik Nogometnog saveza Požeško-slavonske županije.

Posebno emotivan nastup večeras biti će za izbornike reprezentacija, Zlatka Dalića i Didiera Deschampsa, koji su na isti dan preminuli očevi. Više od 30 tisuća navijača će svakako biti vjetar u leđa nakon loše partije i potoma u Osijeku. Hrvatska 22. rujna na Maksimiru očekuje reprezentaciju Danske.

Dalić nema običaj otkrivati početni sastav dan uoči utakmice, no ovoga puta nije imao tajni. Branit će Livaković, desni bok će igrati Juranović, Vrsaljko se vraća, možda će biti spreman za Dansku. Lijevi bok će biti Sosa ili Barišić, zavisno kako ćemo se postaviti. Na stoperima će biti Erlić koji će dobiti svoju šansu, Vida, tu je i Šutalo. U veznoj liniji su Brozović, Kovačić i Modrić, dok za napad konkuriraju Brekalo, Majer, Kramarić ili Budimir u fazi napada.

“Danas su ovdje naši stari prijatelji Slavonci, odnosno Ramci, koji su odselili u Požešku dolinu i njihovi prijatelji. Družimo se dugi niz godina, održavamo sportske susrete veterana. Naši gosti su izrazili želju da kratko posjete Ramu i da skupa idemo na utakmicu u Split”, kazao je jedan od domaćina Pero Kovačević.

Objava FOTO: Navijači iz Rame i Požege zajedno odlaze bodriti “Vatrene” u Splitu pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Sabornica je tog 30. svibnja bila ispunjena brojnim zastupnicima i gostima koji su nazočili konstituiranju novog Sabora, tada još Socijalističke Republike Hrvatske.  Novoizabrani zastupnici za predsjednika Sabora izabrali su Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa.  Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.

Tuđman je u svom govoru tada rekao kako je konstituiranje Sabora bio “presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskoga naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji”.  Istaknuo je i kako je kroz dugu povijest “Hrvatski državni sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.

Prvi saziv u ratnim okolnostima donio povijesne odluke

Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri vijeća: Općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.

Prvi saziv dio mandata odradio je u posebnim, ratnim okolnostima, a donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ te “božićni Ustav”. Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i manje zastupnika – 138. Hrvatska treću godinu zaredom Dan državnosti slavi 30. svibnja.

Prije tri godine na taj datum obilježavao se Dan Hrvatskog sabora te je bio spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja te je bio državni blagdan i neradni dan. HDZ-ova većina u Saboru promjenu je uvela u studenome 2019. prilikom uređivanja novog kalendara blagdana i tako Dan državnosti vratila na 30. svibnja, kako se obilježavao prije 2001. godine.

Prijepori oko “pravog” datuma državnosti će, sasvim sigurno, trajati, no nije sporno da velik dio građana s posebnom emocijom pamti 30. svibnja 1990. I povjesničar Ivo Perić u knjizi o Hrvatskom državnom saboru napisao je kako je konstituiranje novog Sabora obavljeno “u izuzetno svečanom ozračju” te kako je to bio “doista velik događaj”.

Objava Hrvatska slavi Dan državnosti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kada je Hrvatska 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata, Domovinski rat bio je u jeku, a gotovo trećina države bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godina poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja

U večeri priznanja prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman naciji je poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana.” Svojim je suradnicima rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države.”

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Toga se dana od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) razdružila i Republika Slovenija, a već idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale, prenosi Hina.

Usporedno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku iako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate.

Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca.

Island – prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskome i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija kao prva u svijetu još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske.

Dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino

Nakon toga, 15. siječnja 1992. slijedila su priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH), Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Među ostalima, slijedila su priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda, a 1. srpnja 2013. i 28. članica EU-a.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998. godine

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje.

Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je i omogućio mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 12. studenoga 1995. u Erdutu i Zagrebu.

Potpisali su ga tadašnji predstojnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske Hrvoje Šarinić i vođa srpskoga pregovaračkog izaslanstva Milan Milanović, te kao svjedoci tadašnji američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i posrednik Ujedinjenih naroda Thorvald Stoltenberg.

Sporazum je označio početak dvogodišnje prijelazne uprave Ujedinjenih naroda tijekom koje su mirnim putem u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske vraćeni preostali privremeno okupirani dijelovi Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije, što je omogućilo obnovu tih područja razorenih u velikosrpskoj agresiji, te povratak prognanika i izbjeglica.

Mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja te postizanje mira omogućile su prije toga i pobjedonosne Vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske “Bljesak” (počela 1. svibnja) i “Oluja” (počela 5. kolovoza 1995.). Operacijom “Bljesak” oslobođena je zapadna Slavonija, a u “Oluji” je oslobođen Knin, te najveći dio okupiranoga hrvatskog teritorija.

Objava Hrvatska obilježava 30. obljetnicu međunarodnog priznanja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Horvat je poveo reprezentaciju u Mađarsku nakon tri faze priprema. Očekivali su mnogi dodatne pozive posebno zbog novonastale situacije, no njih nema, a kako stvari stoje neće ih ni biti. Izbornik ostaje vjeran igračima koji su prošli pripreme.

“Tako smo odlučili, pokušavamo biti dosljedni, na tragu smo onoga u što smo krenuli kada smo odlučili pomladiti reprezentaciju. Nažalost, ne ide nam sve na ruku, ostali smo bez Načinovića i Šebetića, još smo uvijek bez Mamića, Cindrića i Duvnjaka, ali što je tu je, radili smo dobro, spremali se i vjerujem da ćemo uspjeti to pokazati kada dođe vrijeme. Ovo je mlada i potentna momčad, siguran sam da s nama nikome neće biti lako”, kazao je Horvat.

Dosljedni u promjenama

Kakva je situacija s Cindrićem i Duvnjakom?

“Ako je nalaz negativan treba krenuti put Szegeda i još jednom biti testiran za mogući nastup s Francuskom.”

Niste zvali igrače koji su u rezervi poput Šege, Karačića, Pavlovića, na popisu nema Muse, Gojuna, Štrleka… Mnoge ste iznenadili?

“Kažem, ušli smo u promjene, dosljedni smo u tome. Što se može događati teško je predvidjeti. Uglavnom, vjerujem igračima koji su ovdje.”

Prvi protivnik je Francuska?

“Teže nije moglo na startu. To je protivnik koji nas je nedavno pobijedio na olimpijskim kvalifikacijama, reprezentacija koja je nakon toga u Tokiju uzela zlato. Imaju dosta promjena i u sastavu i u igri, posebno u obrani koja je kao i kod nas uvijek bila temelj njihovih uspjeha. No, ne treba se zavaravati da su zbog promjena slabiji, samo su drugačiji, jer imaju široku lepezu mogućnosti stvorenu kroz jaku domaću ligu.”

No, imaju i problema, što su pokazali nedavno u prijateljskom dvoboju s Nijemcima?

“Obrana je pretrpjela promjena silom neprilika, posebno nakon ozljeda Luke Karabatića i N’Guessana. To je sama sredina i to se vidjelo protiv Njemačke u jednom dijelu susreta. No, ponavljam, sve su to odlični igrači. Po onom što smo vidjeli, čelni čovjek obrane je Fabregas, a uz njega pokušavaju na to drugo mjesto uigrati Konana koji je dugo s njima u drugom planu, koji igra u Aixu. Naravno, tu je i Nikola Karabatić koji može i na peticu i u sredinu, ovisno o postavci igre. Ono što je bitno jest da će Gille, poznajući njihov stil, te rotacije bitno smanjiti i da neće puno lutati kako je isprobavao u utakmici protiv Njemačke. Istina, primili su 35 golova, ali to ne treba uzeti zdravo za gotovo.”

Derbi otvaranja

Imaju i napadačkih problema?

“Ovo što sam rekao je da mislim da će smanjiti rotacije. Lijevo tu vidim Karabatića i Lagardea, u sredini Mahea, a desno Mema i Richardsona, s tim da Richardson može i na sredinu što je dosad radio Remili, koji ovaj put izostaje. Isto tako imaju i tri desna krila, od kojih Porte može i na vanjskog po potrebi. Tu je još i srednjak Minne iz Nantesa, ali njega ne očekujem previše u ovom trenutku poznajući stil kojem teže.”

Čeka nas težak dvoboj?

“To je sigurno, ali je isto tako sigurno da smo i u Montpellieru posljednji puta kada smo poraženi odigrali jako dobrih 50 minuta, te da nas je na kraju malo snaga koštala da izgubimo razlikom koja se kasnije pokazala bitnom za naš neodlazak u Tokio. Teško nam je palo, ali evo prilika je tu, motiv imamo i mislim da se treba pozitivno nadati da ćemo odgovoriti na najbolji način”, zaključuje Horvat.

Podsjetimo, Francuska nam je bila i prvi protivnik na Euru 1994. godine. Tada je to bio prvi Euro i izgubili smo od njih u portugalskoj Almadi, razbili su nas Volle i Stoecklin. Oni tada nisu došli do polufinala, mi smo osvojili broncu, ali godinu kasnije su nas pobijedili u finalu SP na Islandu.

Utakmica u Almadi bila je prva naša na Eurima uopće, a ova će protiv Francuza biti 99. koju smo odigrali, a sudjelovali smo na svim europskim prvenstvima do sada, Podsjetimo i to da su, uz Hrvatsku, na svim Eurima dosad nastupili još samo Francuska i Španjolska. I tako, naš sudar s njima bit će derbi otvaranja 15. Eura u Mađarskoj i Slovačkoj.

Objava Hrvoje Horvat uoči najtežeg mogućeg derbija na natjecanju: “Neće Francuzima s nama biti lako!” pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.