Na račun Centralne banke BiH u ponedjeljak bi trebalo biti uplaćeno 305 miliijuna eura pomoći za Bosnu i Hercegovinu od Međunarodnog monetarnog fonda.

Objava Stižu euri u BiH pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava NOVAC MMF-a: Središnja Bosna dobiva 22,2, HNŽ 19,4, ZHŽ 8,3, PŽ 7,6 milijuna maraka pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Tom odlukom utvrđuje se raspodjela sredstava utvrđenih proračunom Federacije Bosne i Hercegovine za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija – „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sredstva RFI aranžmana s MMF-om” u iznosu od 200.000.000 KM na ime dodjele financijske pomoći proračunima županija u sanaciji posljedica nastalih usljed proglašene pandemije COVID-19.

Na temelju kriterija iz Odluke o utvrđivanju kriterija za raspodjelu sredstava utvrđenih proračunom Federacije BiH za 2020. godinu Federalnom ministarstvu financija „Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sredstva RFI aranžmana sa MMF-om” utvrđena je raspodjela županijama s ponderom 1, osim za Posavsku i Bosansko podrinjsku županiju koje imaju ponder 2.

Unsko-sanskoj županiji s 273.261 stanovnika, što iznosi 11,95 posto, pripast će 23.903.093 KM, Posavskoj s 43.453 ili 3,8 posto (ponder 2) 7.601.971 KM, Tuzlanskoj s 445.028 stanovnika ili 19,46 posto 38.928.152 KM, Zeničko-dobojskoj županiji sa 364.433 stanovnika ili 15,94 posto 31.878.226 KM, Bosansko-podrinjskoj s 23.734 stanovnika ili 2,08 posto (ponder 2) 4.152.192 KM, Srednjobosanskoj (254.686 stanovnika 11,14) 22.278.273 KM, Hercegovačko-neretvanskoj koja ima 222.007 stanovnika ili 9,71 posto 19.419.727 KM, Zapadnohercegovačkoj sa 94.898 stanovnika što iznosi 4,15 posto 8.301.059 KM, Sarajevskoj sa 413.593 stanovnika, što je 18,09 posto 36.178.423 KM i Hercegbosanskoj županiji sa 84.127 stanovnika 3,68 posto 7.358.882 KM.

Korisnici ovih sredstava su zaduženi da izvješće o njihovom utrošku dostave Federalnom ministarstvu financija najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.

Objava Stiže lova od MMF-a: HNŽ-u 19 milijuna KM pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Bh. političari trebaju bez odlaganja odblokirati sredstva MMF-a za njihovo korištenje kako bi se ista mogla iskoristiti za dobrobit građana. Rješenje je jednostavno, Vijeće ministara BiH treba donijeti drugu odluku kojom odobrava raspodjelu prema sporazumu iz Memoranduma o razumijevanju, bez dotjerivanja. Odlučno djelovanje u ovom trenutku bi poslalo signal izvan ove zemlje da su bh. političari odgovorni partneri svojim građanima u rješavanju izazova sa kojima će se zemlja suočiti”, ističe se u priopćenju, koje prenosi Starmo.ba.

Vijeće ministara BiH je 23. travnja svojom odlukom odobrilo izdavanje promisorne note kojom se omogućio prijenos u iznosu od 330 milijuna eura Bosni i Hercegovini iz MMF-ovog Instrumenta za brzo financiranje. Međutim, ta odluka zahtijeva donošenje druge posebne odluke o raspodjeli sredstava u skladu s Pismom namjere koje je BiH uputila MMF-u.

Vijeće ministara BiH još uvijek nije donijelo ovu drugu odluku i sredstva stoje neiskorištena na računu u Središnjoj banci.

“Imali smo dogovor…”

No, najvažniji akteri ove blokade i dalje imaju “svoje viđenje stvari”.

Objava Međunarodna zajednica morala reagirati jer se bh političari ne mogu dogovoriti oko raspodjele MMF-ovih 330 milijuna EUR pomoći pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Kredit vrijedan 361 milijun dolara, kojega je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio BiH da bi se lakše suočila s posljedicama pandemije koronavirusa, ostaje, i nakon sjednice Vijeća ministara u utorak, blokiran zbog unutarnjepolitičkih nesuglasica.

Vijeće ministara BiH trebalo je tijekom dana donijeti formalnu odluku o povlačenju kredita, kojega je dan ranije odobrio Upravni odbor MMF-a, no na telefonskoj sjednici bosanskohercegovačke vlade o tome nije bilo potrebne suglasnosti pa je tako nastavljena “trakavica” započeta ranijim prijeporima o tome kako će se kredit podijeliti unutar BiH.

Odluka čije se usvajanje očekivalo trebala je omogućiti da novac MMF-a bude na raspolaganju već od srijede.

Ministar financija BiH Vjekoslav Bevanda naveo je da je su ministri iz Stranke demokratske akcije (SDA) odbili prijedlog odluke Ministarstva financija tražeći da se odluka o povlačenju kredita donese temeljem Zakona o zaduživanju, dugu i jamstvima BiH, što je za Bevandu “neprihvatljivo i neutemeljeno” jer nije riječ o klasičnom zaduživanju, nego o kreditu odobrenom kroz poseban program brze pomoći.

SDA-ova ministrica vanjskih poslova Bisera Turković ocijenila je pak kako je Bevandin prijedlog upućen Vijeću ministara bio u neskladu s onim što piše u Pismu namjere poslanom MMF-u te je sugerirala kako je i u ovom slučaju, kao i kod ranijeg sukoba oko ovog kredita, problem u tome kako će odluka Vijeća ministara tretirati poziciju županija u Federaciji BiH i njihove obveze pri vraćanju duga. Istaknula je kako je riječ o problemu kojega se lako može riješiti “malom korekcijom” pa se odluka o povlačenju kredita može nakon toga vrlo brzo donijeti.

Hrvatski i bošnjački dužnosnici ranije su se sukobili upravo oko toga hoće li i koliko novca iz ovog kredita pripasti županijama, što je za nekoliko tjedana odgodilo postupak odobravanja na Upravom odboru MMF-a.

MMF je kredit za BiH, vrijedan 361 milijun dolara, odobrio uz simboličnu kamatu od 1,05 posto i uz razdoblje počeka od 39 mjeseci. Novac bi se unutar BiH podijelio tako da Federaciji BiH pripadne 62 posto ukupnog iznosa, a Republici Srpskoj 38 posto. Pritom bi se kvota namijenjena Federaciji dijelila tako što bi polovica ostala na raspolaganju entitetu, dok bi se druga polovica podijelila županijama sukladno broju stanovnika koji u njima žive.

Svaki bi entitet po 0,5 posto iz svoje kvote izdvojio za financiranje distrikta Brčko koji je posebna administrativno-teritorijalna cjelina unutar BiH.

(Izvor: HINA)

Objava BiH SAMA SEBI BLOKIRALA VEĆ ODOBRENI KRIZNI KREDIT MMF-a Nastavljaju se prijepori kako će se kredit podijeliti pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava MMF odobrio korona-kredit za BiH od 330 milijuna eura! Gdje li će završiti? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Postignut dogovor! Lideri odlučili da se BiH zaduži 330 miliona eura kod MMF-a pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Objava Vjekoslav Bevanda priznao čelnicima MMF: U krizi smo i imamo zastoj u reformama pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

BiH je izdržala pred apsurdima još jednog tjedna – iako, događanja u njemu  u normalnu svijetu bi bila povod talasanjima zbog kojih bi s političke pozornice otpuhnuti bili mnogi, glavni akteri koji ih izazvaše posebice. O kakvim događanjima se radi?

Pa evo, u Mostaru je okončan još jedan, dvadeseti po redu sajam gospodarstva. I svi su puni hvale. Em je u pitanju priredba koja okupi  800 izlagača iz tridesetak zemalja, em je Mostar bio centar političkog okupljanja jugoistoka Europe – zemalja daytonskoga četverokuta prije svega. I sve je to, priznajem, točno. No, neki detalji izmakoše pažnji javnosti – a takav tretman, barem što se mene tiče, nisu zaslužili.

Sajam

Poznato je, naime, da je u pripremu i održavanje mostarske sajamske priredbe svake godine gotovo čitavim svojim kapacitetom angažiran i trenutačni član Predsjedništva BiH iz reda Hrvata. Na prvi mah, ništa neobično – a ni dvojbeno dakako. Problem je, međutim, ako se državna funkcija koristi za promociju privatnog događanja u kojem imaš i osobni interes – a kod apostrofiranog gospodina bi po srijedi, ako su točne tvrdnje kako je i sam jedan od suvlasnika mostarskoga sajma, moglo biti upravo to.

Pođe li se, pak, od te mogućnosti, ni na okupljanje političkih lidera, a u Mostaru ih je i ove godine bilo do mile volje, ne treba gledati kao na želju da se potpomogne političko otopljavanje – i u BiH i u daytonskomu četverokutu. Sasvim suprotno, državna funkcija se koristi kako bi se promovirao vlastiti privatni poslovni projekt – a to je već i moralno, i na svaki drugi način problematično. I moralo bi biti predmetom institucija koje se bave pitanjima sukoba interesa.

Na koncu, mostarski sajam je pokazao i još nešto – da se bosanskohercegovački lideri privatno slažu puno bolje no što bi se, temeljem njihovih svakodnevnih međusobnih verbalnih puškaranja, moglo i pretpostaviti. Na zajedničkoj večeri se, tako, moglo vidjeti „zaklete neprijatelje“, Dodika i Izetbegovića prije svega – iako, nazdravljali su u dobrom raspoloženju i svi ostali, i s navedenim dvojcem i između sebe. Je li i to jedan od uspjeha sajma ili, sasvim suprotno, detalj koji upozorava da su odnosi međusobnog „neprijateljstva“ zajednički i dogovorno fingirani kako bi se siroti narod držao u zabludi. I kako bi mu se, umjesto na kriminal za kojeg su njihovi „osloboditelji“ odgovorni, energija usmjerila na pitanja nacionalnog homogeniziranja kao pretpostavku čak i biološkog opstanka. Jer, strahovi od drugih, pa i mržnja i netrpeljivost koje ti strahovi proizvode, najsigurniji su instrument za produženje vijeka vlastitog političkog trajanja. Uostalom, poruke koje izazivaju i strahove i mržnju i netrpeljivost su se mogle čuti i iz Mostara – od Čovića i Izetbegovića posebice.

Stjerivanje uza zid

Tjedan iza nas je, međutim, važan, možda i važniji, po još jednom detalju – onome što se događalo u vezi sa setom zakona o akcizama u državnomu parlamentu. Uglavnom, i to se u nastavcima moglo čitati, da bi BiH mogla povući slijedeću tranšu sredstava iz kredita MMF-a, prethodno mora ispuniti uvjete koje mu je ova međunarodna financijska institucija zadala – među njima i one koji se tiču povećanje cijena nafte i naftnih derivata. Jer eto, oni su dio reformskog paketa na koji je BiH, i opet po nalogu krupnog međunarodnog kapitala, usvajanjem reformske agende pristala.

Što, međutim, to stjerivanje uza zid od strane MMF-a znači? Je li mu, hoću reći, u podtekstu želja svijeta da se BiH oslobodi vlastitih balasta i stvori pretpostavke za brži izlazak iz gospodarske i općedruštvene krize – i želja da njezini građani žive kao i ostatak europskoga svijeta? Kamo sreće da je tako. No, MMF ne zanima ni sudbina BiH ni pravo njezinih građana na život dostojan čovjeka. Zanima ga, naprotiv, samo kako vlastiti kapital, plasirajući ga zemljama poput BiH, što bolje oploditi – i, usput, vlastitim ultimatumima zemlju držati u stanju stalne ovisnosti o vlastitom kapitalu, pa kakvi god uvjeti njegova dodjeljivanja bili.

Oni koji su tu logiku MMF-a na vrijeme dešifrirali iz stanja krize su izlazili puno snažniji i sami, vlastitim potencijalima, stvarali pretpostavke oporavka i snažnijeg gospodarskog rasta i razvoja. Prisjetimo se, uostalom, Malezije u vrijeme azijske financijske krize koncem devedesetih. Brže-bolje su taj isti MMF i Svjetska banka tadašnjemu malezijskom premijeru Mahatiru ponudili „pomoć“. No, nisu naišli na otvorena vrata. Naprotiv, prema anegdoti, prvi u izvršnoj vlasti ove azijske zemlje je njihovim emisarima dao 24 sata kako bi napustili zemlju – i kako ne bi bili uhićeni – a rješavanju krize vlastite zemlje pristupio je potencijalima kojima je ona sama raspolagala. I uspio je. Za 22 godine, koliko je bio na čelu malezijske vlade, razvio je obrazovni sustav, industriju, turizam, uopće gospodarstvo – i Maleziju izvukao iz krize prije svih drugih zemalja te regije.

BiH, nažalost, nema svoga Mahatira. Istina, njegovo je iskustvo svojedobno spreman bio primijeniti Nikola Grabovac, početkom dvijetisućitih federalni ministar financija. A trag o tome se i danas nalazi u njegovoj knjizi „Privreda BiH pred kolapsom“. U kojoj Grabovac pojašnjava kako su potezi MMF-a i Svjetske banke, ovdje i svugdje drugdje, najobičnije prodavanje ubleha – i kako je njihov stvarni cilj uništavanje i gospodarstva i građana nerazvijenih zemalja i stvaranje njihove stalne ovisnosti kapitalu kojeg im pozajmljuju.

No, nije Grabovac time otkrio nikakvu toplu vodu. Napisali su to prije njega i u svijetu mnogo prepoznatljiviji – John Perkins i nobelovac Joseph Stiglitz prije svega. Koji, da tu priču previše ne širim, optužuju Svjetsku banku i MMF, i raskrinkavaju njihove tajne planove o ubojstvu ekonomija država poput BiH. A način na koji to izvode je, svjedoči Perkins – koji je jedno vrijeme i sam bio angažiran kao profesionalni ubojica ovih dvaju grabežljivaca svjetskog kapitalističkog sistema – vrlo jednostavan. Siromašne države se, pojašnjava Grabovac, „navodi da uzmu kredit od Svjetske banke i MMF-a, a kako ih ne mogu otplaćivati, potpadaju pod njihovu kontrolu i za male pare prodaju državnu imovinu – poduzeća, energetiku, telekomunikacije, šume, vode i slično“.

Grabovac, nažalost, nije uspio. Naprotiv, sklonjen je s pozicije ministra, i to, tako bar on tvrdi, voljom MMF-a. Jer, 2002. godinu je završio s financijskim suficitom u federalnom proračunu i profesionalnim ubojicama svjetskog kapitalizma poručio kako mu više neće trebati – a to je njima bio signal da ga moraju skloniti kako im plan ne bi došao u pitanje.

Danas, dakako, zbog tadašnjih poteza u ovoj instituciji svjetskog kapitalizma zadovoljno trljaju ruke – jer, u BiH trenutno imaju one koji njihove naloge bespogovorno izvršavaju. U prilog tome svjedoči nedavna najava federalnog premijera kako – a i to je jedan od diktata MMF-a – „međunarodni stručnjaci“, dakle oni Perkinsovi profesionalne ubojice, ulaze u BH Telecom i HT Mostar kako bi napravili temeljitu procjenu njihove vrijednosti. A to, drugim riječima, znači, kako bi ih prethodno potpuno obezvrijedili, a potom ih, sami ili za druge ekspoziture svjetskog kapitalizma preuzeli.

Na istoj strani “smrtni neprijatelji”

U prilog tome, na koncu, svjedoče i sve ublehe oko seta zakona o akcizama – kako je njihovo usvajanje uvjet i rasta i razvoja ove zemlje, i kako je glas protiv njih glas protiv budućnosti vlastite djece – ali i činjenica da se, kako bi ih se proguralo, na istoj strani nađoše čak i „smrtni neprijatelji“, Dodik i Izetbegović.

Silnog Mileta, pri tome, ne spriječiše ni „zavjeti“ kako njegovih delegata u Zastupničkom domu državnoga parlamenta neće biti dok njime predsjedava čovjek – a u pitanju je jedna od SDA političkih vedeta – kojeg se optužuje za ratne zločine nad Srbima. Ne spriječiše ga, potom, ni prijetnje kako će, zbog zahtjeva za reviziju presude u tužbi BiH protiv Srbije, blokirati i državni Dom naroda. Preko noći sve to postade nevažno – jer, eto, interesi BiH i njezinih građana, Republike Srpske posebice, su iznad svega. A set zakona o akcizama je, kao, baš to – i bez njega nam je kuku-lele svima, i danas i za slijedećih stotinu godina.

Zastupnički dom državnoga parlamenta se, istina, odupro nakani da se Zakon o akcizama usvoji po hitnom postupku – a time, dakako, i pritiscima koji dolaze iz međunarodnih financijskih institucija, MMF-a prije svega. No, preoptimistične su teze kako su time poraženi i politički lideri koji su ovu zemlju doveli u ćorskokak – Izetbegović, Čović i Dodik. Puno bliže istini je, naprotiv, kako je pobjeda nad njima pirova – jer, parlamentarnim „ne“ je usvajanje zakona, kojim se BiH baca u ralje krupnog svjetskog kapitala, samo nakratko odloženo.

Zakon je, naime, u međuvremenu tobože tehnički dotjeran i u Domu naroda usvojen – a njegovo „dotjerivanje“ znači da je na stolu, ne stari nego novi zakon i da isti ponovo može u proceduru usvajanja po hitnom postupku. Ako je po Dodiku – koji je, siguran sam, iako je na razini države u oporbi, informiran bolje i od same vlasti – to bi se moglo dogoditi već ovog tjedna. A time će se stvoriti pretpostavke za sve ono o čemu je prije koji dan zborio jedan od SDA „odmetnika“ – da će BiH još više zaglibiti u ropskom odnosu prema financijskim institucijama krupnog svjetskog kapitala.

Prema tome, možemo se međusobno lagati koliko nam drago. Istina je, nažalost, i više nego surova. Set zakona o akcizama je pokazatelj diktata krupnog svjetskog kapitala nad BiH – kao što su slični njemu pokazatelj istog diktata nad nerazvijenima u svim ostalim dijelovima svijeta. Iz njih, hoću reći, korist nemaju građani tih zemalja nego sistem svjetskog kapitalizma – a u njegovoj funkciji su političke klase napadnutih zemalja zbog koristi koje iz sluganskog odnosa izvuku za sebe i svoje najbliže. Drugačije nije ni ovdje. I ubleha je kako se sve to čini zbog budućnosti naše djece. Istina je, naprotiv, da će nam zbog toga iz vlastite domovine „curiti“ i intenzivnije no što „cure“ danas.

Piše: prof.dr. Slavo Kukić/Dnevni list

Objava Zakon o akcizama je pokazatelj diktata krupnog svjetskog kapitala nad nerazvijenima pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nova privatizacija

Vijeće ministara BiH i entiteske vlade u pismu namjere koje bi trebalo biti poslano MMF-u između ostalog su se obvezali da će se do kraja srpnja ove godine prodati državni udjeli u poduzećima Bosnalijek i Sarajevo osiguranje, dok se Tvornica duhana Sarajevo i Aluminij Mostar planiraju prodati do kraja ožujka 2017.godine. Druga poduzeća kao što su Energoinvest i Energopetrol  planiraju se prodati do kraja 2017. godine. Za BH Telecom i HT Mostar će se još razgovarati hoće li se dionice prodavati, piše zurnal.info.

Smanjenje zaposlenih u javnom sektoru

Prema onom što stoji u pismu namjere u narednom periodu možemo očekivati povećanje dobi za umirovljenje, smanjenje poticaja za poljoprivredu, ukidanje poticaja za izvoznike.

Smanjenje zaposlenih u javnom sektoru na svim nivoima planirano je do kraja lipnja 2017.godine. Do kraja rujna 2016. godine možemo očekivati i povećanje pristojbe za gorivo za 15 fenunga po litru, dok će proizvođačima alkohola u našoj zemlji biti nametnut  još jedan namet. Planirano je da Parlamentarna skupština BiH  do kraja rujna ove godine odobri povećanje pristojbe na sve alkoholne proizvode.

U pismu namjere planirano je i smanjenje vlada na svim razinama, što bi trebalo značiti da se će se određena ministarsva na entitetskim i državnom nivou ukinuti.

Pismo namjere…

Objava Evo što je BiH spremna učiniti za MMF kreditiranje: Otkazi, nameti, ukidanje poticaja? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.