Ovaj gospodarstvenik je platio novu mašinu, ali mu je dobavljač „Lager“ iz Posušja isporučio drobilicu sastavljenu od starih dijelova koja se brzo počela kvariti. Morao je otkazati ugovorene poslove, a rate za otplatu mašine su uredno dolazile na naplatu.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) su otkrili da je „Lager“ slično uradio i u Rudniku mrkog uglja „Đurđevik“, prodavši mu za tri milijuna maraka bager sa zamijenjenim motorom. I „Elektroprivredi Bosne i Hercegovine“ (EPBiH) je najmanje triput pokušao prodati neodgovarajuće mašine.

„Lager“ je regionalni zastupnik u prodaji građevinskih mašina svjetskih proizvođača i u proteklih pet godina je ugovorio poslove s državnim poduzećima, vrijedne više od 16 milijuna maraka.

Staro pod novo

Gospodarsvenik Anto Zeko na Općinskom sudu u Sarajevu traži pravdu i odštetu nakon trgovanja sa „Lagerom“ 2015. godine. Tada je umjesto nove „Tesabove“ drobilice kamena, vrijedne skoro 800.000 KM, dobio mašinu sastavljenu od starijih dijelova koja se počela kvariti petnaestak dana kasnije. Iako je na tržištu bilo i duplo jeftinijih mašina starije proizvodnje, Zeko se odlučio za novu, planirajući dugoročno poslovanje.

Umjesto ugovorene žute, stigla mu je bijela drobilica bez godine proizvodnje koja treba biti utisnuta na pločici šasije mašine

Zeko tada nije znao da su „Tesabove“ drobilice za kamenolome standardno žute, a na Sudu je rekao da su ga u „Lageru“ uvjerili da je boja pogrešna zbog tipfelera na specifikaciji te da se na takvim radnim mašinama ne mora utisnuti godina proizvodnje. Kaže da nije dalje preispitivao „Lagerova“ objašnjenja, s obzirom da se radilo o distributeru svjetskih kompanija.

Preuzeo je drobilicu, počeo raditi i ubrzo morao pozvati „Lager“ da servisira curenje hidrauličnog ulja na mašini. Tijekom narednih pet mjeseci „Lager“ je još sedam puta popravljao različite kvarove pa je Zeko posumnjao da mašina nije nova i obratio se Upravi za indirektno oporezivanje BiH, tražeći informaciju o uvozu.

„Uspio sam dobiti informaciju da je mašina uvezena 20. 8. 2011. godine na carinskoj ispostavi u Gradišci“, kaže Zeko, tvrdeći da je ne bi kupio da je to znao, naročito po toj cijeni.

Dobavljaču je odmah javio da zna za godinu uvoza i „tad su počele reakcije od strane ‘Lagera’ kako sam ja nesposoban, odnosno moji ljudi koji rade na tom postrojenju“.

Vlasnik „Lagera“ Milenko Bašić nije želio razgovarati o ovoj temi, a advokat njegove firme Ragib Hadžić kaže za CIN da je „Tesabov“ inženjer u veljači 2016. pogledao drobilicu i zaključio da je pogrešno korištena. „Ona je bila nagnuta na jednu stranu što je dovodilo do dodatnog opterećenja jedne strane drobiličnog postrojenja i, normalno, uzrokovalo i kvarove i zastoje“, kaže Hadžić.

On tvrdi da je uobičajeno da se ovakve mašine sastavljaju od ranije proizvedenih nekorištenih dijelova

Također da se godinom proizvodnje smatra godina kada se te komponente sastave, a to je navedeno i u dokumentu kompanije „Tesab Engineering Ltd“ koji „Lagerova“ obrana koristi u sudskom postupku.

S druge strane, Sudu je priložen izvještaj vještaka mašinske struke Mirsada Šahbazovića u kojem je navedeno da su kvarovi nastali zbog lošeg stanja dijelova od kojih je mašina sastavljena.

U razgovoru za CIN vještak je pojasnio da „Tesab“ sastavlja dijelove u novu mašinu, ali da za svaki dio mora postojati certifikat s podacima o proizvođaču i godini proizvodnje i to se predaje kupcu − što „Lager“ nije učinio.

Šahbazović je objasnio da drobilica nije bila nova kada je kupljena, već je proizvedena između 2008. i 2011. godine u „Tesabovoj“ tvornici u Sjevernoj Irskoj. Zaključio je da su kvarove uzrokovali nekvalitetni dijelovi mašine.

„Može se izvesti zaključak da je taj motor ili je negdje radio, ili je stajao na skladištu preveliki broj dana, odnosno godina.“

Zbog „lošeg stanja drobiličnog postrojenja“ mašina je tijekom četiri mjeseca radila duplo kraće, utvrdio je Šahbazović.

Vještak ekonomske struke je procijenio da je Zekinoj firmi „Paloč“ načinjena šteta od skoro 19 milijuna maraka

Uključujući otplatu lizinga, propuštenu korist zbog neizvršenog posla i kamate.

Dok se na Općinskom sudu u Sarajevu vodi ova parnica, Županijsko tužiteljstvo Tuzlanske županije vodi istragu o drugim „Lagerovim“ poslovima. Sumnjiva im je nabavka „Hyndaijevog“ hidrauličnog bagera s električnim motorom i kašikom od 6,5 kubika koji je Rudnik mrkog uglja „Đurđevik“ kupio u jesen 2014. za 3,1 milijun maraka.

Tijekom istrage iz „Hyundaija“ su potvrdili da proizvode takve bagere, ali na dizelski pogon i s manjom kašikom i da su takav isporučili „Lageru“. Stoga, Tužiteljstvo smatra da je originalni motor u bageru zamijenjen. 

„Znači, najmanje dvije te stavke nisu originalne i ne podudaraju se s originalnim bagerom koji se proizvodi u firmi ‘Hyundai’ “, kaže bivši direktor Rudnika Jasmin Rahimić, dodavši da će tužiti „Lager“ jer smatra da je Rudnik prevaren. „Ako kupujete originalnu „Adidas“ tenisicu, a prodaju vam kinesku tenisicu, onda imate problem.“

Bager u Rudniku radi uz sporadične kvarove. „Lagerov“ advokat Hadžić priznaje da je mašina modificirana: „Nije sporno, ali je to urađeno uz znanje i suglasnost proizvođača.“

Neuspjeli pokušaji podvale

„Lager“ je 2019. godine imao prihode od 246 milijuna KM, od toga 1,85 milijuna KM od poslovanja s javnim institucijama. Ova firma zastupa, distribuira, prodaje i servisira građevinske mašine i dijelove pa su im rudnici česti kupci.

Dokumentacija u posjedu CIN-a pokazuje da je „Lager“ nakon trgovanja sa Zekom pokušao prodati mašine s dijelovima nepoznatog proizvođača „Elektroprivredi BiH“ za potrebe rudnika „Đurđevik“ i „Kakanj“. Uz to, prepravljao je kataloge, dopisujući podatke o mašinama koji nisu bili u originalnoj ponudi kako bi odgovorili na uvjete tendera.

EPBiH je 2016. godine za Rudnik „Đurđevik“ nabavljao rovokopač s kašikom, zapremine najmanje 1 m3 za 300.000 KM. „Lager“ je u ponudi dostavio katalog proizvoda koji je bio prepravljen pa ga EPBiH nije prihvatio. U dodatnoj provjeri EPBiH je utvrdio da je „Lager“ u ponudi naveo netočne podatke kad je napisao da je kašiku bagera proizveo „Hyundai“. Osim toga, bager koji je „Lager“ ponudio na tenderu nije ni mašina novije generacije niti je predviđen za rad s dubinskom kašikom za teške uvjete rada – kako je bilo uvjetovano javnim pozivom. Tender je, u konačnici, zbog toga poništen u rujnu 2017. godine.

„Lager“ je iste godine „Elektroprivredi BiH“ za oko pola milijuna maraka pokušao prodati još jedan bager − ovaj put s kašikom minimalne zapremine 2,4 kubika, namijenjen za Rudnik mrkog uglja „Kakanj“.

U postupku javne nabavke „Elektroprivreda“ je utvrdila da „Lagerova“ ponuda nije istinita

„Lager“ je ponudio bager koji je proizveo „Hyundai“, ali je utvrđeno da kašika na njemu nije od tog proizvođača. Tender je poništen 2018. godine.

Godinu dana ranije u Rudniku uglja „Kreka“ odbili su preuzeti i platiti čistače traka, vrijednosti 1,7 milijuna KM jer ih „Lager“ nije isporučio u skladu s tenderskim zahtjevima − nije dostavio tehničku dokumentaciju niti omogućio pregled opreme ili prisustvo završnom ispitivanju u tvornici. Ova nabavka je predmet spora na Općinskom sudu u Širokom Brijegu, ali je zaustavljena dok se ne okonča istraga koju vodi Tužiteljstvo Tuzlanske županije.

U „Elektroprivredi BiH“ nisu htjeli razgovarati o ovoj temi, a u Tužiteljstvu su potvrdili da zbog prodaje i pokušaja prodaje bagera vode istragu protiv vlasnika „Lagera“ Milenka Bašića i jednog od direktora te firme zbog sumnje da su zloupotrijebili položaj i krivotvorili službene dokumente. Odluka Tužiteljstva još nije donesena.

Objava Kad Lager laže onda to vrijedi milijune pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

“Ja sam danas na sjednici čuo, na izlaganju gospodina v.d. direktora Financijske policije da rade na predmetu. Proširuje se nadzor i pregled na povezanim tvrtkama, u izvješću se vidi da su pojedine tvrtke dobavljači i kupci određenih materijala i sirovina”, kazao je ministar Nermin Džindić.

Aluminij je sirovine nabavljalo od Glencore International“ AG, „Primorka“ d.o.o. Široki Brijeg, „FEAL“ d.o.o. Široki Brijeg, „FE-AL“ d.o.o. Mostar, „Prvo plinarsko društvo“ d.o.o. Sarajevo, „Erdal“ d.o.o. Sarajevo.

Kako se navodi u izvješću Financijske policije, osim kršenja zakonskih propisa i lažnog prikazivanja stanja i imovine, temeljni problem Aluminija je bio ii što je gotovi proizvod u kontinuitetu prodavane ispod proizvodne cijene. Poslovanje se svelo na štetne kompenzacije koje su generirale manjak novčanih sredstava. Ogromni gubitci, friziranje izvješća, gdje je u svemu bila Federalna vlada.

Bivši federalni premijer Nermin Nikšić, komentirajući posljednje izvješće, kazao je kako je za vrijeme manadata njegove vlade vrijednot dionice stabilizirna, u Nadzorni odbor napokon su ušli predstavnici federalne Vlade, ali i da je već tada bilo jasno kako se stvari moraju dramatično promijeniti, što se nije dogodilo.

Četiri mjeseca nakon što je Dragan Čović na svom Twitter profilu najavio da je Aluminij dobio novu šansu kroz iznajmljivanje pogona izraelsko-kineskom konzorciju „Abraham grupaciji“, kazavši kasnije da se lavovski borilo za ovu šansu, u Sarajevu danas je stigla potvrda kako je ugovor sa ovom tvrtkom faktički ništavan jer nijedna od stavki ugovora nije ispoštovana, a rokovi su prošli.

“Niti jedan radnik Aluminija Mostar ne radi u tvrtki Aluminij Industrys. Prošlo je 60 dana od davanja suglasnosti, niti jedno plaćanje od strane Aluminj Industrys nije izvršeno prema ugovornom odnosu. Jedan od ta tri razloga su dovoljna da se ugovor prekine, što znači da ugovor od 8. lipnja ne vrijedi”, kazao je ministar Džindić.

Nekadašnji sindikalni povjerenik Romeo Biokšić na sve navedeno kaže kako su radnici prevareni i ostavljeni, te da je na redu Tužiteljstvo.

Za sljedeću sjednicu Vlade FBiH, kako piše N1, bit će pripremljena informacija o pokretanju stečaja čime se otvara put povjeriocima za naplatu dugova, prije svega EP HZHB koja je već u posjedu dvije pravomoćne presude na dug koji sa zateznim kamatama premašuje 300 milijuna maraka.

/Republikainfo.com/

Objava Radnici ponovno prevareni: Ugovor Abraham grupacije za Aluminij više ne vrijedi pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Potrošačima u BiH sve se više plasiraju proizvodi s gramažom manjom od uobičajene, dok cijena tih artikala nije smanjena, suglasni su u udruženjima za zaštitu interesa potrošača. I sami kupci su svjesni toga, jer odavno, primjerice, čokolada od 100 grama to više nije. Također, primjera radi, iako smo donedavno bili navikli da kupujemo vrećicu čipsa od 50 grama, sada je taj proizvod kod nekih proizvođača težak svega 30 grama.

“Iako na poleđini piše točna gramaža proizvoda, ono što zavara kupca je vizualno isto pakovanje, ali i cijena koja ne naslućuje da je manje proizvoda”, ističu iz udruženja za Nezavisne novine.

NEVJEROJATNO Proizvođači smanjili gramažu, ostavili istu cijenu i to pravdaju “manjim brojem članova u obitelji”

Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON Prijedor, rekla je da proizvođači manju gramažu određenih proizvoda pravdaju i time što je “smanjen broj članova u obiteljima”.

“Najveća obmana je to što su proizvodi kojima je smanjena gramaža ostali i dalje u istom pakiranju i tek kada kupac okrene poleđinu proizvoda, onda vidi da ima manje grama nego ranije”, kazala je Marić.

Dodaje da skoro više nema artikla kojem nije smanjena gramaža. “Iako je prvo manja gramaža počela s čokoladama, onda su postupno skoro svim proizvodima počeli smanjivati gramaža. Tako smo ranije imali gotove juhe za četiri osobe, a sad je to često pakiranje za dvije-tri osobe”, pojasnila je Marić.

Navela je i još jedan primjer da pakiranje šećera više nije od kilogram, nego od 900 grama. “Tu smo imali najviše reakcija kućanica, a posebno u jesenjem razdoblju, kada se prave sokovi ili džemovi”, dodaje Marić za “Nezavisne” te ističe da je u zemljama regije, poput Srbije, došlo do smanjena gramaže čak i ulja.

Kako objašnjava Marić, na ovaj način proizvođači ne krše zakon, jer su na poleđini naznačili točnu gramažu proizvoda.

“Iako proizvođači tako nisu prekršili zakon, oni potrošače dovode u zabludu da kupuju proizvod od 100 grama, a zapravo kupuju manji”, zaključila je Marić.

Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” Bijeljina, kazao je da je jedan od problema to što kod smanjene gramaže proizvoda ostaju iste cijene.

“Primjera radi, ranije smo imali pakiranje čokolada od 100 grama, a sad su smanjene i na 70 grama, a cijene su ostale iste. Tako je faktički došlo do povećanja cijena do 30 posto”, kazao je Vasilić.

Da je manje grama, a ista cijena određenih proizvoda jedan vid tihog poskupljena, smatra i Dušan Srdić, predsjednik Udruženja potrošača “Reakcija” iz Banja Luke.

“Trebalo je možda na prednjoj stranici omota naznačiti da je u pitanju manja gramaža, tako, recimo, potrošači bivaju u zabludi da kupuju čokoladu od 300 grama, a zapravo je u pitanju ona od 270 grama”, istaknuo je Srdić.

Većina kupaca uglavnom kupuje po navici određeni brend, ali se u najvećem broju slučajeva ne informira koje je zapravo gramaže proizvod. Banjalučanka Maja S. ističe da uglavnom ne obraća pozornost kada je gramaža u pitanju sve dok ne otvori proizvod.

“Kupila sam bombone koje su ranije imale 100 grama pa sam se iznenadila kad sam vidjela da su teške samo 80 grama. Ili, recimo, u velikoj vrećici bude samo nekoliko komada čipsa”, kazala je ona.

Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača “Klub potrošača” Tuzlanskog kantona, kaže da manje grama određenih proizvoda po istoj cijeni dovodi potrošača u zabludu.

“Takav ‘crni rast’ cijena ne može više nitko kontrolirati”, rekla je za Nezavisne.

Objava Prevara kupaca: Cijena ista, a gramaža manja pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Dvije godine, od kraja 2015., jedna ili više osoba su se lažno predstavljale kao francuski ministar obrane, Jean-Yves Le Drian, i na taj način su priskrbili oko 80 milijuna eura od imućnih žrtava među kojima su i Aga khan te vlasnik vinarije Château Margaux, piše britanski BBC.

Da bi operacija bila uspješno izvedena, bilo je neophodno da njihove mete vjeruju da ih kontaktira Le Drian, koji je tražio finansijsku pomoć za otkup novinara, što su ih islamisti navodno držali kao taoce na Bliskom istoku.

Budući da je službena politika Francuske da ne pregovara s otmičarima, lažni Le Drian uvjeravao je svoje žrtve da se sve mora obaviti u tajnosti i da novac uplate na račun u banci u Kini.

Mnogi od kojih je tražen novac imali su sumnje pa nisu pristali na dogovor. Međutim, neki jesu, što je bilo dovoljno da to postane jedna od najneobičnijih i najuspješnijih krađa identiteta u posljednje vrijeme.

– Sve vezano za ovu priču je nevjerovatno. Usudili su se ukrasti identitet francuskog ministra tijekom mandata. Zatim su pozivali generalne direktore kompanija i čelnike država diljem svijeta i tražili ogromne sume novca – rekla je Delphine Meillet, advokatica Le Driana, koji trenutno služi kao francuski ministar vanjskih poslova.

Zašto je za tu akciju izabran baš Jean-Yves Le Drian nije potpuno jasno.

Pretpostavlja se da je to, između ostalog, i jer je obavljao funkciju ministra obrane. Također je moglo poslužiti i to što se nije izlagao u javnosti.

Prije 2012., Le Drian je bio u Socijalističkoj stranci u Bretanji. Nekoga ko je više prisutan u medijima bilo bi teže oponašati.

Francusko pravosuđe trenutno provodi istragu, a glavni osumnjičeni je osuđeni francusko-izraelski prevarant Gilbert Chikli.

On se trenutno nalazi u zatvoru u Parizu nakon što je izručen iz Ukrajine zbog optužbi za organizovani kriminal i krađu identiteta.

Chikli je 2015. godine proglašen krivim zbog novčanih prevara kada je izvlačio novce iz francuskih korporacija pretvarajući se da je jedan od direktora. Ali do tada je živio u Izraelu, državi koja odbija da izruči svoje državljane.

Prema navodima istražitelja, prvi potez koji je Chikli povukao je kada je, oponašajući francuskog ministra, pokušao isposredovati sredstva od tuniške vlade za nekoliko helikoptera marke Tigar koji u stvarnosti nikada nisu naručeni.

U ugovoru koji je navodno potpisao ministar traženo je više miliona eura, ali su tuniški dužnosnici u zadnjem trenutku shvatili da se radi o prevari.

Nakon toga je promijenio način rada. Mete su mu postale “prijatelji Francuske”, od kojih je traženo da doniraju novac za otete novinare.

Meillet tvrdi da je Chikli upućivao pozive bogatim poduzetnicima i čelnicima afričkih vlada, ali i crkvenim poglavarima kao što je nadbiskup od Bordeauxa i humanitarnim organizacijama poput Sidactiona.

Sistem prevare sastojao se iz toga da su osumnjičeni, a pretpostavlja se da je više osoba bilo uključeno, prvo ostvarili telefonski poziv sa potencijalnom “žrtvom” tvrdeći da su neko iz unutrašnjeg kruga Le Driana, poput njegovog specijalnog savjetnika Jean-Claude Malleta. Ova osoba bi potom dogovorila razgovor sa “ministrom”.

Prvobitno su ovi “ministarski” razgovori bivali obavljani isključivo telefonskim putem. Ali, da bi postali uvjerljiviji, prešli su na video pozive.

U tim je okolnostima lažni Le Drian ne samo morao zvučati poput ministra odbrane, nego je morao i izgledati poput njega.

Tako su na sastancima organizovanim preko Skypea prevaranti na glavu stavljali ručno pravljenu silikonsku masku Le Drianovog lica. Čak su improvizirali ured koji je imao zastave Francuske i sliku tadašnjeg predsjednika Francoisa Hollandea.

Iako maska nije bila u tolikoj mjeri ubjedljiva, grupa prevaranata je namjerno postavila lošu rasvjetu i udaljila kameru od lica lažnog ministra.

Također su se postarali da internetska konekcija bude loša te su pozivi uvijek bili kratki.

Od 80 miliona eura koliko su prevaranti uspjeli izvući, više od pola sume pripadalo je neimenovanom turskom biznismenu Aga khanu, koji je izgubio 18 milijuna eura.

Chikliju je počelo ponestajati sreće u kolovozu 2017. kada je napravio grešku otputovavši u Ukrajinu.

Uhapšen na zahtjev francuskih vlasti, rekao je policiji da mu je namjera bila da hodočasti do grobnice poznatog rabina. Međutim, podaci sa njegovog telefona su pokazali da je došao kupiti masku.

U zatvoru u Kijevu, Chikli je opravdao reputaciju čovjeka s velikim egom.

Potplatio je čuvare da mu donesu frižider pun votke i mesnih narezaka. Zatim je snimio to mobitelom i postavio na društvene mreže kao provokaciju francuskih vlasti.

Bila je to loša ideja jer je odmah po izlasku iz zatvora ponovo uhapšen i ovaj put isporučen u Francusku.

Tu bi se priča završila da Chikli ranije ove godine nije ponovo počeo varati ljude.

Ambasade stranih država su počele primati zahtjeve za uplatu novca od lažnog Le Driana. U međuvremenu, “stvarni” Le Drian postao je ministar vanjskih poslova Francuske.

U veljači, tri francusko-izraelska državljanina za koje se sumnja da su također dio kriminalne grupe, uhapšena su u blizini Tel Aviva. Za sada su pozivi prestali, ali i dalje postoji sumnja da je grupa prevaranata velika, pa su strane organizacije na oprezu.

Objava Lažni francuski ministar sa silikonskom maskom na licu koji je ukrao milijune pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Nepoznata osoba koja se predstavila kao radnik „Vodovoda“ uzela je iz stana jedne starice u Bileći dvije tisuće eura i osam tisuća maraka.

Prevarant je ušao u kuću žene koja ima 85 godina i zatražio da provjeri česme, jer, navodno, voda negdje kaplje. Iako je starica rekla da nije primijetila nikakve probleme, prevarant je obišao prostorije i odnio novac. Iz Policijske uprave je rečeno da je u tijeku rasvjetljavanje kaznenog djela teška krađa.

Slučaj prevare dogodio se i na području Livna. Osoba iz Livna prijavila je policiji da je prevarena putem interneta, rekao je glasnogovornik MUP-a Ivica Vrdoljak.

Prevara putem interneta prijavljena je u ponedjeljak, a policijska istraga je u tijeku.

Vrdoljak je pojasnio da je oštećena osoba navela da je putem interneta od jedne osobe sa područja Tuzle naručila odjeću u jednoj vrijednosti, a dobila robu u drugoj, manjoj vrijednosti.

Vrdoljak je dodao da je od oštećenog uzeta izjava, te da je u tijeku daljnji operativni rad na ovom slučaju.  On je rekao i da je na području Tomislavgrada u ponedjeljak provaljeno u jednu obiteljsku kuću.

– Pripadnici policijske postaje u Tomislavgradu u ponedjeljak su u 13.30 sati zaprimili dojavu da je izvršena provala u obiteljsku kuću u Mandinom Selu u ovoj općini. Očevidom je utvrđeno da su otuđene određene tehničke stvari, a točni podaci o otuđenim stvarima bit će poznati po dolasku vlasnika koji trenutno živi u inozemstvu, rekao je Vrdoljak. Očevid su obavili pripadnici Policijske postaje Tomislavgrad i u tijeku su daljnje operativne radnje na ovom slučaju.

Objava Oprez: Prevaranti vrebaju pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) je prije godinu i pol objavio priču o zastupnicima ovog doma koji su koristili manjkavosti propisa kako bi izvukli finansijsku korist. CIN je otkrio da su zastupnici ugovarali niže kirije sa stanodavcima, koji su im prijatelji, poznanici i stranačke kolege, kako bi im ostalo što više novca od naknada. U velikom broju stanova koji su za njih plaćeni, živjeli su drugi ljudi – stanodavci i njihove obitelji, djeca delegata ili drugi podstanari. Iznajmljeni stanovi su se često nalazili u starim i neuvjetnim kućama ili u predgrađima, daleko od zgrade Parlamenta Federacije BiH pa ih zastupnici nisu ni koristili.

Pravo na naknadu za smještaj, odvojeni život od obitelji i prijevoz do kuće u prošlom mandatu koristilo je 35 zastupnika koji su za dvije i po godine naplatili više od 825.000 maraka. Njih osam je ponovo izabrano u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Reizabran je i Jasenko Tufekčić, dopredsjedavajući ovog doma, za kojeg su novinari CIN-a otkrili da je lažirao putne naloge i tako naplatio najmanje 28.000 maraka.

SIP BiH je na sjednici potvrdio 53 mandata – po 17 iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda, 14 iz reda srpskog naroda i pet mandata iz reda ostalih.

Lažni smještaj za dodatnu zaradu

U klupama Doma naroda Federalnog parlamenta naredne četiri godine sjedit će Edim Fejzić iz Goražda, delegat iz reda hrvatskog naroda. U prošlom mandatu je bio član Stranke dijaspore BiH, a danas je u novoosnovanoj stranci Goraždanska priča. U stanu koji je Parlament plaćao za njega živjeli su drugi podstanari, a na pitanje novinara gdje se stan nalazi, Fejzić nije čak ni znao odgovoriti.

Vlasnica tog stana bila je rodica Fejzićevog stranačkog kolege Sejada Tatarina. On je, također, od ove godine u Domu naroda, ali mu mandat zbog zakonskih procedura još uvijek nije potvrđen. Tatarin je tada novinarima CIN-a rekao da mu je stan „trebao kroz papire“ i kako Fejzić tu uopće neće stanovati.

Njihova sugrađanka iz Liberalne stranke BiH Daliborka Milović je, također, ponovo izabrana u Dom naroda u Klub srpskog naroda. Njoj je Parlament FBiH plaćao zakup dijela kuće, ali ju komšinica koja tu živi 11 godina nikada nije srela.

Novom-starom delegatu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH iz Posušja Zdravku Bešliću Parlamet FBiH je plaćao zakup stana kod Rešada Kusturice. Novinari CIN-a su utvrdili da u tom stanu živi Kusturicina obitelj, a Bešlić je priznao da inače spava u hotelu.

„Ja sam Vas ganj’o, mrtva će glava pasti! P…. Vam materina! Još jednom dođite na vrata!“, zaprijetio je tada Kusturica novinarima.

Bešlićev stranački kolega iz Čitluka Tomislav Martinović nije znao da garsonjeru koju mu plaća Parlament FBiH dijeli sa sinom vlasnika stana koji ga tu nikada nije sreo. Na pitanje novinara kako ne poznaje tog čovjeka, Martinović je rekao: „To je njegov problem!“

Tuzlak Slađan Ilić iz Socijaldemokratske partije BiH i Tomislav Mandić, član HDZ-a BiH iz Širokog Brijega, dijelili su sobu u sarajevskom naselju Mihrivode. Ilić je tada u razgovoru sa novinarima CIN-a rekao da ne zna da mu je Mandić sustanar.

Stan su dijelili i delegati Laburističke stranke Rasim Kantarević iz Velike Kladuše i Mirvet Beganović iz Cazina. Kantarević je ponovo izabran u Dom naroda Federalnog parlamenta. Novinarima CIN-a je 2017. godine rekao kako oni ne stanuju u zakupljenom stanu.

„Ja znam da je to nemoralno, ali sa druge strane, to je jedini način kojim je u ovom momentu zakonom omogućeno da Vi naplatite neke svoje troškove putovanja, dolaska i boravka“.

Dopredsjedavajućeg iz reda srpskog naroda Dragu Puzigaću iz Drvara komšije iz ulaza gdje se nalazio njegov zakupljeni stan nikada nisu srele, a on o tome sa novinarima nije htio razgovarati. Puzigaća je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata i ponovo je izabran u Dom naroda.

Administrativna komisija Doma naroda Parlamenta FBiH koja odlučuje o ovim naknadama se nije sastala više od godinu i po.

Izmir Hadžiavdić, sekretar Doma naroda, kaže kako će na prvoj sjednici Komisije u novom mandatu biti predloženi novi uvjeti za ostvarivanje prava na ove naknade.

„Teško je tome u kraj stati, tako da… Do ovog saziva, ne sjećam se da je neko na ovako grub način zloupotrebljavao“, rekao je Hadžiavdić.

Nakon objave priče Federalna uprava policije je na zahtjev Tužilaštva Kantona Sarajevo od Doma naroda Federalnog parlamenta zatražila dokumentaciju o korištenju naknada za odvojeni život delegata ovog doma. Istraga je u toku.

I zastupnici Parlamenta FBiH manipulisali naknadama

Novinari CIN-a su sredinom prošle godine otkrili da je Federalni parlament za smještaj, režije, naknade za odvojeni život i prevoz zastupnika za tri godine i pet mjeseci dao oko 2,1 milion maraka. Većina zastupnika nije boravila u stanovima koje im je plaćao Parlament pa su stanovi ostajali prazni ili su ih koristile druge osobe. Novinari su otkrili i da dva zastupnika imaju vlastite stanove, a da im je Federalni parlament plaćao zakup kod poznanika i prijatelja.

Ove privilegije u 2018. godini koristilo je još 50 zastupnika. Njima je plaćan i prevoz do kuće svakog vikenda, bez obzira da li zaista putuju.

Nakon objave priče Služba računovodstva Federalnog parlamenta je izmijenila pravila za korištenje ovih naknada ubuduće. Zastupnici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH će od ove godine morati uz zahtjev za odvojeni život Stručnoj službi dostaviti dokaz da oni i članovi njihove porodice ne posjeduju nekretninu u Kantonu Sarajevo.

/Izvor: Dnevni list/

Objava U federalni Dom naroda ponovo izabrani delegati koji su lažirali putne naloge i smještaj (VIDEO) pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, na automobilima su pod brisačima osvanule lažne parkirne kazne na iznos od 250 kuna. Kao primatelj nije navedena podružnica Zagrebparking, niti je na njima logo Zagrebačkog holdinga, a IBAN koji je otisnut na uplatnicama zapravo pripada čovjeku iz Mostara. Kako doznajemo, bankovni račun na koji se treba uplatiti “kazna” glasi na Marka Pavića, osobu iz Mostara čije ime, ako je suditi prema riječima upućenih u problematiku, već dulje vrijeme zadaje glavobolje naivnim i nadasve neopreznim građanima.

Od lažnih uplatnica odmah se ogradio Zagrebački holding te upozoravaju građane koji posumnjaju u prevaru “odnosno u vjerodostojnost uplatnice u vidu dnevne parkirne karte, istu mogu provjeriti putem pozivnog centra ZGH na telefon 072 500 400, i to 24 sata dnevno”.

– Tko god je otišao uplatiti uplatnicu u poštu, nema mehanizam da odmah shvati da se tu radi o prevari i da taj novac neće biti uplaćen na račun Zagrebparkinga. Oni oprezniji, koji preko internet bankarstva plaćaju račune, imaju privilegij vidjeti osobno kome uplata ide i stopirati je. Nažalost, mnogi to ne provjeravaju. Toj osobi često se već neko vrijeme uplaćuju mali novčani iznosi od 50 do 100 kuna pa prevareni od srama šute. A to su ujedno iznosi, baš kao i ovaj s uplatnice od 250 kuna, koji su na testu ‘ako prođe, prođe’ i nedovoljna je visina štete da se prijavi policiji, nego se u tom slučaju oštećeni upućuju u privatne parnice koje su za nasamarane građane neisplative – otkriva za Jutarnji naš izvor.

Koliko je osoba točno nasjelo na spomenutu prevaru s lažnim parkirnim kaznama, još nije poznato. Prema nekim informacijama, osoba imena Marko Pavić trguje preko interneta dulje vrijeme pod raznim identitetima. Jedino je bankovni račun konstanta.

– Od njega kupiš jedno, pa ti stigne ili ništa, ili nešto sasvim drugo, i to još bezvrijedno. A pod to ‘bezvrijedno’ mislim da bofl kineske proizvode. Taj Marko je poznatiji kao trgovac lažnim kamenjem. Praznovjernima utuvi u glavu da to kamenje tjera uroke, da liječi, privlači ljubav. Naravno da od toga ništa nije točno, ali žalosno je da na račun praznovjernih i neobrazovanih vara i šalje im plastične kamenčiće iz trgovina za kućnu izradu nakita ili one sitne s plaže. Priča se da iza njega stoji cijela mašinerija ljudi, a da Marko Pavić zapravo, u kriznim trenucima kad biva raskrinkan, glumi žrtvu da ništa ne zna, da mu je ukradena kartica s PIN-om, pa da ju je jednom dao na korištenje nekom članu obitelji. I tako ukrug – priča nam jedan čitatelj, tvrdeći da je osobno imao loše iskustvo i nasjeo na uplatu. Naime, preko oglasa je kupio jednu deku. Trebala je biti, kaže nam, plišana. Na kraju mu je stiglo “neko ofucano platno koje se na sam dodir se podere”.

Hoće li se ući u trag varalici s uplatnica, pokazat će vrijeme.

/Izvor: Jutarnji list/

Objava Fiktivne kazne od 250 kuna podvaljuje iskusni prevarant iz Mostara pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Naime, ovih dana mnogi od naših sugrađana dobili su ili će dobiti poruku u kojoj piše: “Dopuni mi 10 maraka na broj 066/898-854. Na autoputu sam u kvaru, poslije dolazim da ti dam pare. Nemam na računu, a treba mi što prije. Pišem s tuđeg nekog broja – kaže se u anonimnoj poruci.

Pokušali smo kontaktirati ovaj broj, ali, nažalost, bez ikakvog uspjeha, zato se apelira na građane da budu oprezni i da tako izbjegnu moguću prevaru neozbiljnih prevaranata.

Avaz.ba

Objava Ako dobijete ovu poruku, ne nasjedajte na nju! pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ovaj, navodni učitelj, govorio je da je kupio automobile na aukciji ispod cijene, za oko 4.200 eura, a niska cijena je privlačila kupce. Nakon nekoliko isporuka ispod cijene, Emre je dobio brojne nove rezervacije, nakon čega nije bilo novih isporuka, a učitelj je napustio svoju kuću i pobjegao sa čak 8,5 milijuna eura. Iako su okolnosti nejasne, jedna žrtva tvrdi da je nakon što je vidjela fotografije automobila platila Emreu 170.000 eura za 23 jedinice, prenosi B92.

Nažalost po njega, prevarant je odugovlačio deset mjeseci, i u međuvremenu pokazivao isti automobil nebrojeno puta drugim osobama tražeći od njih da mu plate avansno. Policija ga je na kraju uhitila, pa mu prijeti duža zatvorska kazna. Nažalost, spekulira se da je broj njegovih žrtava mnogo veći jer brojni ljudi nisu prijavili prijevaru.

Objava Prodao isti automobil 80 puta pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.

Ramski vjesnik je blagovremeno objavio dio krivotvorenih punomoći na kojima više osoba ovlašćuje jednu da u njihovo ime podižu njihove sve vrste poštanskih i sličnih pošiljki, kao i svih sudskih pošiljki, bez obzira na pošiljatelja, vrstu pošiljki, ili pružatelja poštanskih usluga. I što je posebno uznemirujuće, punomoć vrijedi trajno, odnosno do opoziva. To znači da taj domaćin koji ima nečiju punomoć ima i pravo primiti njihovu najintimniju poštu, ili neka sudska rješenja, ili čak pošiljku sa robom kupljenom preko interneta. I to trajno, do kraja života!
Općinski načelnik, dr. Jozo Ivančević, nadležnim tijelima Republike Hrvatske poslao je prijavu sa ciljem zaštite osoba čiji su osobni podaci grubo zlouporabljeni od kriminalne skupine koja je prijevarom i zloporabom tuđih osobnih podataka planirala preuzeti vlast u ovoj općini. Iako taj proces teče sporo, za očekivati je da će odgovorne osobe snositi posljedice sramne prijevare i zloporabe.
Međutim, problem je što se preslici osobnih dokumenata još uvijek nalaze na računalima ili CD-ovima prevaranata, u iščekivanju nove prilike za prijevaru. Što ako se dogodi da ti osobni dokumenti sada budu iskorišteni za narudžbe skupih mobitela, za korištenje tuđih računa? Što ako sadašnji posjednik tuđih osobnih dokumenata preproda te dokumente nekom poznaniku koji je specijalist u drugom obliku prijevare? Sve su to pitanja koja sebi moraju postavljati oni koji su dozvolili da njihovi osobni dokumenti budu zloporabljeni nedavno u izbornom procesu. Jer, kao što je Ramski vjesnik i upozoravao, zloporaba tuđih osobnih dokumenta ne mora se zaustavit nakon izbornog procesa – oni koji su tada bili spremni raditi prijevare biti će spremni i pri svakoj drugoj prigodi koja mu se ukaže. Zbog svega toga važno je da osobe čiji su osobni dokumenti već zloporabljeni osobno traže zaštitu od daljih zloporaba i prijevara.

Objava ŠTO DOŽIVLJAVAJU ONI ČIJI SE OSOBNI DOKUMENTI NAĐU KOD VARALICA? pojavila se prvi puta na Ramski Vjesnik.