Administrativna, crkvena i kulturološka pripadnost Rame – nekad i sad
Na simpoziju koji je održan 11.08.2016. u Prozoru, predstavljeni su radovi o povijesti Rame i njezinog administrativnog središta Prozor. Donosimo sažetak rada Ante Jeličića.
Administrativna, crkvena i kulturološka pripadnost Rame – nekad i sad
Anto Jeličić
U radu je iznesen prikaz povijesti stare župe Rame u Bosni, koja se danas kao općina Prozor/Rama administrativno i politički nalazi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji/kantonu sa sjedištem u Mostaru. Arheološka iskapanja (koncem 19. i početkom 20. st.) pokazala su da je Rama bila naseljena u brončano doba, a najvjerojatnije i prije. Tragovi Ilira i Rimljana te ostaci građevina iz srednjeg vijeka nalaze se na raznim lokalitetima u svim dijelovima Rame. Povijest ove župe od njezinog spomena (Ljetopis popa Dukljanina) u ranom srednjem vijeku, pogotovo od preuzimanja Rame u titulaturu ugarskih kraljeva (1138?) nalazi se u žiži stručnih rasprava o njezinoj ulozi i pripadnosti tadašnjim političkim i kulturološkim nositeljima u ovim dijelovima Balkana. U Ramu je kršćanstvo došlo iz Solina širenjem po rimskoj pokrajini Dalmaciji kojoj je pripadao i teritorij Rame. Koliko su bosanski krstjani (bogumili, patareni) živjeli na prostorima župe Rama, povijesno je neistraženo. Franjevci su vjerojatno već od svoga dolaska u Bosnu bili prisutni i u Rami, ali spomen na franjevački samostan nalazimo istom 1514. godine, kada se na franjevačkom kapitulu nabraja s drugim samostanima u Bosni. Za vrijeme turske vladavine Rama se kao nahija nalazi u bosanskom sandžakatu i pašaluku i trpi, uostalom kao cijela Bosna, posebno opet njezini katolici, ugnjetavanje i zlostavljanja 400 godina duge tuđinske vladavine. Za vrijeme austrougarske uprave kotar Prozor (Rama) je u travničkom okrugu, gdje se kao srez nalazio i za vrijeme „stare Jugoslavije“, da bi nakon Drugog svjetskog rata kao općina pripao srezu Mostar. Rama je kroz cijelo vrijeme svoje povijesti bila u sastavu bosanskih vladara, izuzev kraćeg razdoblja (1463-1478) kada ju je kralj Matija Korvin poveljom darovao sinu hercega Stjepana Kosače za njegovu potporu u borbi protiv turskog osvajača. Crkveno pravno Rama je u bistueanskoj, bosanskoj te od 1881. u Vrhbosanskoj nadbiskupiji.
