Šest mjeseci nakon OI-a u Riju: Jad, tuga i bijeda lažnog kiča
Oko 80 tisuća ljudi protjerano je iz svojih domova kako bi brazilske vlasti izgradile sve što je potrebno za Olimpijske igre u projektu vrijednom 15 milijardi eura. Većina sportskih objekata trune i ne koriste se
Šest mjeseci nakon što je Južna Amerika po prvi put u povijesti ugostila Olimpijske igre, one u Rio de Janeiru 2016. godine, brojne glavne dvorane i centri stoje neiskorišteni, opljačkani, prljavi… Prema većini navoda, ukupna cijena domaćinstva OI-a u Brazilu iznosila je 12-15 milijardi dolara. Ovo je dodatni šamar već ionako izrabljenim i siromašnim stanovnicima jednog od najvećih brazilskih gradova.
Nakon zatvaranja Paraolimpijskih igara, stadion Maracana je opljačkan, bazeni su puni prljave, smeđe vode, golf tereni vrijedni 20-ak milijuna eura propadaju… Možda i najkritičnija situacija događa se oko kultnog stadiona, koji je nakon Olimpijskih igara ostao bez 10-ak tisuća sjedećih mjesta, koja su potrgana. U siječnju 2017. godine stadion je opljačkan, a ukradeni su vatrogasni aparati, crijeva, televizori i brončana bista Marija Filha, novinara po kojem je stadion nazvan.
POGLEDAJTE VIDEO:
– Brige oko sadašnjosti, ali i budućnosti, stadiona rastu iz dana u dan – u priopćenju je 10. siječnja napisala Nogometna federacija Rio de Janeira.
Još četiri mjesta na kojem su se održale OI doslovno trunu. Dvije arene, teniski teren i velodrom nisu uspjeli privući zainteresirane pa su ih vlasti odlučile zatvoriti. Olimpijsko selo bilo je pusto od zatvaranja Paraolimpijskih igara, a tek prošli vikend vidjelo je tragove živih duša nakon što su tamo odsjeli odbojkaši i odbojkašice, koji su došli na turnir. Također, prodano je 260 apartmana u Olimpijskom selu. Njihova vrijednost je 37 milijuna eura.
Sramotan je podatak da je oko 80 tisuća ljudi protjerano iz vlastitih domova da bi brazilske vlasti sagradile sve potrebno za jedan od najvećih sportskih događaja na prostoru Južne Amerike.
– Većina tih ljudi sada živi u još gorim uvjetima nego što je živjela prije. A već su otprije bili siromašni u ovom ionako nejednakom gradu – rekla je Theresa Williamson, direktorica organizacije koja brine i surađuje s ljudima u favelama u Riju.
Kako to izgleda danas pogledajte niže.
