Balkan je slab na mito: Samo BiH godišnje gubi 1,7 milijardi eura
Iako su mito i ostale vrste korupcije teme koje su zasmetale ljudima još od antičkog perioda, ekonomsko-socijalni gubici, uvjetovani mitom i korupcijom su počeli da privlače pažnju u posljednjih 25 godina. Zemljopisni položaj Balkana, raspad Titove Jugoslavije, ratovi koji su se dogodili 90-tih godina te godine ekonomske transformacije su faktori koji su stvorili temelj koji je bio skladan razvoju korupcije na Balkanu. Jedna studija pokazuje da mito u BiH uzrokuje godišnji gubitak u vrijednosti od 1,7 milijardi eura. , prenosi Turska RTV.
Izvješće sofijskog Centra za istraživanje demokracije pokazuje da je mito, kao rasprostranjena društvena bolest, u ovoj zemlji zastupljeniji 2-3 puta više nego u ostalim europskim zemljama. Ista studija pokazuje da je primanje i davanje mita u Rumunjskoj veće nego u Bugarskoj. Još jedna studija pokazuje da mito u BiH uzrokuje godišnji gubitak u vrijednosti od 1,7 milijardi eura.
Slično tome, mito u Srbiji je također jedan od najvećih društvenih problema. Svi ovi primjeri podsjećaju da je mito jedan od najozbiljnijih problema sa kojim se suočavaju balkanske zemlje. Zbog toga potreba za borbom protiv mita pred svim balkanskim zemljama stoji kao jedan od glavnih temelja.
Iako su mito i ostale vrste korupcije teme koje su zasmetale ljudima još od antičkog perioda, ekonomsko-socijalni gubici, uvjetovani mitom i korupcijom su počeli da privlače pažnju u posljednjih 25 godina. Zemljopisni položaj Balkana, raspad Titove Jugoslavije, ratovi koji su se dogodili 90-tih godina te godine ekonomske transformacije su faktori koji su stvorili temelj koji je bio skladan razvoju korupcije na Balkanu.
Na primjerice institucije u Srbiji, zemlji koja je srljala iz rata u rat, koja je bombardirana od strane NATO-a i koja je bila pod sankcijama UN-a i EU, 90-tih godina su se povezale sa ozbiljnim kriminalnim radnjama. Istih godina u Hrvatskoj su uspješne trgovinske aktivnosti mogli provoditi samo oni koji su bili bliski tadašnjoj vladi ove zemlje. Povezanost između kaznenih djela i službenih državnih organa je tema koja je dugo vremena okupirala dnevni red Bugarske.
Napori koji su vođeni za razvoj novoformiranih država na Balkanu, prijetnje usmjerene nacionalnoj sigurnosti i prijetnje u vezi manjina su samo neki od elemenata koji su usporili razvoj borbe protiv korupcije na Balkanu. Kada je članstvo u Euro-atlantske institucije postalo jedan od temeljnih ciljeva vanjske politike balkanskih zemalja onda je borba protiv korupcije postala neodvojivi dio primarne reforme. Izvješća koji su objavljeni od strane Europske komisije bili su mapa puta zemljama Zapadnog Balkana na temu šta trebaju učiniti na polju borbe protiv korupcije.
Za razliku od bliske prošlosti, danas se u Balkanskim zemljama nalaze nevladine organizacije koje posjeduju kapacitet da odigraju aktivnu ulogu u borbi protiv korupcije. S druge strane, usljed činjenice da se kampanjama koje vode nevladine organizacije i medijski izvori povećava svijest, danas sve balkanske zemlje dobivaju društvenu podršku u vezi borbe protiv korupcije.
No, i pored pozitivnih zbivanja u ovom smjeru, balkanske zemlje u objavljenim izvješćima i dalje dobivaju slabe ocjene na temu korupcije. Na primjer, u izvješćima Transperancy Internationala balkanske zemlje se i dalje prikazuju zemljama u kojima je korupcija najviše zastupljena.
U izvješćima Global financial integrity (GFI) tvrdi da se u balkanskim zemljama nedovoljno razvijen mehanizam za borbu protiv korupcije. U izvješćima Europske komisije za napredak balkanskih zemalja se prenosi da je nedovoljna borba protiv korupcije zajednički problem svih zemalja regije. Čak i Bugarska i Rumunjska, članice EU, često su podležne kritikama Bruxellesa kada je u pitanju korupcija.
Fondovi, koji su izdvojeni od strane međunarodnih financijskih institucija za borbu protiv korupcije, u balkanskim zemljama se uglavnom koriste za ojačanje kontrole nevladinih organizacija. Paralelno tome, nad vladama zemalja vrše se različiti pritisci kako bi se izvršile potrebne reforme.
No, nedovoljna politička volja uglavnom ostaje da bude temeljni uzrok neuspješne borbe protiv korupcije. Zbog toga se trebaju razviti različite strategije kojima bi političke partije zauzele aktivniju ulogu u borbi protiv korupcije. Treba istaći da je borba protiv korupcije temeljna stavka u razvoju prosperiteta, stabilnosti, demokracije i pravne države na Balkanu.
(Izvor: TRT)
