Bh. državljani se odriču državljanstva, broj umrlih veći od broja rođenih
Tijekom prvih šest mjeseci 2021. godine bh. državljanstva odreklo se 1.239 osoba.
U postupku odricanja od državljanstva stranke inače nisu dužne navesti druge razloge osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantirano sticanje državljanstva druge države.
U Ministarstvu civilnih poslova BiH navode kako se uglavnom u neformalnim razgovorima kao stvarni razlozi ispisa navode povoljniji radno-pravni status, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje ili olakšano studiranje u inozemstvo.
– Veći broj osoba koje se odriču bh. državljanstva u potpunosti je integriran u sredinama u kojima žive u inozemstvu, čak puno više nego u BiH, rečeno je u Ministarstvu civilnih.
Simbolična naplata
Značajan je i broj onih koji mnogo bolje govore recimo njemački, nego maternji jezik. Odricanje od putovnice naše zemlje se najčešće vrši “u korist” državljanstva Njemačke i Austrije.
Gubici u demografskom smislu simobilčno se nadoknađuju novčano. Na ispisnicama država zarađuje određeni iznos novca. Od početka godine zarada iznosi nekoliko stotina tisuća KM. Taksa za ispis iz iznosi 800 KM, osim za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše Jugoslavije koji plaćaju taksu od 200 KM.
U 2020. bh. državljanstva se odreklo 3.138 i vrlo je moguće da ćemo i ovu godinu završiti sa sličnim brojem. U 2019. godini Bosna i Hercegovina je ostala bez 4.059 državljana. Poređenja radi, tijekom 1996, prve poslijeratne godine državljanstva BiH odreklo se tek šest ljudi. Do danas je Bosna i Hercegovina, kada se uračunaju i podaci iz prvih šest mjeseci godine, prešli brojku od 92.000 građana koji su se trajno ispisali iz knjige državljana.
Nepovoljne demografske trendove u Bosni i Hercegovini potvrđuju i nedavni statistički podaci, koji govore kako je prirodni priraštaj u zemlji negativan. I pored ovih činjenica, BiH nema populacijsku politiku na državnoj razini, jer su nadležnosti u toj oblasti podijeljene po entitetima, a u Federaciji po županijama.
Više je razloga za negativne demografske trendove, smatraju stručnjaci. Već 80-ih godina prošlog stoljeća bio je primjetan poremećaj u reprodukciji stanovništva Bosne i Hercegovine kao rezultat ubrzane demografske tranzicije, premda je apsolutni prirodni priraštaj u tom desetljeću, podsjećanja radi, iznosio više od 40.000, pa je čak 1982. čak bio veći od 46 tisuća. S obzirom na to da je imao tendenciju pada, 1990, dakle uoči rata, razlika između broja živorođenih i broja umrlih iznosila je manje od 38 tisuća, što iz sadašnje perspektive izgleda nestvarno.
Rat nas je unazadio
Uslijedio je rat koji je ostavio dugotrajne demografske posljedice, dok je u poratnom periodu zavladala društveno-ekonomska tranzicija koja se ogleda u nezaposlenosti, socijalnoj isključenosti, obespravljenosti i nefunkcioniranju institucija, što je generiralo nastavak iseljavanja.
– Podaci vitalne statistike zaključno s rujnom 2020, koje objavljuje Agencija za statistiku BiH, pokazaju da je broj živorođenih u Bosni i Hercegovini iznosio 19.378, a broj umrlih osoba, očekivano, veći od broja živorođenih, i dosegnuo je iznos od skoro 28 tisuća. Kao rezultanta, prirodni priraštaj ima negativni predznak, tako da je iznosio više od 8 500. Zbog svega navedenoga mjere za povećanje nataliteta i zaustavljanje odlaska ljudi iz zemlje, trebale bi biti u samom vrhu političke agende, rekao je nedavno profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Mirza Emirhafizović.
U cilju olakšavanja funkcije roditeljstva i povećanja socijalne senzibiliziranosti za obitelji, trebalo bi aktivirati raspoložive instrumente podrške – ne samo financijska izdvajanja, već i osigurati vrijeme za obavljanje obiteljskih obveza, te usluge za adekvatno dnevno zbrinjavanje djece zaposlenih roditelja.
/Izvor: Dnevni.ba/
