Hudutsko obilježilo 33. godišnjicu stradanja vojnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca
Obilježena je 33. godišnjica od tragičnog stradanja Hrvata u Hudutskom, položeni su vijenci i upaljene svijeće kod spomen obilježja uz groblje i kapelicu. Na današnji dan prije 33 godine tijekom akcije “Neretva ’93” ubijeno je 16 vojnika brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” Hrvatskog vijeća obrane.

Počast su poginulima odali članovi obitelji ubijenih, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata iz Jajca i Rame te politički predstavnici općina Jajce i Prozor-Rama. Nakon odavanja počasti ubijenim vojnicima HVO je služena sveta misa zadušnica, koju je predslavio fra Julijan Madžar.
Fra Julijan se u današnjoj propovijedi posebno osvrnuo na dvije stvari, važnost povijesnih događaja i zahvalnost braniteljima.
“A zašto? Zato što rasluži čovjeka kada vidi da se u javnosti, u medijima pojavljuju ljudi, koji su još pritom visoki dužnosnici hrvatskog naroda, a koji o herojima domovinskog rata pričaju sa ironijom i poniženjem”, kazao je.

“Zato je posebno bolno kada se u ovom vremenu, kada se ponovno od naroda traži povjerenje, počnu omalovažavati ljudi i vrijednosti koje su tom istom narodu svete. Kako obećavaš da ćeš se zauzimati za narod, a pritom nemaš poštovanja prema onima koji su taj narod branili kad je bilo najteže. I to vam nije samo političko pitanje, to je prije svega moralno pitanje, pitanje karaktera, pitanje obraza, a na koncu i pitanje licemjerja”, dodao je fra Julijan.
Fra Julijan se osvrnuo i na one koji su danas okupili sve prisutne u Hudutskom, pripadnike jajačke brigade. One koji su imali svoje ime, obitelji, majke, očeve, žene i djecu, planove za sutra. Onda je rat sve to prekinuo.
“Stoga želimo biti narod koji ne zaboravlja, narod koji oprašta, ali narod koji njeguje kulturu sjećanja.”

“Zato neka ovo Hudotsko ne bude još jedna obljetnica koju ćemo odraditi, položiti svijeće, položiti vijence i vratiti se kući. Neka nam bude opomena da ne zaboravimo, da ne ponižavamo, da ne gazimo one koji su nas branili. Da ne dopustimo da politika, osobni interes i naše međusobne svađe budu jači od zahvalnosti i da ne šutimo onda kada se ne smije šutjeti. Jer politika će proći, funkcija će proći, izbori će proći, ali grobovi naših poginulih ostat će svjedočiti. A mi im danas želimo reći, našim poginulim i našim živim braniteljima, nismo vas zaboravili, za vaše živote hvala, za vašu žrtvu hvala, za slobodu koju ste nam ostavili, hvala vam”, zaključio je fra Julijan današnju propovijed.

Rama se svake godine u rujnu prisjeća dvije tragedije i spominje zločina o kojima se, gledajući s odmakom od 33 godine, mora govoriti bez straha i srama, a prije svega ih se ne smije zaboraviti.
Sveto misno slavlje bilo je u kapeli svetih Petra i Pavla u mjesnom groblju u Hudutskom, a koja je građena od 1975. do 1977. godine, da bi bila porušena u ratu 1993. godine i ponovno obnovljena u 2002. godini.
Ubijeno je 16 vojnika, dok su trojica zarobljena
Na potezu od Kućana do Hudutskog je tijekom ratnih događanja ukupno stradalo 27 ljudi. Na spomen obilježju su upisana imena 16 vojnika koji su ubijeni na području Hudutskog, kao i imena poginulih iz okolice Hudutskog te dvojice poginulih vojnika u mjestu Kućani. Iako mediji spominju i dvoje civila, iz Udruge građana “Hudutsko” kažu kako su te tvrdnje demantirali u Sarajevu. Za jedno ime se ne zna kako se dovelo u kontekst sa stradanjima u Hudutskom, dok je Mato Biloš, rodom iz Hudutskog, poginuo u Doljanima.

Kroz logore u BiH je prošlo gotovo 4000 vojnika HVO
Napad se dogodio na današnji dan prije 33 godine, točnije 16. rujna 1993., samo dva dana nakon tragedije u Uzdolu. Jedan od preživjelih napada tvrdi da su osim njega još preživjela dvojica vojnika. Jedan od njih je ubijen kasnije dok je kopao rov, a dvojica su premještena u logor “Muzej” u Jablanici.
Priču jednog od tri preživjela vojnika koju je podijelio za Ramski Vjesnik možete pročitati u nastavku:
HUDUTSKO: Obilježena 28. obljetnica tragičnog stradanja vojnika Hrvatskog vijeća obrane
Logor “Muzej” jedan je od 331 logora koje su muslimani formirali tijekom sukoba s Hrvatima. Vjeruje se da je kroz njega prošlo oko 800 zarobljenika. U Bosni i Hercegovini je ukupno bilo zatvoreno 14.450 Hrvata. Od toga je u logorima završilo oko 4000 pripadnika HVO-a, dok je ostalo bilo civilno zatvoreništvo.
Ubijeni vojnici HVO
Ilija Bendra Krunoslava (1959.), Anđelko Bilandžija Franjin (1968.), Ljupko Bilandžija Matin (1961.), Stipo Bliznac Pejin (1952.), Marko Brtan Jozin (1953.), Željko Golubović Zvonkin (1958.), Željko Jakašević Pejin (1970.), Ilija Jakovljević Markov (1962.), Dragan Jezerčić Matin (1971.), Jozo Ladan Ivanov (1968.), Karlo Ladan Slavkov (1965.), Zoran Marijanović Antin (1972.), Drago Mijatović Ivin (1971.), Šimo Petrović Ilijin (1966.), Dragan Žunić Antin (1959.), Pejo Jožić, Jure Brajković, Jozo Bogić Mijin (1961.), Ante Beljo, Anton Odak, Josip Soldo i Marin Vidić.

Udruga i akteri i dalje traže sustavan i ozbiljan pristup događaju u Hudutskom
Većina ubijenih pripadnika HVO u Hudutskom bili su vojnici jajačke brigade “Hrvoje Vukčić Hrvatinić” iz Jajca i Pougarja koji su bili smješteni na ramskom području nakon pada Jajca pod srpsku vlast. Trinaest njih je kasnije pokopano na području općina Livno i Tomislavgrad. Hudutsko se tako našlo među mjestima okrutnog pohoda muslimanskih snaga zajedno s mjestima: Uzdol, Grabovica, Križančevo Selo, Buhine Kuće, Lužani, Dusina, Orlište, Sušanj, Trusina, Grm, Miletići, Čukle, Krpeljići, Maljina, Vitez, Kraljeva Sutjeska, Drenovik, Slapnica, Busovačke Staje, Ljubinci, Doljani, Bugojno, Kiseljak, Zabilje, Vrbica, Kopljari, Vareš, Fojnica, Konjic…
Mladen Topić/Ramski Vjesnik
































