BiH među zemljama koje najviše nazaduju u borbi protiv korupcije: Politika i organizirani kriminal kontroliraju pravosuđe

Prema Indexu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36 (na ljestvici od 0 – 100), što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine od kada se Index percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) temelji na postojećoj metodologiji, svrstavajući se tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

Na rang listi Indexa koju je objavio Transparency international, BiH je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i zajedno sa Kosovom zauzela 101. poziciju od 180 država, prenosi N1.

Od zemalja regije, najbolje je plasirana Hrvatska, koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju, Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66., odnosno 91. mjesto, a Sjeverna Makedonija je sa 93. pala na 106. mjesto i drži najgoru poziciju u regiji.

Ovako velikom padu BiH, kako je navedeno u izvješću, najviše su doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti financiranja političkih partija i predizbornih kampanja, čime građanima nije omogućeno pravo na slobodne i fer izbore, na što je TI BiH ukazivao u okviru monitoringa izborne kampanje. BiH time spada u red država koje zbog stalnog porasta najtežih oblika političke korupcije nisu u stanju da svojim građanima omoguće osnovna ljudska prava.

Brutalna represija i prijetnje biračima, manipulacija biračkim popisima i rezultatima izbora, uz potpuno mobiliziranje državnih resursa u službu vladajućih partija, zemlju udaljava od političke odgovornosti i demokratizacije. Kao posljedica neregularnih izbora, vlasti BiH imaju vrlo upitan legitimitet, koji dodatno kompromitira imenovanjem presuđenih kriminalaca na najviše dužnosti izvršne vlasti.
Parlamenti, lišeni bilo kakve funkcije parlamentarnog nadzora, parlamentarce svode na puke glasnogovornike partijskih lidera, bez mogućnosti da se bilo koji od antikorupcijskih zakona, kao što su zakoni o sukobu interesa, financiranju političkih partija ili Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću nađu u barem izglednoj situaciji da budu usvojeni.

Potpuna politička i kontrola organiziranog kriminala nad pravosuđem zahtijeva prioritetno djelovanje.

Nažalost, inicijativa organizacija civilnog društva za provođenjem detaljnih provjera (vetting) svih nositelja pravosudnih dužnosti bila je ignorirana od strane BiH vlasti, ali i od strane EU. To je ujedno i dio šireg problema izostanka implementacije EU Strategije za zapadni Balkan.

“BiH je u situaciji u kojoj je korupcija postala službena državna, entitetska i kantonalna politika, i to je moguće vidjeti u svakom pojedinačnom potezu institucija – ukoliko analizirate bilo koje imenovanje, tender, propis, vidje ćete da se radi o vrlo jasnom partikularnom interesu koji stoji iza njih”, istaknuo je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH Srđan Blagovčanin, komentirajući nalaze Indexa percepcije korupcije.

TI BiH je na osnovu detaljnih i iscrpnih analiza pripremio prijedlog mjera koje bi trebale na sustavan način adresirati uzroke korupcije, a odnose se na unaprijeđenje izbornog procesa, reformiranje pravosuđa s fokusom na vetting, detaljne sustavne preglede i reviziju javnog sektora i javnih poduzeća koji trebaju rezultirat njihovom racionalizacijom i depolitizacijom, prenosi N1.