BiH obilježava 31. godišnjicu genocida u Srebrenici: U Potočarima ukop deset žrtava

Bosna i Hercegovina danas obilježava 31. godišnjicu genocida nad Bošnjacima zaštićene zone Ujedinjenih naroda u Srebrenici, počinjenog u srpnju 1995. godine.

U Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari okupit će se preživjeli, obitelji žrtava, sudionici Marša mira, predstavnici domaćih i međunarodnih institucija, diplomatskog zbora i brojni građani koji će molitvom, polaganjem cvijeća i minutom šutnje odati počast ubijenima.

Memorijalni centar čuva imena 8.372 žrtve genocida, dok međunarodne institucije navode da je u srpnju 1995. ubijeno više od 8.000 ljudi. Genocid u Srebrenici pravno je utvrđen presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, njegova nasljednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma, Međunarodnog suda pravde i Suda Bosne i Hercegovine.

Nakon više od tri desetljeća bit će ukopano deset žrtava

Središnji dio obilježavanja bit će kolektivna dženaza i ukop posmrtnih ostataka deset identificiranih žrtava. Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u različitim masovnim grobnicama na području Kamenice, Budaka, Glogove, Kameničkog brda, Jelovačke česme i drugih lokaliteta.

Žrtve koje će danas biti ukopane imale su između 20 i 56 godina. Najmlađi je Senad Jusić, koji je u trenutku smrti imao 20 godina, dok je najstariji Ramo Dautović, ubijen u dobi od 56 godina. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 2001. godine u masovnoj grobnici Kamenica – Čančari.

U Potočarima će biti ukopani Senad Jusić, Muriz Baraković, Hamed Musić, Ramo Alić, Muhidin Osmanović, Huso Ćerimović, Nuko Nukić, Ahmet Gušter, Asim Kunić i Ramo Dautović.

Posmrtni ostaci dviju žrtava ekshumirani su još 1997. godine, dok su ostali pronađeni između 2001. i 2022. godine. Pojedine obitelji desetljećima su čekale ukop nadajući se da će biti pronađeni dodatni dijelovi posmrtnih ostataka njihovih najmilijih.

U Podrinjskom identifikacijskom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identificiranih žrtava za čiji ukop obitelji nisu dale suglasnost. Još 36 žrtava identificirano je analizom DNK, ali postupak službene identifikacije nije završen. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, potraga se nastavlja za približno 900 žrtava genocida.

Tijela premještana radi prikrivanja zločina

Nakon pogubljenja žrtve su pokapane u primarne masovne grobnice, a potom su njihova tijela organizirano premještana u sekundarne i tercijarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina.

Zbog toga su posmrtni ostaci jedne žrtve često pronalaženi na više međusobno udaljenih lokacija, što je znatno otežalo i usporilo proces identifikacije. Međunarodna komisija za nestale osobe do sada je analizom DNK identificirala gotovo 7.000 srebreničkih žrtava.

Više od 50 osoba osuđeno za genocid i druge zločine

Za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge zločine povezane sa Srebrenicom sudovi su do sada osudili 54 osobe na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni.

Na doživotni zatvor osuđeni su nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, zapovjednik Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Ratko Mladić, Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara. Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida.

Pred Sudom BiH trenutačno se vodi pet postupaka za zločine u Srebrenici, od kojih se četiri odnose na genocid. Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo približno 37 optužnica protiv više od 86 osoba, dok je dio osumnjičenih i optuženih i dalje nedostupan bosanskohercegovačkom pravosuđu.

Genocid je sudski utvrđena činjenica

Presudama je utvrđeno da su snage Vojske i policije Republike Srpske nakon zauzimanja zaštićene zone sustavno pogubile tisuće bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene, djeca i starije osobe prisilno premješteni.

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u predmetu protiv Radislava Krstića pravomoćno je utvrdio da je u Srebrenici počinjen genocid. Tu je kvalifikaciju 2007. godine potvrdio i Međunarodni sud pravde.

Unatoč presudama međunarodnih i domaćih sudova, negiranje genocida i veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca ostaju prisutni u javnom i političkom prostoru. Memorijalni centar upozorava da takve pojave produbljuju patnju preživjelih i obitelji žrtava te predstavljaju jednu od najvećih prepreka pomirenju.

Glavna skupština Ujedinjenih naroda 2024. godine proglasila je 11. srpnja Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici. Ove je godine službena komemoracija u sjedištu UN-a u New Yorku održana 9. srpnja.

Dok se danas u Potočarima obavlja ukop još deset žrtava, ostaje trajna obveza čuvanja sjećanja, zaštite sudski utvrđenih činjenica i prenošenja istine budućim generacijama.