Brak na čekanju
Stanovništvo Bosne i Hercegovine sve je starije, a zbog iseljavanja raste i prosječna dob stanovnika. Istodobno je prirodni prirast negativan, dok se mladi sve teže odlučuju na proširenje obitelji. Prema statističkim podacima, čak trećina mladih živi sama, a među glavnim socioekonomskim preprekama za zasnivanje obitelji izdvajaju se zaposlenje i stambeno pitanje.
Nezaobilazno pitanje na gotovo svakom obiteljskom okupljanju glasi: ”Kada ćeš se oženiti?”, odnosno ”Kada ćeš se udati?” Granica privatnosti i pristojnosti kada je riječ o ovoj temi znatno je pomaknuta u bosanskohercegovačkom društvu, koje se i dalje, barem načelno, poziva na tradicionalne vrijednosti i shvaćanje obitelji.
Mladi se nisu u potpunosti oslobodili takvih društvenih očekivanja, ali nove generacije donose i nove obrasce ponašanja. Stopa sklapanja brakova smanjuje se iz godine u godinu, a razloga je više.
”Danas su me već dva puta pitali jesam li udana. Nije da mi smeta, ali onako, malo je neugodno pitanje. Nema potrebe za tim”, kazala je jedna od ispitanica.
”Mislim da ovo novije vrijeme donosi to da tim ljudima možda i ne znači toliko taj papir. Uglavnom je to više da se vole iskreno. Možda je i bolje da je ljubav prava veza nego da je to sada iz nekih drugih stvari, koristi i slično”, rekao je jedan od ispitanika.
”Inflacija… ljudi, jednostavno, nemaju novca, stambeno pitanje i te neke stvari. Mislim da je teško i zato ljudi ne ulaze u te bračne vode”, kazao je drugi ispitanik, piše Federalna.
Brak traži ekonomsku sigurnost
Tijekom prvih devet mjeseci 2024. godine u Bosni i Hercegovini sklopljeno je 12.320 brakova, što je u odnosu na isto razdoblje 2023. godine smanjenje od 3,60 posto.
Brak se uglavnom doživljava kao životna odluka za koju trebaju postojati određeni preduvjeti. Oni uključuju ekonomsku stabilnost, poput stalnog i sigurnog zaposlenja, te osnovnu materijalnu sigurnost, prije svega riješeno stambeno pitanje.
”U našem društvu imaju taj osjećaj besperspektivnosti u kojem ne doživljavaju bosanskohercegovačko društvo kao stabilno i sigurno, u kojem oni mogu planirati narednih pet, deset, 15 godina. Taj osjećaj besperspektivnosti donose naše stanje u društvu, naš životni standard i naša kvaliteta života, koji se reflektiraju kroz ono što svakodnevno živimo u Bosni i Hercegovini”, pojašnjava Amer Osmić, profesor na Odsjeku za sociologiju Fakulteta političkih znanosti Univerziteta u Sarajevu.
Obitelj ostaje životni cilj
Mladi nisu izgubili želju za brakom, nego su je stavili na čekanje dok ne riješe druga životna pitanja. I dalje 80 posto mladih svoj život smatra uspješnim tek kada osnuju obitelj.
Prema istraživanju ”Demografske budućnosti”, samo osam posto ispitanika smatra da država pruža odgovarajuću podršku mladima, dok deset posto vjeruje da poslodavci podržavaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
”Dobro bi bilo da država razmisli o tome da izgradi one socijalne stanove koje će davati pod najam, kao što imate u Beču, jer kod nas je sada samo priča o tome da se kupuju stanovi. Ukoliko hoćete da zadržite ovdje ove ljude, onda dajte jeftin najam, napravite socijalne stanove”, poručuje sociolog Sead Pašić.
Nove generacije traže nove politike
Najveće prepreke za brak i roditeljstvo ostaju financijska nesigurnost, pronalazak odgovarajućeg partnera i zdravstveni problemi. Društvene promjene i različite karakteristike novih generacija pritom zahtijevaju i prilagodbu socijalnih politika.
”Vlast nužno mora promisliti na koji način da priđe toj generaciji, da napravi neke studije, da osmisli i vidi, jer mi nemamo pojma o tome. To su ljudi rođeni 2005., 2002. godine”, naglašava Pašić.
Ukidanje PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, rodiljne naknade i dječji dodatak neki su od koraka koje vlasti primjenjuju kako bi potaknule mlade na sklapanje brakova i osnivanje obitelji.
Vlada Kantona Sarajevo otišla je i korak dalje te nudi predbračno savjetovanje i nagradu od 300 maraka mjesečno za prvih 50 parova. Ove mjere nisu dale značajnije rezultate jer mladi, prije svega, traže stabilnu državu i društvo, u ekonomskom i sigurnosnom smislu.
