Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima
Armenci svake godine 24. travnja u svojoj domovini i iseljeništvu, obilježavaju Dan genocida koji je počinjen nad njima.
U trenutku dok Turci i njihovi prijatelji po bijelome svijetu još uvijek negiraju genocid nad armenskim narodom, valja podsjetiti kako je termin “genocid” skovao poljsko-američki pravnik, jedan od sastavljača Konvencije o genocidu iz 1948. Raphael Lemkin (1900. – 1959.) i to baš opisujući masovni pokolj koji je Osmansko Carstvo provelo nad Armencima.
Pripadnici pak ovoga naroda taj dan nazivaju “metz yeghern” (hrv. “veliko zlodjelo”). No, Turska uporno niječe genocid, osporava broj žrtava, tvrdeći da je riječ o pojedinim tragičnim sukobima tijekom Prvoga svjetskoga rata.
Armenska strana tvrdi da je u razdoblju od 1915. do 1923.. ubijeno između 1,5 i 2 milijuna ljudi, a turska strana kaže kako je stradalo od 200 000 do 500 000 kao posljedica građanskoga rata i gladi.
Armenska Apostolska Crkva kanonizirala je 1,5 milijuna žrtva genocida
Na kanonizaciji je nazočio švicarski kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana.
Ubojstvo Armenaca papa Franjo je nazvao “prvim genocidom 20. stoljeća”. Tijekom svojega posjeta Armeniji 2016. spomeničkomu kompleksu za žrtve genocida nad Armencima na brdu Cicernakaberd u Jerevanu, u muzejskoj knjizi žalosti papa Franjo napisao je sljedeće:
“Molim ovdje, s boli u srcu, da se nikada više ne dogode ovakve tragedije. Molim da čovječanstvo ne zaboravi kako bi znalo zlo pobijediti dobrim. Neka Bog čuva sjećanje armenskoga naroda! Sjećanje se ne može zatomiti, ni zaboraviti! Sjećanje je izvor mira i budućnosti!”
Armenci diljem svijeta čuvaju uspomenu na svoje sunarodnjake koji su bili žrtve genocida prije i nakon Prvoga svjetskoga rata u Osmanskom Carstvu. Svake godine, stotine tisuća Armenaca, uključujući i pripadnike iseljeništva, u žalosti hodočaste na spomen-obilježja genocida.
Valja kazati kako su genocid nad Armencima priznale i osudile mnoge zemlje i međunarodne organizacije: Europsko vijeće, Europski parlament, UN-ova potkomisija za sprječavanje diskriminacije i zaštitu manjina; zatim: Urugvaj, Francuska, Belgija, Danska, Italija, Nizozemska, Njemačka, Švicarska, Švedska, Rusija, Poljska, Libanon, Litva, Grčka, Slovačka, Cipar, Argentina, Venezuela, Čile, Kanada, Vatikan, Italija, te 43 od 50 država u SAD-u. Armenske, kao i bilo koje druge nevine žrtve, trajno su podsjećanje živima da ih nitko ne mora zaboraviti ni danas ni sutra.
KT
