HDZ BiH i SDA mogu sami sastaviti Vladu HNŽ-a, evo tko sve ulazi u Skupštinu

Ostale novosti 05.10.2026. 10:52h Uredništvo

HDZ BiH ostaje uvjerljivo najjača politička snaga u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, a prema trenutačnoj projekciji sa SDA ima dovoljno zastupnika za potvrdu nove Vlade.

Dok raspodjela mandata tim strankama daje ključnu ulogu u pregovorima, osobni glasovi pokazuju i razlike unutar lista: pojedini kandidati nadmašili su bolje pozicionirane kolege, ali samo prelazak praga od 20 posto omogućuje promjenu redoslijeda pri dodjeli mandata, piše Hercegovina.info

Prema dostavljenim preliminarnim podacima i projekciji sastava Skupštine HNŽ-a, koaliciji HDZ BiH, HKDU, HDU i HRAST pripalo bi 13 mandata, a SDA osam. SDP bi imao tri zastupnika, koalicija HDZ 1990–HSS i Hrvatska republikanska stranka po dva, dok bi koalicija NES BiH, PDA i Naprijed te lista DF/GS imale po jedan mandat.

Takav raspored popunjava svih 30 mjesta u županijskoj Skupštini i HDZ-u BiH daje najsnažniju pregovaračku poziciju. Ipak, rezultat te stranke sam po sebi nije dovoljan za samostalno formiranje vlasti.

Za potvrdu imenovanja Vlade HNŽ-a potrebna je dvotrećinska većina, odnosno najmanje 20 zastupničkih glasova. HDZ BiH i SDA prema ovoj bi projekciji zajedno imali 21 mandat, jedan više od potrebnog broja. To im otvara mogućnost potvrde Vlade bez potpore drugih stranaka, ako postignu politički dogovor i osiguraju glasove svojih zastupnika.

Najviše osobnih glasova među navedenim kandidatima osvojio je nositelj liste HDZ-a BiH Marko Novak, kojemu je pripalo 5.446 preferencija, odnosno 18,75 posto glasova njegove liste. Slijedi Ivo Bevanda 3.939 13,56% (no nije ušao u Skupštinu zbog postotka kojeg smo objasnili na početku), Tomislav Martinović s 3.443 glasa i 11,85 posto, dok je Josip Grbavac prikupio 2.269 glasova, odnosno 7,81 posto.

Izborni zakon BiH propisuje da se mandati za županijske skupštine najprije dodjeljuju kandidatima koji su osvojili najmanje 20 posto ukupnih važećih glasova svoje liste, poredanima prema broju osobnih glasova. Preostali mandati dodjeljuju se prema izvornom redoslijedu kandidata na listi. Zato kandidat s više preferencija od stranačkog kolege ne preskače automatski njegovo mjesto ako nije dosegnuo taj prag.

Prema dostavljenim postotcima, nijedan od navedenih kandidata HDZ-ove koalicije trenutačno nema 20 posto. To znači da pri dodjeli njezinih 13 projiciranih mandata odlučuje izvorni raspored kandidata.

Uz Novaka, Martinovića i Grbavca, ulazak u Skupštinu prema projekciji očekuju Ivana Buntić-Jovanović s 1.228 glasova i 4,23 posto, Darinka Klarić Soldo s 461 glasom i 1,59 posto, Daniel Babić s 1.358 glasova i 4,68 posto te Matea Bulić s 1.010 glasova i 3,48 posto.

Mandate bi dobili i Damir Džeba s 1.117 glasova i 3,85 posto, Slavko Bilić s 963 glasa i 3,32 posto, Daniela Matić s 833 glasa i 2,87 posto, Stanko Marić s 879 glasova i 3,03 posto, Marija Bošković s 211 glasova i 0,73 posto te Stana Burić s 474 glasa i 1,63 posto.

Razlika između Grbavčevih 2.269 i 211 glasova Marije Bošković pokazuje koliko se osobna potpora kandidatima može razlikovati, a da oboje dobiju mandat. U takvim okolnostima rezultat cijele liste i mjesto koje je stranka dodijelila kandidatu imaju presudnu ulogu.

U SDA se jasno izdvojio Džafer Alić, koji je osvojio 4.486 preferencija, odnosno 23,03 posto glasova liste. Time prelazi zakonski prag, ali budući da je već bio nositelj liste, njegov rezultat potvrđuje vodeću poziciju.

Salmir Kaplan prikupio je 1.629 glasova i 8,36 posto, a Kemal Muratović 1.565 glasova i 8,03 posto. Harun Kurtović ima 1.275 glasova i 6,54 posto, Alma Huseinbegović Radmanić 1.237 glasova i 6,35 posto, a Nedžad Maksumić 1.191 glas i 6,11 posto. Prema projekciji, u Skupštinu ulaze i Edina Gorančić s 396 glasova i 2,03 posto te Dragica Suša s 359 glasova i 1,84 posto.

U SDP-u je drukčija situacija. Ismet Lulić osvojio je 1.530 glasova, odnosno 20,63 posto, čime prelazi prag i prema trenutačnim podacima dobiva prednost pri dodjeli mandata. Na izvornoj listi bio je treći, iza nositelja Ivora Perića i Vesne Saradžić.

Saradžić ima 1.123 glasa i 15,14 posto, a Perić 1.111 glasova i 14,98 posto. Iako Saradžić ima 12 preferencija više od Perića, njihov međusobni redoslijed pri dodjeli preostalih mandata određuje izvorna lista. Ako SDP zadrži tri mandata, sva tri kandidata ulaze u Skupštinu, pa Lulićev pomak trenutačno mijenja redoslijed, ali ne i sastav projiciranog zastupničkog kluba.

Kod HRS-a preferencije imaju izravan učinak na to tko dobiva mandat. Nositelj Silvio Bubalo osvojio je 1.061 glas i 27,20 posto, dok Slavko Zovko ima 899 glasova i 23,05 posto.

Obojica prelaze prag, a Zovko time s četvrtog mjesta izvorne liste dolazi na drugo mjesto pri dodjeli mandata ispred Vesne Šunjić i Mirka Vasilja. Ako HRS zadrži dva projicirana mandata, u Skupštinu bi ušli Bubalo i Zovko. To je konkretan primjer u kojemu osobni glasovi mijenjaju sastav zastupnika koje stranka šalje u županijsku Skupštinu.

Koaliciju HDZ 1990–HSS prema projekciji predstavljali bi Marko Ćurčić sa 735 glasova i 16,80 posto te Danijela Mišura s 408 glasova i 9,32 posto.

Jedan mandat koalicije NES BiH, PDA i Naprijed pripao bi Semiru Drljeviću, koji je osvojio 873 glasa i 28 posto. Listu DF/GS predstavljao bi Arman Zalihić s 1.032 glasa i 35,44 posto.

Raspodjela mandata otvara nekoliko mogućih političkih kombinacija. HDZ BiH i SDA zajedno bi imali 21 zastupnika, a potencijalnim uključivanjem SDP-a ta bi većina narasla na 24.

Postoji i računska mogućnost većine bez SDA: HDZ BiH, SDP, HDZ 1990–HSS i HRS zajedno bi imali točno 20 mandata. Takva bi kombinacija zahtijevala dogovor četiriju političkih subjekata i potporu svih njihovih zastupnika pri potvrdi Vlade.

S druge strane, sve ostale liste zajedno, bez HDZ-ove koalicije, imale bi 17 mandata. Prema ovoj projekciji zato ne bi mogle potvrditi Vladu bez potpore dijela zastupnika HDZ-a BiH.

To HDZ-u BiH daje ključnu ulogu u pregovorima, dok SDA ostaje partner s kojim najlakše doseže potrebnu dvotrećinsku većinu. Manje stranke mogu biti važne za širu i stabilniju potporu vlasti ili za alternativni dogovor, ali njihova uloga ovisit će o tome koju će većinu najveća stranka pokušati okupiti.