Do sada je manje kiše za 49 posto u odnosu na prosjek, hoće li je biti obilno do kraja godine
Svjedoci smo natprosječno toplog vremena i nedostatka kiše za ovo doba godine. O tim promjenama i prosječnim količinama padalina pitali smo profesora Miru Pavličevića koji se bavi upravo bilježenjem i analizom meteoroloških promjena, a voditelj je i meteorološke sekcije Srednje škole Prozor.
Donosimo cjelovitu analizu profesora Mire Pavličevića:
U prvih deset (10) mjeseci ove godine, u Prozoru, palo je ukupno 383,7 mm kiše, što je 49,3% manje od prosječne količine kiše 1931.-1960. godine. Listopad 2022. god. je najsuši listopad od 2010. godine, tj. u listopadu 2022. godine palo je svega 9,5 mm kiše. Da bi se dosegao prosjek 1931.-1960., trebalo bi u studenome i prosincu pasti još 618,3 mm kiše, a to bi, vrlo vjerojatno, značilo prirodnu katastrofu, jer je trend intenzivnog padanja kiše u kratkom vremenskom razdoblju sve češći.
Ako uzmemo u obzir da je u Prozoru, u 2022. godini, maksimalna visina snijega u siječnju bila 4 cm, u veljači 19 cm, u ožujku 1 cm te u travnja 5 cm, dobivena je još količina vode (od snijega ) svega oko 3 mm, a što je prosječno oko 20 puta manje od prosjeka 1931. – 1960. godine.
Srednji mjesečni godišnji broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 10 cm od 1948. – 1963. godine u Prozoru je iznosio 30 dana, a u 2022. godini svega tri (3) dana. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem >1 cm od 1948. do 1963.godine iznosio je 53 dana, a u 2022. godini svega 11 dana. Inače, od 2018. godine količina napadale kiše svake je godine
manja u odnosu na prethodnu godinu.
U Rami su listopad, studeni i prosinac (su daleko) najkišovitiji mjeseci, s intenzivnijim padalinama, pa nadu polažemo u umjereno intenzivne padaline u ostatku studenoga i u prosincu
Naravno, učinak padalina ne ovisi samo njenoj količini već i o temperaturi zraka, relativnoj vlazi i vjetru (a ti klimatski elementi su u sve nepovoljnoj korelaciji s količinom, učinkovitošću i ekstremnošću padalina). Dokazano je da se učestalost ciklonalne aktivnosti veže za smanjenje brzine mlazne struje, koja uvjetuje slabije raspadanje njezinih meandara, što onda dovodi do, jednog od uzroka, slabije višegodišnje ciklonalne aktivnosti.
Brzina i meandriranje povezani su povišenjem globalne temperature mora i zraka. Smanjena količina padalina, posljedično dovodi do smanjenja razine voda u podzemlju, ali pretežito ramsko krško područje može dobivati dio vode i neovisno o lokalnoj orografiji, a što je dokazano i vidljivo i na terenu.To je iz razloga što je hidrogeološko porječje Rame veće od njenog topografskog, ali isto tako postoji i veća mogućnost dotoka onečišćenje vode daleko izvan njenog orografskih porječja.
Međutim, spuštanje podzemne razine vode, koja je u svezi s tekućicama i jezerima, može dovesti do promjene dijela toka podzemnih voda te se ona se može pojaviti na drugom (čak i novom) vrelu (ili izvoru).
