Dom naroda FBiH usvojio zakon o Južnoj interkonekciji
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH usvojio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime je otvoren put za realizaciju jednog od ključnih energetskih projekata u Federaciji.
Za zakon je glasao 61 izaslanik, troje ih je bilo protiv, dok je jedan bio suzdržan, čime je potvrđena ranija podrška koju je ovaj zakon dobio i u Zastupničkom domu FBiH.
Završena parlamentarna procedura
Usvajanjem u oba doma Parlamenta FBiH zakon je prošao kompletnu zakonodavnu proceduru na entitetskoj razini te će stupiti na snagu nakon objave u Službenom glasniku.
Sljedeći koraci uključuju potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, kao i definiranje ugovora s investitorom.
Američki investitor preuzima projekt
Jedna od ključnih novina u izmjenama zakona odnosi se na investitora. Umjesto državne kompanije BH Gas, projekt će realizirati kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., koja je u vlasništvu američke tvrtke.
Iz Ministarstva energetike FBiH ranije su istaknuli da BH Gas ostaje upravitelj postojećeg sustava, dok će novi investitor preuzeti izgradnju plinovoda.
Otvorena pitanja tijekom rasprave
Rasprava u Domu naroda otvorila je niz pitanja, posebno u vezi državne imovine i ekonomske opravdanosti projekta.
Delegat SDA Muamer Zukić upozorio je da se pitanje državne imovine mora rješavati isključivo na državnoj razini, dok je delegat Naše stranke Vibor Handžić naglasio da ono nije predmet ovog zakona, ali da će svakako zahtijevati posebno zakonsko rješenje.
S druge strane, delegat Stranke za BiH Enes Peštek ponovio je protivljenje ove stranke, ističući da zakon dolazi bez studije izvodljivosti i jasnih pokazatelja isplativosti.
Također je otvoreno i pitanje odnosa Južne i Sjeverne interkonekcije. Delegat Mehmed Memišević upozorio je na potrebu jasnog definiranja budućnosti sjevernog pravca koji bi BiH povezivao s Hrvatskom preko Brčkog i Orašja.
Vlada FBiH i većina parlamentarnih stranaka ovaj projekt vide kao ključan za diversifikaciju opskrbe plinom i smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, osobito u kontekstu najavljenog prestanka isporuke iz Rusije od 2028. godine.
Planirana trasa ostaje nepromijenjena i vodi od granice s Hrvatskom preko Hercegovine prema središnjoj Bosni, uz dodatne ogranke prema više gradova te novi pravac Kladanj – Tuzla.
