Donedavno nedodirljiv, uskoro na optuženičkoj klupi
Antidržavna politika Milorada Dodika na meti je kritika i domaće i međunarodne političke scene. Velika Britanija i SAD su mu uvele sankcije i za antidržavno djelovanje, ali i zbog sumnje u koruptivne radnje. U Bosni i Hercegovini Dodik je jedan od utjecajnijih političara. Sada već s podignutom optužnicom, ali i nizom istraga. Nakon desetljeća u kojima je sa svojom čvrstom, ali destabilizirajućom politikom bio nedodirljiv, Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je i mjeru zabrane političkog djelovanja.
Godinama iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine novinari na upite u vezi s Miloradom Dodikom dobijaju iste odgovore. U radu je više predmeta u kojima je Dodik u svojstvu prijavljene ili osumnjičene osobe. Tek ove godine podignuta je i potvrđena prva optužnica i to za nepoštivanje odluka visokog predstavnika. Uz optužnicu, Državno tužilaštvo zatražilo je i mjeru zabrane političkog djelovanja. Dodikova odbrana zbog toga je stava da je u pitanju politički montiran proces, a svoje dokaze temeljit će na tome što svakako smatraju da visoki predstavnik nema legitimitet.
“Sad vidimo iz tog prijedloga da je u pitanju politički montiran proces – ono što smo tvrdili od početka. S tim prijedlogom to se sada dokazuje. Gospodin Schmidt ne može da se legitimiše kao visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini jer nema saglasnost prijedloga ugovornih strana”, kaže advokat Milorada Dodika Goran Bubić.
Kritike na Dodikovu i SNSD-ovu politiku su svakodnevnica, a visoki predstavnik svakako ima ovlasti tome stati u kraj
Međutim, to može po trenutnom zahtjevu Tužilaštva odrediti i Sud Bosne i Hercegovine. Prema mišljenju upućenih, to bi bilo i najbolje rješenje.
“Imamo validan pravosudni sistem, a nikakav visoki predstavnik. O krivnji određene osobe i uvođenju zaštitnih mjera može odlučivati samo nadležni sud. Kada bi o tome odlučivali visoki predstavnici onda bismo se vratili par stoljeća unatrag”, ističe advokat akademik Josip Muselimović.
“Sud bi trebao raditi svoj posao, što nije radio godinama. Praktično deceniju nije sudio napad na ustavni poredak niti je sudio neimplementaciju desetina odluka Ustavnog suda. Ako bi visoki predstavnik konačno bio dosljedan u ispunjavanju svog mandata, on bi trebao ući u te konflikte i sukobe, koje nije on počeo već gospodin Dodik”, smatra Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije.
Jedna optužnica i jedan zahtjev postoje, a niz je istraga. Na neke je Weber podsjetio, a tu je i predmet Pavlović banka, povlačenje saglasnosti na državne zakone, negiranje genocida, ali i one obustavljene istrage u vezi sa prijašnjim negiranjem genocida, provođenjem referenduma za proglašavanje 9. januara danom RS-a, izgradnjom zgrade Vlade RS-a. Ne manjka ni prijava, među kojima je i ona CIK-a BiH zbog verbalnih napada na članicu Vanju Bjelica-Prutina.
U kojoj su fazi istrage od Tužilaštva ne dobijemo konkretne odgovore. Zabrana političkog djelovanja sada zavisi od odluke Suda Bosne i Hercegovine, iz kojeg nam kažu da još trebaju odlučivati o eventualnim prigovorima te tek onda slijede naredne faze.
Međutim, sagovornici smatraju da odluke sudova svi moraju poštovati, ma kakve bile. Zaustaviti bilo čije antidržavno djelovanje svakako bi moralo biti prvi zadatak svih pravosudnih institucija.
federalna.ba
