Dr. Jozo Ivančević u programu Radio Rame: Općina Prozor-Rama ima budućnost, pogotovu ako je budemo stvarali zajedničkim snagama

Načelnik Općine Prozor- Rama dr. Jozo Ivančević je u srijedu, 24. svibnja 2017. godine gostovao u programu Radio Rame i govorio o aktualnim temama u Općini Prozor- Rama. Prenosimo dio razgovora:

Najbolje da odmah krenemo sa pričom o ulaganjima po kojima je ova općina i Vi osobno postali poznati.  Koje biste projekte izdvojili iz prošlih mandata, a koji će tek biti provedeni u Rami?

Svi znamo da je infrastruktura je osnovni preduvjet za bilo kakav razvoj. U nas je do nedavno infrastruktura bila veoma loša.

Sjetimo se da je do nedavno pitku vodu iz gradskog vodovoda koristilo samo par tisuća stanovnika grada i prigradskih naselja, a ostala velika sela su morala praviti bazene, čatrnje, dovoditi neke planinske vode. Lokalne ceste kojim imamo oko 370 kilometara, bile su u lošem stanju. Škole su nam prokišnjavale, i zgrada općine je prokišnjavala, i slično. To nisu bili uvjeti života dostojni čovjeku u 21. stoljeću.

Zato smo se u općini u protekla dva  mandata prihvatili posla na izgradnji infrastrukturnih objekata. Svi mi to znamo, neću ponavljati te projekte, ali samo da podsjetim na urađen veliki dio vodovoda, na brojne lokalne putove,  čak i regionalni koje je Županija zanemarila. U Prozoru su uređene ulice u užoj gradskoj zoni. Obnovljene su školske zgrade, izgrađene i nove. Započeli smo sa izgradnjom gradske tržnice, gradske mrtvačnice. Izgrađena je i useljena zgrada za socijalno stanovanje. Dok smo to radili morali smo u zadnjih par godina porušiti 13 objekata u Prozoru koji su bili smetnja daljoj izgradnji, a to rušenje je iziskivalo puno truda, strpljenja, puno dogovora sa vlasnicima.
Nastavljamo i dalje s nedovršenim projektima i pripremamo nove. Vodovodna mreža se širi na nova naselja, uređivati će se preostali lokalni putovi, dovršiti tržnica i mrtvačnica. Pripremamo se za izgradnju nove zgrade Dječjeg vrtića, prečistač otpadnih voda, sortirnicu otpada, organizirati ćemo i javni prijevoz i imati pravi gradski kolodvor. Ove godine završavamo i Dom za starije i nemoćne na Šćitu.

Novac je uvijek problem kad se trebaju raditi veliki projekti. Vidimo da sad ima problema sa novcem i za ove tekuće troškove, hoće li se stanje popraviti?

Za velike projekte treba dosta novca, to ste dobro rekli. Točno je i da sada imamo veoma mali priliv sredstava, te da u proračun pristiže manje novca nego što treba za javni sektor koji općina financira. Zato smo ugovorili  sa bankom da nas prati u periodu tri mjeseca kroz dozvoljeno prekoračenje na računu, i tako rješavamo trenutnu nestašicu novca. Vidimo da se taj period malih uplata u proračun završava i kroz mjesec dana će biti potpuno drugačije stanje.

Novac za velike projekte  planiramo, osim već ranije odobrenog kredita EIB-a i pripadajućih grant sredstava, i iz sudskih sporova koje smo nastavili pokretati prema elektroprivrednim  poduzećima u Sarajevu i Mostaru. Tu smo vrlo čvrsti i neumoljivi, tražimo ono što nas pripada i ništa više. A Ramu je puno toga uvijek pripadalo, ali je odlazilo negdje dalje. Sad smo to trajno izmijenili, i izgradnja Rame neće stati , to vam jamčim.

Poznato je da ste aktivni i prema europskim fondovima. Ima li od njih potpore novim projektima?

Jeste, do sada smo na tom polju bili veoma prepoznatljivi. Kroz projekte prekogranične suradnje također smo dobili milijunska sredstva iz europskih fondova. Surađivali smo i dobivali sredstva i od UNDP-a, UN-a kroz projekt IFAD, Hilfswerka Austrija, i nekih drugih fondova.

I sada imamo kandidiranih projekata prema europskim fondovima. Najvažniji je projekt izgradnje hotela na Ramskom jezeru kao i nastavak izgradnje Veslačkog centra. Za taj projekt očekujemo oko milijun eura sredstava Europske komisije.

Dakle, ne čekamo da vrijeme prolazi već se borimo na sve strane za novce kojima onda financiramo lokalne projekte. Istina da za tu borbu treba i hrabrosti i odlučnosti i znanja i poznanstava, ali mi pokazujemo da toga svega imamo.

Prozor-Ramu, baš kao i druge gradove u FBiH potresa problem odlaska mladih u zemlje EU. Što Vaša općina čini direktno i indirektno da bi mladi i obrazovani ljudi ostali u Rami, odnosno kako potičete zapošljavanje?
– Problem odlaska vidljiv je i ovdje kao i u cijeloj državi i regiji. Lokalna zajednica ne može sama zaustaviti taj proces bez države. No, država ništa ne čini po tom pitanju, BiH je i dalje na najsramnijim mjestima na listama korupcije, teškoće u poslovanju i slično.

Mi lokalno činimo velike napore kako bi se uvjeti života poboljšali. Već sam kratko rekao o infrastrukturi kao jednom preduvjetu za civiliziran život i opstanak gdje smo doista popravili stanje u našoj općini.Dajemo i različite potpore, od rođenja djeteta do ostvarivanja pripravničkog staža za posao, pa i pomoć pri zapošljavanju. U prošloj godini obiteljima je isplaćeno po 500 KM za svako novorođeno dijete. Dajemo potporu od 250 KM pri upisu u prvi razred, osigurali smo stipendije za redovne studente, besplatan prijevoz za sve učenike osnovnih i srednje škole na području općine. Omogućujemo mladima odrađivanje pripravničkog staža nakon završenog fakulteta. U potporu obrazovanju i poboljšanju uvjeta samo za prošlu godinu dali smo oko dva i pol milijuna KM. S takvim pristupom nastavljamo i dalje.
Za zapošljavanje dajemo poticaje do 10 tisuća eura po uposlenom u proizvodnji. I ovom prigodom pozivam sve zainteresirane za otvaranje proizvodnih pogona u općini Prozor-Rama jer mogu dobiti veliku potporu.

Kakva je gospodarska slika Općine? Ima li naznaka za nova ulaganja i nova radna mjesta?
– U svim programima koje pripremamo, i u onim predizbornim ali i u provedbenim, gospodarstvo stavljamo na prvo mjesto. Na žalost, nemamo još uvijek velikih efekata jer nemamo dovoljno zainteresiranih poduzetnika odnosno ulagača. I ovdje bez imalo ustezanja prozivam rukovodstvo države koje nije u stanju uspostaviti političku stabilnost pa tako rastjeruje moguće ulagače. Mi smo do sada, kroz općinski program poticaja za zapošljavanje, potpomogli upošljavanje preko 300 novih uposlenika kod tridesetak poslodavaca. Uglavnom su to mali lokalni poduzetnici i njihovi projekti plus Ramatex koji priprema novi pogon za novih 55 radnika. To je za ovu općinu iznimno važno. Stalno tražimo moguće ulagače, pokušavamo dogovoriti otvaranje novih pogona. Bez obzira na nesigurnu državu, vjerujem da ćemo uspjeti još više i na  tom polju.

Dajete i potpore za poljoprivredu. Na toj stavci proračuna je 200 tisuća maraka. Koliko takav poticaj daje vjetra u leđa onima koji žele živjeti od svoga i na svome?
– Poljoprivreda je oblast za koju nekako svi tvrde da je važna, ali svi premalo čine da to dokažu. Vidimo da država ima takvu regulativu da je u nju moguće uvesti sve i svašta a izvesti je veoma teško. To najviše pogađa poljoprivrednike. Naša Županija ima puna usta hvale o poljoprivredi, a u zadnjih desetak godina poljoprivrednicima nije dodijelila ništa iz svog proračuna koji je itekako visok, oko 200 milijuna KM godišnje. Znači, svi oni pričaju jedno a rade potpuno suprotno. Tako sve opet pada na općinu jer mi kroz svakodnevne kontakte sa narodom vidimo stvarne probleme i potrebe. Svake godine sačinimo program utroška sredstava poljoprivrede, tako da ponešto novca dobiju proizvođači mlijeka i ostali stočari, dio potpore ide za proizvođače ramskog bijelog luka, dio za ratarsku proizvodnju, voćari koji šire nasade malina, jagoda, šljiva i drugog voća također dobiju potporu. Ove godine planiramo pomoći i pčelarima jer su imali nekoliko loših godina. Subvencioniramo kamate na kredite za razvoj poljoprivrede, organiziramo edukacije i praćenje proizvodnje. Organiziramo i Sajam Dani šljive koji je na raspolaganju poljoprivrednicima. Osim nas, potpore daje i Federalno Ministarstvo. Da i Županija ima razumijevanje za ovu važnu granu gospodarstva, bilo bi sve puno bolje.
Problematika šuma u našoj općini je velika. Pratite li tu oblast?

Uključeni smo i to vrlo ozbiljno. Bez našeg znanja je prije par mjeseci bila organizirana prodaja velikog šumskog kompleksa na Makljenu, veličine čak 2000 duluma. Sve to je trebalo završiti u rukama nekih privatnika i to nije bio čist posao. Postupak je provodio jedan odvjetnički ured iz Konjica i možemo samo zamisliti u čijim bi rukama moglo završiti zemljište te veličine. Kad smo saznali intervenirali smo, pisali predstavke, uključivali i federalno ministarstvo i njihovog pravobranitelja, i uspjeli smo ishoditi zaustavljanje sudske prodaje.

Nad poduzećem Šume Herceg Bosne u kojemu ima i naših Ramljaka provodi se stečaj. To je federalna firma o kojoj se nije vodilo računa. Ljudi su desetak godina bez plaće, bez uplaćenog staža i njima je doista teško i treba tražiti rješenje. Firma ima imovinu u Mostaru i Neumu, to su zgrade koje se mogu prodavati, i neka oni budu u prioritetima.

Ali, prodavati šumsko zemljište nije u redu i to treba i dalje sprječavati. Treba uvoditi reda u gospodarenje šumama, oni koji su zaduženi za čuvanje šuma moraju biti puno ozbiljniji i odgovorniji jer sa terena dolaze informacije o organiziranim krađama šume. Mi to prijavljujemo nadležnim organima i jednog dana će i to biti uređeno.
Priroda u Rami nije škrtarila. Brojne ljepote ostavljaju bez daha. Što općina radi u pogledu razvitka turizma?
– S turizmom je situacija slična kao i s poljoprivredom. Svima su puna usta priče o velikim potencijalima, o velikoj važnosti turizma, ali se tome ne pristupa nimalo ozbiljno ni sistematično. Turističke zajednice su centralizirane, rezultat toga jeste da veći gradovi i važnije destinacije imaju goste a manje sredine, kakva je i Rama, osjeti tek mrvice od turističkog kolača. U tijeku je donošenje novog zakona o turističkim zajednicama u Federaciji BiH. Ali, sve to ide sporo i aljkavo. Mi smo odlučili prestati se pouzdavati u više razine, i sada pravimo turistički odjel pri općinskoj Agenciji za lokalni razvoj. Imamo ljepote, imamo potencijale i to ćemo sada bolje koristiti.

Koji su zapravo turistički potencijali Prozora – Rame i jesu li oni dovoljno iskorišteni? Fotografije Ramskog jezera su zadivljujuće.
– Turistički potencijali ove općine su doista veliki. Općinska vlast je značajno doprinijela njihovim vrijednostima. Na Zahumu imamo izgrađenu kuću Dive Grabovčeve, a oko Ramskog jezera smo uredili dio putova za šetnje i odmaranje. Ovo dvoje smo uradili zajedno sa lokalnim stanovništvom iz Rumboka. Kroz sportsko ribolovno društvo smo poradili na afirmiranju Ramskog jezera kao kvalitetnog ribolovnog odredišta, imali već i međunarodna natjecanja. Posebno smo se potrudili oko Veslačkog centra Rama, gdje smo, kroz projekt prekogranične suradnje, ugradili velike vrijednosti i omogućili razvoj veslačkog sporta uz izvrsne uvjete. Također smo, kroz projekt prekogranične suradnje, izgradili stazu Gospe Sinjske kao vrlo vrijedan projekt za hodočasnički turizam. Od ranije su poznate vrijednosti Etnografskog muzeja pri Franjevačkom samostanu Šćit. Dakle, imamo dosta vrijednosti za razvoj turizma, posebno na Ramskom jezeru. Ali, u ovoj državi uvijek ima „ali“. Vodom Ramskog jezera ne upravljaju turistički djelatnici, već oni koji proizvode električnu energiju. Često ljeti, kad je turistička sezona, razina Ramskog jezera naglo opadne i pokvari svaku mogućnost boravka uz jezero. Tada Ramsko jezero ne izgleda baš kao sa razglednice. To obeshrabri one koji planiraju ulagati. Pokušavamo to riješiti kroz vodne dozvole, onako kako je to uspjela Jablanica i Konjic, ali na žalost neuspješno. Tu se dodatno ispriječi i politika, pa ramski članovi HDZ BiH ne podržavaju reguliranje stabilne kote jezera jer žele zaštititi Elektroprivredu, a ne Ramu, što je teško razumjeti, ali tako je to godinama.

Prostor Prozora – Rame bogat je arheološkim nalazištima. Općina će financirati istraživanje na lokalitetu Gradac kod Uzdola. Što možete reći o tome?
– Prostor ove općine je još uvijek arheološki i geološki neistraženo područje. Općina je već pokrenula i financirati će projekt arheoloških istraživanja na lokalitetu Gradac kod Uzdola, Gradina u Donjoj Vasti i još neke lokalitete. Planiramo uključiti i speleologe da istraže pećine i podzemne spilje. Imamo i domaćih stručnjaka koji rade vrijedna geološka istraživanja. I to će biti veliki doprinos turističkoj promociji Prozora – Rame.

Što biste na koncu poručili Ramljacima?
–  Moja poruka jeste ona koju svakodnevno živim i dokazujem ovom narodu: Prozor – Rama ima budućnost. Na nama u općinskoj vlasti jeste da naše krajeve izgrađujemo i uređujemo, da surađujemo sa svim žiteljima Općine, da gradimo dobre međuljudske odnose i stvaramo uvjete za bolji Prozor i bolju Ramu. Puno smo uradili, ali imamo još uvijek dosta nezavršenih projekata. Zajedničkim radom sve to možemo riješiti. Narod cijeni naše napore, i to ne dokazujem samo rezultatima izbora. Naime, čini mi se da je i sad kod naroda ostalo dobro sjećanje na one načelnike i predsjednike općine koji su dobro radili. Mnogi često iznose uvjerenje kako je pokojni Mile Tomić, jedan od predratnih predsjednika ove općine, prava povijesna osoba jer je puno uradio na tadašnjem razvitku općine. Dakle, narod pamti dobra djela. Siguran sam da će povijest zapamtiti i ovu odlučnost koju smo mi pokazali u borbi za interese Prozora – Rame. Mi naše poruke šaljemo isključivo radom, a ne floskulama i jeftinim poentiranjem. Slatkorječive pričice o trećem entitetu, o kanalu na hrvatskom jeziku, o ugroženosti su davno pročitane. Oni koji ih pričaju u isto vrijeme rješavaju svoje osobne potrebe, imenuju članove nadzornih odbora, postavljaju direktore, upošljavaju rodbinu, jednostavno se brinu o sebi a narodu povremeno puštaju priče i glume velike Hrvate. Ja se takvima ne klanjam i ne cijenim ih.Zato još jednom naglašavam da Prozor – Rama ima budućnost, pogotovo ako ju budemo stvarali zajedničkim snagama.