Dr. Jurica Arapović: Pogoršanje nije na vrhuncu – Za očekivati veći broj preminulih kroz sljedećih 20-ak dana

“Zadnje pogoršanje je najintenzivnije s velikim brojem oboljelih. Nažalost, unatoč svemu nismo stavili pod kontrolu pandemiju COVID-19 u BiH iako smo za to imali priliku uz izuzetno restriktivne epidemiološke mjere prvih dva i pol mjeseca pandemije u zemlji. Trenutno je stopa preminulih nešto manja uspoređujući sa vremenskim periodom pandemije u ožujku i travnju, no treba uzeti u obzir činjenicu da još uvijek ovo pogoršanje nije na vrhuncu i da je za očekivati veći broj preminulih kroz narednih 15-20 dana u BiH. Bolnice su svakodnevno pod pritiskom, sve više novooboljelih pristiže s težim i srednje teškim upalama pluća. Bolnički kapaciteti se svakodnevno popunjavaju i nema naznaka o skorom smirivanju situacije na terenu. Tomu govori u prilog činjenica da je trenutno oko 6000 aktivnih slučajeva COVID-19 u BiH, kaže dr. Arapović za Dnevni list.

Dr. Jurica Arapović, specijalist infektologije, Presjedatelj stručnog savjetodavnog tijela za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti u FBiH i član Županijskog stožera civilne zaštite HNŽ-a, za Dnevni list kaže da se u posljednje vrijeme bilježi najintenzivnije pogoršanje broja zaraženih koronavirusom, ali da je trenutno stopa preminulih nešto manja, ukoliko se ista uspoređuje s ožujkom i travnom. Međutim, on ocjenjuje da ovo pogoršanje još nije na vrhuncu te da je za očekivati veći broj preminulih kroz sljedećih 15 do 20 dana.

No, dr. Arapović za Dnevni list je također otkrio jednu veliku i optimističnu novost: da je na SKB Mostar u tijeku klinička studija praćenja uspješnost jednog lijeka koji je po svom djelovanju imunomodulator i da su za sada, iako skromna, s ovim lijekom dobra iskustva.

Za Dnevni list dr. Arapović govori i o terapijama u liječenju zaraženih koronavirusom te se nada da će svijet uskoro pronaći učinkovito cjepivo.

Razgovarala: Vera S. Herceg/Dnevni list

I dalje se svijet bori sa pandemijom koronavirusa, a zbog snažno povećanog broja novozaraženih, mnogi stručnjaci ocjenjuju da je ovo tzv. drugi val pandemije. Je li ovo drugi val pandemije i što se tiče povećanja broja oboljelih i u BiH?

-Dr. Arapović: Što se tiče pandemije u BiH ona se od starta prezentira kao jedinstveni val obzirom da ju nismo stavili pod kontrolu tj. do sada bilježimo tri pogoršanja. Zadnje pogoršanje je najintenzivnije s velikim brojem oboljelih. Nažalost, unatoč svemu nismo stavili pod kontrolu pandemiju COVID-19 u BiH iako smo za to imali priliku uz izuzetno restriktivne epidemiološke mjere prvih dva i pol mjeseca pandemije u zemlji.

Trenutno je stopa preminulih nešto manja uspoređujući sa vremenskim periodom pandemije u ožujku i travnju, no treba uzeti u obzir činjenicu da još uvijek ovo pogoršanje nije na vrhuncu i da je za očekivati veći broj preminulih kroz narednih 15-20 dana u BiH.

Bolnice su svakodnevno pod pritiskom, sve više novooboljelih pristiže s težim i srednje teškim upalama pluća. Bolnički kapaciteti se svakodnevno popunjavaju i nema naznaka o skorom smirivanju situacije na terenu. Tomu govori u prilog činjenica da je trenutno oko 6000 aktivnih slučajeva COVID-19 u BiH.

Dok svakodnevno čitamo razočaravajuće statistike o novozaraženima, promiču nam ili nisu dovoljno naglašene, i brojke o izliječenima. Još uvijek ne postoji pouzdano cjepivo protiv COVID-19 ali također je činjenica da se značajan broj oboljelih izliječi. Molim da pojasnite, postupak liječenja zaraženog COVID-om 19, koja se terapija primjenjuje.

-Dr. Arapović: Trenutno je epidemiološka situacija takva da je četiri do pet puta veći broj novooboljelih nego li je izliječenih od COVID-19 u BiH na dnevnoj razini. S obzirom da se radi o relativno novoj bolesti za koju još uvijek nema specifičnog lijeka kao niti cjepiva, zdravstveni svijet je na mukama glede liječenja. Razni pokušaji su do sada urodili uglavnom terapijskim neuspjehom, počevši još od antiretrovirusnih lijekova (lopinavir/ritonavir) ili pak antimalarika (hidroksiklorokin, klorokin). Trenutno se ova terapija ne primjenjuje u većini europskih centara. Ove lijekove više ne dajemo ni mi našim bolesnicima. Držimo se doktrine ‘primum non nocere’, primarno ne škoditi bolesniku, ukoliko za to nema oprečnih stavova temeljeni na medicinskim dokazima.

U regiji još uvijek se daju ovi i slični lijekovi, no sve prema iskustvu pojedinih centara. Uz antibiotike koje standardno primjenjujemo kod upala pluća, na osnovu iskustava kolega u svijetu i mi smo počeli davati bolesnicima deksametazon (kortikosteroid s dužim djelovanjem). Čekamo određeno vrijeme za potvrdu opravdanosti svega toga. Zadnjih dva mjeseca spominje se intenzivno Remdesivir lijek koji značajno poboljšava preživljenje koji je komercijalno dostupan u BiH, no mi ga u zdravstvenim ustanovama nemamo na raspolaganju. Smatram kako i dalje trebamo biti vrlo oprezni o učinkovitosti ovog lijeka na lakše ili srednjeteške oblike bolesti, već je rezerviran isključivo za liječenje težeg oblika COVID-19 gdje se i dalje bilježi dojmljiva stopa smrtnosti od COVID-19 tj. 7 % u odnosu na 12% koliko je iznosila smrtnost za grupu bolesnika koja nije primala ovaj lijek.

Ističem kako je u SKB Mostar trenutno u tijeku klinička studija koja prati uspješnost jednog lijeka koji je po svom djelovanju imunomodulator i da su za sada, iako skromna, dobra iskustva s ovim lijekom. U pripremi je i procedura stavljanja u kliničko istraživanje učinkovitosti lijeka kojeg smo dobili u vidu donacije od Vlade Japana, favipiravir (Avigan) inače lijek za gripu, koji je po njihovim iskustvima lijek koji bi trebao imati svoje mjesto u liječenju COVID-19. Za ostale imunomodulatore koji djeluju na citokinsku osovinu nemamo iskustva niti su dostupni u BiH, a ujedno su jako skupi. Ipak, novija istraživanja nam daju nadu da bi mogli uskoro dobiti solidno cjepivo.

Mogu li se oporavljene osobe ponovno zaraziti COVID-om 19 ili su stekle imunitet?

-Dr. Arapović: U pravilu ne. No uvijek mogu biti izuzetci. Već sam u nekoliko navrata govorio o imunosti na virusne bolesti. U pravilu nakon preboljele virusne bolesti imunost nije kratkoročna. Problem je dodatni kod COVID-19, što se trenutno na osnovi prisustva protutijela stječe po meni kriva percepcija o dugotrajnosti imunosti. I mi liječnici često zaboravimo onu važniju komponentu imunosti, a to je stanična imunost posredovana CD8 ili CD4 T limbocitima. Ove stanice mogu imati dugoročnu imunu memoriju što bi nas trebalo štititi godinama od „istog“ soja virusa. Na žalost, ovaj vid imunosti se ne može utvrđivati standardnim protokolima dijagnostike pa vjerojatno često to i zanemarimo. No trebamo uvažavati i činjenicu da ukoliko se ovo sve skupa nastavi (mislim na pandemiju), narednih mjeseci ili godina možemo očekivati različite genotipske varijante ili sojeve virusa u cirkulaciji. Po meni ovo može samo poboljšati repertoar imunosnog odgovora nakon opetovanih infekcija kod čovjeka. Slično se događa u brojnim virusnim infekcijama pa zašto bi SARS-CoV-2 odstupao, zar ne!?

Koliko trenutno je oboljelih osoba na respiratoru u SKB-ovoj covid bolnici, a kolikim brojem respiratora SKB trenutno raspolaže?

-Dr. Arapović: Trenutno se u SKB Mostar liječi 10 bolesnika te je jedan bolesnik na respiratoru. Unazad tjedan dana bilježimo povećan broj zahtjeva za hospitalizaciju što znači da se na terenu situacija pogoršava. Također valja naglasiti da je na respiratoru bilo još nekoliko bolesnika, a neki su nažalost preminuli uslijed komplikacija izazvanih COVID-19. Unazad tjedan dana od posljedica COVID-19 je preminulo četvero bolesnika u zadnja dva tjedna. Ističem kako je jedna bolesnica u postupku odvajanja s respiratora, a druga već nekoliko dana spontano diše nakon što je bila na respiratoru. Što se tiče broja respiratora, trenutno imamo dovoljno respiratora koji su u funkciji ili pripravni u izolacijskom bloku, s dodatnim kapacitetom proširenja, ukoliko bude potrebno.

Naravno ne smije nam utjeha biti broj respiratora, već se treba na terenu truditi da ne će doći do toga da nam budu trebali. Stoga preporuka pučanstvu: nosite maske u zatvorenom prostoru, održavajte respiratornu higijenu i higijenu ruku, ne okupljajte se, držite socijalni razmak ukoliko bude potrebe za tim!