Dubrovačka Republika 1416. među prvima u Europi zabranila trgovinu robljem

U uvodu zakona o trgovini robljem kaže se da je: „sramotna, opaka, nečovječna i protiv svake ljudskosti“ te se dodaje, „takva trgovina postaje ne mali teret i sramota za našu državu“. U zaključku Velikog vijeća, pak, stoji: „Stoga određujemo i naređujemo da se od sada nijedan naš građanin i pripadnik, ili stranac, na bilo koji način ne usudi ili osmjeli kupiti ili prodati roba ili ropkinju“. Za svakog roba kojeg bi počinitelj kupio, prodao, ili u prodaji posredovao, propisana je kazna od po 6 mjeseci zatvora i dodatna novčana kazna od 25 perpera.

Glavni trg robljem na hrvatskoj obali bio je na rijeci Neretvi u luci Drijeva. Među trgovcima robljem su prevladavali stranci – Mlečani, Katalonci, Firentinci i Sicilijanci, ali je bilo i Dubrovčana, pa i vlastele. Ljudi su padali u ropstvo zarobljavanjem ili prodajom. Prodavali su ih članovi obitelji, najčešće roditelji, a bilo je i mnogo slučajeva da su ljudi sami sebe prodavali u ropstvo kako bi osigurali egzistenciju, piše povijest.hr.

Iako se ponekad navodi da je Dubrovačka Republika prva u Europi zabranila trgovanje robljem to ne odgovara činjenicama. Tako postoje zapisi da je dužd Pietro IV. Candiano već 960. donio odredbu o zabrani trgovine robljem u Mletačkoj Republici. Također Island u svom zakoniku iz 1117. zabranjuje trgovinu robljem. I u neposrednoj blizini Republike, u Statutu grada Korčule iz 1214. spominje se zabrana trgovine robljem.

Ž.I., KT