Dugotrajnost rata ide u korist Rusije, ciljevi nisu samo pomaci na frontu

Savez se sada vratio svojim početnim postavkama, on je zamišljen kao obrambeni savez u odnosu na istočnu prijetnju i NATO se najbolje snalazi kada radi vojne stvari, puno manje kada radi političke i on je sada došao u fazu kada može biti jaki obrambeni savez prije svega članica NATO-a, ali i zapadnog svijeta.

Na summitu su bili i partneri iz drugih dijelova svijeta koji su izuzetno važni za ono što će biti budućnost djelovanja i NATO-a i SAD-a s obzirom na njihove interese u azijsko-pafifičkom području, rekao je za HRT hrvatski stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila.  Švedska i Finska evidentno će ući u NATO. Cvrtila smatra kako NATO savez time dobiva puno.

“To su dvije demokratske države, ne trebate ih pripremati za članstvo u NATO-u, dijele iste vrijednosti. Imaju jake obrambene snage jer su obje države razvijale politiku neutralnosti, a kad ste neuralni onda ste zapravo sami, morate imati jaku vojsku. Imaju jaku vojnu industriju, to će isto značajno doprinijeti. Strateški su na važnom području, na sjeveru dodiruju Rusiju, kontroliraju baltički prostor što je važno za izolaciju Rusije. NATO je puno dobio, ali su i oni dobili zaštitu po članku 5. Ukoliko bi se nešto dogodilo, članice bi stale na njihovu stranu”, pojasnio je Cvrtila.

Na kraju nije bilo veta

Cvrtilu nije iznenadila promjena stava predsjednika RH Zorana Milanovića. Smatra da je to bilo očekivano. “Cilj je bio, kako možemo iščitati iz cijelog procesa, staviti na dnevni red određena pitanja u BiH, makar nisu bila izravno povezana s pitanjem članstva dviju država u NATO-u. Možemo reći da su bili određeni pomaci jer je on to stavljao na dnevni red i nekako stalno u javnosti o tome pričao, a s druge strane Vlada radila i kroz diplomatske kanale da bi se došlo do određenih pomaka. Ne onih željenih, ali prvih koraka”, rekao je Cvrtila.