Egzotični uzgoj u BiH: Posadila više od 200 vrsta egzotičnog voća i povrća
Milka Tamamović, diplomirani ekonomist i magistar ekonomske diplomacije nakon što je 27 godina radila u jednom poduzeću sada se u potpunosti posvetila poljoprivredi.
Batat, kivano, papaja, gorka dinja, avokado, papino, razne vrste paprika, rajčica, dinja, lubenica, mahunarki, samo su dio od više od 200 vrsta egzotičnog voća i povrća koje kod kuće i na njivama u okolini Banja Luke uzgaja Milka Tamamović. Uzgojem, ovih za područje Bosne i Hercegovine neobičnih biljaka, počela se baviti prije 20 godina, ali se prije pet godina ozbiljnije posvetila tome.
“Smokva u mom djetinjstvu je bila atraktivno voće, i neobična, sad nije uopće, tako će biti s batatom za pet godina, sa kivanom, papajom, različitim vrstama jagoda, neobičnim paprikama, neobičnim rajčicama, postat će svakodnevno, možda to i jeste moj cilj, da što više proizvoda dospije u naše domove, do ljudi koji ih trebaju, da majke imaju veći izbor za hranu svojoj djeci, pogotovo što su to biljke koje se uzgajaju bez ikakve kemije. Uzgajam sve bez kemije i sve stare sorte, autohtone, bez genetskih intervencija”, ispričala je Milka Tamamović za agenciju Anadoliju Uzgajanje biljki s ljubavlju Da bi uspjela u tome opredijelila se za vrste s područja koja su i dalje “netaknuta” pa je sjemena nabavila iz Afganistana, Egipta, Perua, azijskih zemalja, Tajlanda, Japana, sa otoka Tihog oceana, dok uzgaja i evropske stare vrste povrća i žitarica. Pokušava, kaže, oživjeti sve zaboravljeno s našeg područja, te “odomaćiti” sve neobično. Na pitanje kako je nabavila sjemenke odgovorila je da je mnogo toga donijela sama, jer je mnogo putovala, dio je dobila, a dio naručuje putem interneta i nabavlja preko nadležnih instituta. Najveći poticaj za uzgoj egzotičnog voća i povrća bili su joj snaha i unuci. Naime, njena snaha je iz Mikronezije, a Milka je poželjela da joj priušti kulture na koje je navikla u svojoj domovini, naročito kako bi joj olakšala ishranu dvojice sinova. Milka Tamamović, diplomirani ekonomist i magistar ekonomske diplomacije nakon što je 27 godina radila u jednom poduzeću sada se u potpunosti posvetila poljoprivredi. “Ovo je nešto što se radi s dušom, sa srcem, s ljubavlju, ovdje dajem sebe, ovo dozvoljava da se ja predam sva”, kaže Milka i dodaje da iako je prije imala puno novca, a malo zadovoljstva prednost daje svom novom pozivu. Kao jednu od neperspektivnih vrsta izdvojila je batat, za koji je objasnila da je najidealnija hrana za djecu, sportiste, dijabetičare i stare. “Sa malom količinom dobijete puno. Sa 130 grama batata zadovoljite kompletnu dnevnu potrebu za beta karotenom. To je ogromna prednost, mogu se dugo čuvati, proizvode se bez ikakve kemije, sve mu je jestivo i list i korijen, nema ništa da se baca”, kaže Milka. Dodaje da za razliku od krumpira pripremljen batat može duže da se konzumira. Batat se može jesti sirov, što je manji – to je ukusniji, a list se koristi kao špinat ili u salatama. Specifičan je i po tome što ima sporotopive šećere pa je idealan za dijabetičare. Slatkast je, priča Milka, ima lijepu glatku strukturu, a sada je dostupno čak osam vrsta različite boje, slatkoće i ukusa. Posebno je izdvojila batat s Pacifika koji ima ukus kestena.
Pomoć dolazi od kompletne obitelji
Već sada ona je započela pripreme za proizvodnju sadnog materijala koji će u svibnju moći zasaditi u vrtu. Samo jedna sadnica daje dva i po do tri kilograma ploda. Ima daleko bolji prinos nego u matičnim zemljama pa je prošle godine uzgojila plod težak 1.800 grama. Osim što proizvodi egzotično voće i povrće za vlastitu upotrebu, počela je s prodajom sadnog materijala, sjemena i plodova. Sve više mladih se zanima za ove biljke, jer je u pitanju organska proizvodnja, a Milki je cilj da što više ljudi sazna da uz malo truda može proizvesti hranu koja je jako skupa u marketima, obzirom da je iz uvoza. U uzgoju egzotičnih vrsta, među kojima su i razne vrste mahunarki, tamarilo i marakuje, pomaže joj obitelj. Za uspješan rad najvažnije je kažu znanje, istraživanje i učenje, kako od drugih tako i na vlastitim greškama. “Nije ni teško, ni koplicirano, ni previše zahtjevno, ljepše je nego sjediti pred ekranom”, kaže ona. Cilj joj je da se poveća proizvodnja egotičnih biljaka u BiH i “da nagovori što više ljudi da i oni krenu da rade, da bi imali dovoljno, jer ovo su fantastični izvozni artikli” obzirom na visoke cijene i u drugim zemljama. “Toliko imamo nezaposlenih i poljoprivrednih površina. Mi smo poljoprivredna zemlja i nije sramota da se bavimo poljoprivredom. Jeste malo neobično, tko zna koliko ljudi prođe pored mene usred ljeta kada na 40 stupnjeva ostanem na njivi i kaže ‘Ženo draga jesi li normalna?’. Da, jesam normalna i vrlo sam sretna. To je nešto što je lijepo i što ima potencijal. Sve ovo radim da bi pokazala da se može, da se iz minijaturne sjemenčice dobije fantastičan proizvod”, kaže Milka Tamamović.
AA/Bljesak.info
