FRA MILE BABIĆ: Doba neizvjesnosti

IKD “University Press – Izdanja Magistrat“ Sarajevo u okviru Edicije Civitas objavilo je novi naslov: “Diogenova sjena: Izabrani razgovori 1989−2019” autora fra Mile Babića. U ovoj knjizi se nalaze izabrani razgovori koje je autor prenio u obliku u kojem su se prvotno pojavili. U nekim se proemijima pojedine činjenice ponavljaju (na primjer, predstavljanje sugovornika, njegova djela i djelovanja). Bez obzira na ta ponavljanja preneseni su u izvornom obliku i u punom opsegu.

Vrijeme krize, Strah i nada, Doba neizvjesnosti i Pogledi

Četiri su ovo poglavlja knjige koja naslovom Diogenova sjena čitatelja vjerojatno otprve privlači svojom prepoznatljivom metaforikom, pa će i po njoj, a ne samo po grafičkom dizajnu korica, brzo pretpostaviti da nema posla s knjigom iz strogo stručne sfere. Knjiga je ovo koja predstavlja svojevrsne autorove odnose s javnostima.

Prema jednom od recenzenata treće, najopsežnije, poglavlje knjige “Doba neizvjesnosti” zauzeli su intervjui u kojima se tematiziraju, podrobno opisuju i precizno klasificiraju sistemski problemi bosanskohercegovačke svakidašnjice, od kojih su najveći siromaštvo, nacionalni ekskluzivizam i populizam. Ovim bi poglavljem, vjeruje, najviše mogli biti privučeni mlađi čitatelji, kojima sadržaji iz ranih devedesetih ili iz kasnih osamdesetih ostaju nedovoljno jasni i daleki.

Na samom kraju knjige autor sažimlje svoje prijedloge za razrješenje postojećih društvenih kriza, a s druge naznačuje svoju filozofsko-teološku, ali i društvenu poziciju

Svoje obraćanje čitatelju započinje riječima: “Treba tražiti slogu između filozofije i teologije, to ja naša zadaća. Svi današnji veliki mislioci, na primjer, Charles Taylor, tvrde da je najveća nesreća Zapada to što je stvoreno neprijateljstvo između Boga i čovjeka, između čovjekova uma i vjere u Boga. To neprijateljstvo karakterizira našu europsku kulturu. Sve do Sartrea ili do Merleau-Pontyja smatralo se da je Bog čovjeku neprijatelj ili obratno, da je čovjek Božji neprijatelj. To su naše krajnosti, koje mi istom danas uviđamo. Nedavno je Habermas o tome napisao knjigu. Uzmimo Kierkegaarda koji naglašava Boga i ove ostale filozofe koji naglašavaju čovjeka. Te su dvije perspektive, veli Habermas, nepomirljive.”

“Ali, samo su različiti pozvani na razgovor; samo različiti imaju što jedni od drugih učiti. Kad ja kažem ‘filozof’, tada se pouzdajem samo u svoj um (to je filozofski pristup). Ali um je ipak egoizam, on ne može izaći iz sebe. Levinas kaže da je um kao Odisej: obiđem cijeli svijet i vratim se u sebe. Ali, mi imamo pouzdanje i u ono što nadilazi naš um. Duns Škot je smatrao da je krajnji egoizam jednak krajnjem altruizmu. Opet imamo dvije krajnosti. Nitko ne smije nestati, nego svi moraju živjeti u zajedništvu. U tom zajedništvu razlike moraju biti afirmirane i potvrđene, a ne da netko nestane, a da netko na tuđi račun profitira”, poručio je Babić.

“Autoru ove knjige, drukčije nego Diogenu iz naslova, palo je u dio da se pozabavi opasnostima sasvim nemetaforičnima, upravo onima što su se nadvile nad države na koje se raspala Jugoslavija, i to još u doba njezina postojanja. Pred kraj osamdesetih godina prošloga stoljeća, kad se završavala jedna epoha i započinjala se nova, ideja o državi blagostanja već je bila prošlost, stare su se hijerarhije urušavale i nestajale, a prostor ispražnjen njihovim povlačenjem s povijesne scene postat će poligon za poretke, vrijednosne sisteme i demokratske procedure koje je istom valjalo uvesti, učvrstiti i prakticirati”, naveo je Ladislav Tadić, jedan od recenzentata.

Biografija

BABIĆ, Mile: Rođen je u Družinovićima u općini Prozor 26. 11. 1947. Osnovnu školu završio je 1961. u Prozoru i Franjevačku klasičnu gimnaziju 1965. u Visokom. Po završetku gimnazijskoga školovanja stupio je u Franjevački red i postao članom Franjevačke provincije Bosne Srebrene. Za svećenika je zaređen 1973. u Wattensu kraj Innsbrucka u Austriji. Studij filozofije i teologije pohađao je u Sarajevu, Zagrebu i Innsbrucku, doktorat iz teologije postigao je 1987. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a doktorat iz filozofije 2009. na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Osim toga, završio je studij jugoslavenskih književnosti i hrvatskosrpskoga jezika 1978. na sarajevskom Filozofskom fakultetu.

Bio je član uredništva međunarodnoga teološkog sedmojezičnog časopisa Concilium od 2013. do 2020, a sada je član Conciliumova međunarodnoga savjeta. Dopisni je član Akademije nauka i umjetnosti BiH i direktor Centra za filozofska istraživanja ANUBiH.