Gorbačov je smatrao da je Zapad postao arogantan, otkriveno i što je mislio o Putinu zbog napada na Ukrajinu
Mihail Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, i čovjek kojeg se općenito smatra jednim od ključnih lidera koji su pridonijeli kraju hladnog rata, umro je u utorak u 92. godini, izvijestile su ruske novinske agencije.
Gorbačov je na čelu SSSR-a bio od 1985. do 25. prosinca 1991., dana kada je podnio ostavku na mjesto predsjednika najveće zemlje na svijetu koja je tim činom i službeno prestala postojati. Došavši na čelo SSSR-a u vrijeme kada je ta velesila uvelike stagnirala, pokrenuo je velike reforme među kojima su najpoznatije bile glasnost (smanjivanje državne cenzure) i perestrojka (gospodarske reforme).
Decentralizirao je sustave odlučivanja te se u mnogim republikama, od baltičkih do Gruzije i Armenije, javio snažan nacionalizam. U kolovozu 1991. skupina tvrdolinijaških komunista pokušala je državni udar kako bi srušila Gorbačova s namjerom gušenja demokracije i očuvanja SSSR-a, no to je spriječio narodni prosvjed.
Gorbačov je vraćen na čelo zemlje, ali republike su jedna za drugom preuzimale sve više ovlasti, i na kraju 1991. proglasile raspad SSSR-a, čemu se sam Gorbačov snažno protivio
No, zbog nemogućnosti da održi veliku federaciju na okupu, kao i zbog ekonomske krize u njegovu mandatu, u Rusiji je njegova ličnost ostala većinom kontroverzna, a tijekom 1990-ih postao je i vrlo nepopularan. Na predsjedničkim izborima u Rusiji 1996. za Gorbačova je glasalo 0,5% birača.
Na Zapadu pak je Gorbačov ostao većinom prepoznat zbog svojih napora da se poprave odnosi sa Zapadom, i Sjedinjenim Državama te da se dvije zemlje obvežu da će ograničavati nuklearno naoružanje. Mnogi mu priznaju i demokratičnost, zalaganje za socijaldemokraciju umjesto rigidnog komunizma te napore da se u SSSR-u izbjegne veliki rat u vrijeme raspada države. Godine 1990. dobio je Nobelovu nagrade za mir. Posljednjih mjeseci nije se oglašavao o napadu Rusije na Ukrajinu, no smatrao je da je Zapad postao arogantan te je 2016. podržao aneksiju Krima, zbog čega mu je Ukrajina zabranila ulazak u zemlju. S druge je strane bliskom prijatelju nedavno rekao da mu se čini da je ruski predsjednik Vladimir Putin, napadom na Ukrajinu, poništio njegovu životnu misiju, pisao je ruski Forbes.
