I boje su Božje davanje…

Uz svu teološku i otajstvenu istinu koju Uskrs sa sobom donosi, kao i svaka veća svetkovina, i on uz sebe veže razne tradicijske elemente koji su nerijetko prigoda pokazati kreativnosti i razne talente, a često samo uz pomoć prirode…

Piše: Josipa Prskalo, Katlički tjednik

Ovdje dakako mislimo na bojanje i ukrašavanje jaja na razne načine. Riječ je o običaju koji potječe još iz poganskih vremena. Za njih su jaja predstavljala simbol života koji se rađa s proljećem – nakon zimskog mirovanja priroda se ponovno budi.

Za kršćane pak jaje slikovito izražava „grobnu tišinu“ iz koje izlazi novi život: Isusov izlazak iz groba na Uskrsno jutro.

Bojanje kroz povijest
Kada bismo govorili o nekom datiranju ovog običaja, već u 3. stoljeću počinje se spominjati običaj bojanja jaja u kontekstu ranog kršćanstva. Iako nema konkretnih izvora koji izravno povezuju bojenje jaja s uskrsnim običajem, jaje kao simbol novog života i uskrsnuća postaje sve važnije u kršćanskoj simbolici.

U IV. stoljeću kraljica Helena, majka cara Konstantina, prema legendama, bila je među prvima koja je pripremala obojana jaja u čast Uskrsa. Ova tradicija počela se širiti u kršćanskim zajednicama. Prema nekim izvorima, jaja su se bojala crvenom bojom kao simbol Kristove krvi, što je postalo duboko ukorijenjeno u kršćanskom obrednom životu.

Zatim u srednjem vijeku tradicija bojanja jaja postala je vrlo popularna u istočnoeuropskim i balkanskim zemljama. U 12. i 13. stoljeću jaja se već obvezno boje crvenom, kao simbol Kristove žrtve. Tradicija se dalje širi među vjernicima kroz Europu.

Stoljeća koja su uslijedila, 14. i 15., predstavljaju početak usvajanja različitih ukrasnih tehnika za jaja, kao što su graviranje i oslikavanje, u istočnoj Europi. Postoji mnogo spisa i prikaza koji govore o važnosti ukrašenih jaja u tom vremenu.

U nešto nam bližoj povijesti – 19. stoljeću, u zapadnoj Europi, tradicija bojanja jaja postala je sve raširenija, no u ovom razdoblju jaja su se obično obojala jednostavno u jednu boju, najčešće crvenu. Također, pojavili su se i prvi komercijalni proizvodi za bojenje.

Početkom 20. stoljeća prvi put se masovno koriste kemijske boje te počinje popularizacija komercijalnih proizvoda poput čokoladnih jaja koja postaju uobičajena u mnogim zemljama.

Prema ovomu, kao što se vidi, tradicija izrade pisanica za Uskrs traje više od 1 700 godina, ali se utemeljila kao širi običaj već u 4. stoljeću, a do 19. stoljeća postala je popularna u mnogim dijelovima Europe.

Priroda daje…
Kako su se jaja i u prošlosti bojala prirodnim bojama – svjesni štetnosti kemikalija u umjetnim bojama – tako im se danas sve više vraćamo, a neki su im, mora se priznati, bili oduvijek vjerni.

Na prvom mjestu većini na pamet pada bojanje ljuskama crvenog luka – u nekim krajevima poznato i kao lukovčina (lučevina), ali tu je još i cijeli niz za koji vjerujemo da nije potpuno iscrpljen: korijen broća, cikla, crveni radič ili kupus, bobice bazge ili duda, kora hrasta, pepeo, vosak, kava, čaj od hibiskusa, crveno vino, špinat, peršin, borovnice, višnje, maline, limun, kadulja, zeleni čaj, mljevena crvena paprika, kurkuma, šafran…

No, kao i za sve drugo što se želi kvalitetno uraditi – priprema je „pola posla“.

Najprije, potrebno je jaja izvaditi iz hladnjaka i držati neko vrijeme na sobnoj temperaturi, pripremiti alkoholni bijeli ocat i sol, lonac za boju i rukavice.

Jaja preliti hladnom vodom u koju se dodaje žlica soli kako ne bi puknula tijekom kuhanja. Također, potrebno je očistiti jaja nježnom spužvicom i octom da bi se boja što bolje primila za ljusku.

Poslije pripreme jaja i pribora za bojanje, ona se mogu bojati na dva načina: kuhati istodobno s mješavinom voća, povrća, bilja i začina, ili skuhati jaja i prirodne mješavine zasebno (oko pola sata) pa nakon toga ubaciti jaja da stoje u rashlađenoj mješavini.

Jedan, modernim rječnikom rečeno, life hack: izbjegavate dodavanje octa u mješavinu u kojoj koristite voće ili povrće kako jaja ne bi poprimila sivkastu boju, dok za ostale prirodne materijale uporabite dvije žlice octa na litru vode.

Sve te divne boje
Praktično gledano: kako prirodno dobiti, recimo, ružičastu boju jaja? – Najjednostavnije ciklom (ili njezinim sokom, kao i sokom od maline, brusnice i crnog grožđa).

Potrebno je zakuhati litru vode, dodati žlicu soli u proključalu vodu i oko 800 grama cikle. Ostaviti jaja u rashlađenoj otopini, izvaditi pa postaviti u školjku da se dalje suše.

Ljubičastu pak boju možemo dobiti od crvenog vina, ljusaka luka, čaja od hibiskusa, sušene borovnice…

Ukoliko se želi obojati jaja u vinu, potrebno ih je staviti u lonac, ulijevati crveno vino u količini koja će prekriti sva jaja koja su u loncu te kuhati na laganoj temperaturi 15-ak minuta. Ne smiju se miješati niti preokretati tijekom kuhanja kako se boja ne bi oštetila. Nakon kuhanja ostavite zdjelu s jajima da se sve ohladi, a za najbolji efekt bi ih trebalo hladiti cijeli dan, a potom izvaditi i postaviti u kutiju za jaja da se dalje suše.

Kada je riječ pak o dobivanju prirodno svijetloplave boje, za to će poslužiti ljubičasti kupus i borovnice.

Za bojanje kupusom najprije treba zakuhati litru vode, dodati žlicu soli u proključalu vodu i oko 600 grama ljubičastog kupusa te ostaviti jaja u rashlađenoj otopini, a nakon toga postupiti kao i u prethodno navedenom postupku.

Za dobivanje svijetlozelene boje služi zeleni čaj, listovi kadulje te cvjetovi lavande. Također treba zakuhati pola litre vode i u njoj prokuhati vrećicu zelenog čaja i pola žličice mljevenih listova kadulje, ostaviti jaja u rashlađenoj otopini te vaditi.

Žutu boju jaja prirodno možete dobiti od kurkume, šafrana, prokuhane mrkve te kora naranče ili limuna.

Kada je riječ o bojanju kurkumom – zakuhamo litru vode, dodamo žlicu soli i dvije žlice octa.

U proključalu vodu dodajemo i tri žlice kurkume. Ostavljamo jaja u rashlađenoj otopini i postupamo kao u ranijim postupcima..

Ovako bismo mogli do unedogled, jer – mogućnosti su uistinu brojne. A njih nam je darovao Bog stvorivši divnu prirodu nama za dom, iz koje možemo toliko dobara uzeti, ali dakako ne i zlorabiti.

Prednosti prirodnog bojanja
Na kraju, osim što se izbjegavanjem umjetnih boja štiti zdravlje obitelji i svih konzumenata uskrsnih jaja, prirodno bojanje ima još brojne značajne prednosti. Najprije – nema dodira s kemikalijama jer se koriste i recikliraju prirodni materijali. Također, štedi se novac te razna komercijalna rješenja za ukrašavanje jaja koja iz godine u godinu postaju sve skuplja. Na ovaj način se potiče i kreativnost cijele obitelji, razvija dječja mašta kao i pozitivno obiteljsko ozračje te općenito odnosi među članovima obitelji, dok se istodobno njeguje tradicija i prenosi na najmlađe, a nerijetko se i moli dok se boje jaja.

I, je li uopće potrebno naglašavati koliko je zajedničko prirodno bojanje jaja za Uskrs zabavno i jamči još jednu lijepu obiteljsku uspomenu?