I poslije Babe, Ćaće i Ćaleta opet Bake, Draganče i Milence

Postavlja li netko pitanje o tome zašto je sve manje birača koji izlaze na Opće izbore u Bosni i Hercegovini i zašto uvijek biramo iste političke opcije koje će nas u narednim godinama „(s)voditi“? Pogledamo li zadnje izborne rezultate, očito nije, jer je ljudima dobro i ponovno si birali one koji su na vlasti od rata.

Zašto je to tako?

To je fenomen koji je teško objasniti. Neki psiho fenomen kada smo nezadovoljni a opet biramo isto, kao da uživamo u nekoj panji, stisci, neimaštini, s druge strane kao da smo „zaljubljeni“ u svoje lidere. Pred izbore uvijek se stvara privid opće ugroženosti konstitutivnih naroda od „ljutog političkog protivnika“ s kojim se nakon izbora ponovno čini vlast. Jasno je da se te prividne svađe odlično prikažu radi homogenizacije biračkog tijela. Ujedno je to razina političkog promišljanja biračkog tijela s kojim se jednostavno manipulira. Narod ima onakvu vlast kakvu je zaslužio.

I poslije Bakira, Dragana i Mile ponovno istra trojica. Dobijete dojam da nam baš njih trojica daju egzisteniciju našeg sićušnog bića: Babo, Ćaća i Ćale.

Pola glasača ne izlazi na izbore nikako. Zašto?

Ekonomska situacija i politička sluđenost davno su mnoge otjerali ne samo diljem Europe, nego diljem svijeta. Čeznu za svojim rodnim krajem, no, dom je stvoren tamo gdje su bolji ekonomski uvjeti. Više ih ne zanimaju političari i vlasti u BiH.

Veliki dio ne izlazi na izbore jer su davno uočili da su u manjini ne mogu promijeniti ništa pa odustaše. Je li rješenje u odustajanju? Zasigurno nije. Bosna i Hercegovina ima takve ljepote koje je svijet prepoznao i u nedavno prvonagrađenom turističkom filmu Roberta Dacešina.

Kako god ima svoje prirodne ljepote BiH ima i svoje ljudske potencijale koji se trebaju odvažiti i stvarati političku situaciju koja će brinuti u svakoj našoj lokalnoj sredini i uvezivati državu kao u jedan mozaik.

Izbore  trebaju odlučivati svi građani a ne samo birači koji su duboko u hranidbenom lancu svoje političke opcije i dio onih koji su izmanipulirani retorikom lidera.

Izbori od 1996. do 2022.

Na izborima nakon rata 1996. godine, od preko 3.133.634 registriranih birača, na izbore je izašlo 79,91 posto.

Dvije godine kasnije, na Općim izborima 1998. godine, broj registriranih  birača bio je 2.750.705. Na izbore je izašlo 2.171.956, odnosno 78,96 posto.

Godine 2000. birača je bilo 2.508.349, a izašlo 1.616.313, ili 54, 4 posto.

Dvije godine kasnije, birača je bilo 2.343.141, a izašlo 1.298.827, što je 55,5 posto.

Pad je nastavljen i četiri godine kasnije – 2006. . Od ukupno 2.736.886  birača, glasalo je 54,48 posto građana.

Blagi porast se dogodio 2010. godine kada je od 3.132.231 građana glas dalo 1.770.288 građana, odnosno 56, 22 posto.

Zatim novi pad 2014. kada je glasalo 54,47 posto od ukupnog broja registriranih građana, odnosno njih 1.788.083.

Trend pada izlaznosti je nastavljen i  2018. godine, kada je od 3.352.933 registriranih  glasača na izbore izašlo njih 1.812.839. odnosno 54,02.

Ukupan odziv na Općim izborima 2. listopada 2022. je 50 posto, kada je riječ o redovinim biračkim mjestima. Prema ovim podacima, glasalo je 1.644.044 birača.

Nakon što je Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) objavilo utvrđene kompletne rezultate za Opće izbore u BiH 2022. politički subjekti su dobili mandate i to:

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH

Najviše mandata osvojila je SDA koja će imati 9 zastupnika u tom domu, a slijede SNSD s 6 SDP s 5 mandata.

Koalicija HDZBiH osvojila je 4 mandata, dok su DF/GS i NiP osvojili po 3 mandata.

Po 2 mandata osvojili su Naša stranka, NES, SDS i PDP, a po 1 mandat imat će BH Inicijativa Kasumović Fuad, Za pravdu i red, DEMOS i Ujedinjena Srpska.

Zastupnički dom Parlamenta FBiH

S 26 mandata najbolji rezultat ostvarila je SDA, a slijede SDP i koalicija HDZ BiH s po 15 i DF/GS sa 12 mandata.

Koalicija NiP/SPU osvojila je 7 mandata, Naša stranka 6, NES pet a Stranka za BiH četiri mandata.

HDZ 1990 osvojio je 3 mandata, a po 1 mandat PDA, BH Inicijativa Kasumović Fuad, Hrvatska republikanska stranka, HNP i Pomak.

Kad će biti formirana vlast još se ne zna, a kad će? I to se ne zna. S obzirom na iskustvo nakon izbora iz 2018. to bi se moglo dogoditi nikada, a možda ni tada?

Problemi građana, divljanje cijena, preživljavanje i tako to. Ma koga briga. Izbori su prošli, rezultati ostvareni, politički predstavnici će jesti u svojim zastupničkim kuhinjama da ne troše svoje plaće. A „rajo“, ko te j… kad si takva.