Iliri u Rami (IX.): 9) Arheološka istraživanja danas na brdu Gradcu između Uzdola i Ljubunaca.
Brdo Gradac kao arheološko nalazište upisan je u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine, 1988, u III tomu na str. 213. U tom napisu prema arheologu Šefiku Bešlagiću „Gradac je praistorijska gradina, rimska utvrda i srednjovjekovna nekropola. Smještena na vrhu manjeg, ali dominantnog brda. Sastoji se od jednog višeg (cca 80×30 m) i jednog nižeg (cca 200×60 m) platoa. Nema jasno vidljivih ostataka fortifikacije. Kasno bronzano i željezno doba. Ponovno je utvrđena i upotrebljavana u doba rimske vladavine. Rimsko doba 1-4.v. Sačuvano pet stećaka u obliku sanduka. Kasni srednji vijek.“
Vrlo precizan opis u Arheološkom leksikonu o arheološkom bogatstva za cijelu Ramu, na brdu Gradac, koji je dopunjen novijim arheološkim istraživanjima. Najprije, u domovinskom ratu, kad su iskapani rovovi za zaštitu, otkrivene su arheološke građevine, fortifikacije koje su bile nepoznate ranijim istraživanjima.
U arheološkom iskapanjima, zalaganjem dr. Joze Ivančevića, načelnika općine Prozor, u svibnju 2017. arheologinja mr. Snježana Vasilj, profesorice na sveučilištu u Mostaru, započela je prvu fazu iskapanja nalazišta.
Foto: Načelnik Ivančević posjetio arheološko nalazište Gradac
Otkriveni su fortifikacijski bedemi, zatim cisterna za vodu, koja je nastala u 1-4. st. po Kr. Nadalje, otkriven je i niži sloj iz razdoblja Ilira i prapovijesti. Pronađeno je mnogo krhotina keramike iz eneolitika, brončanog i željeznog doba. Iskopan je također kameni blok, vjerojatno žrtvenik, ara, s reljefom ilirskog boga Silvana, koji ima rogove, u ruci pastirski štap, a pored nogu pticu, ali bez koze ili psa. Otkriven je i treći sloj iz kasne antike, kad su Iliri primili kršćanstvo. U njemu se nalazi tlocrt bazilike s oltarom i kostima mučenica i zdenca krstionice. Arheološko iskapanje i snimanje je u toku a o njemu će zasigurno biti prezentiran znanstveni elaborat.
Piše: mr. sc. Pavao Crnjac
: 9) Arheološka istraživanja danas na brdu Gradcu između Uzdola i Ljubunaca.){kind=link}