Jesenje krečenje stabala voća – svrha radnje te pravilna priprema i nanošenje smjese
Potrebno je odraditi dobar i kvalitetan sloj kreča kako bi pore kore stabla mogle fino i kvalitetno upiti. Ako se nanese dobar sloj kreča, trebalo izdržati tijekom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padavine u proljeće ne bi saprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.
Nakon prvih niskih temperatura (ispod 0 stupnjeva), možemo reći da je vrijeme za zimsku rezidbu voćaka, koja je jedan od nekoliko radova na našim imanjima i u voćnjacima tijekom zimskog razdoblja mirovanja voćaka. Pored rezidbe, radimo i plavo prskanje fungicidima, prehranjivanje voćaka organskim i mineralnim đubrivima te krečenje voćnjaka vapnom. Rezidba je tema o kojoj ćemo govoriti neki drugi put, a današnja tema je krečenje voćaka.
Koliko često treba krečiti voćke?
Krečenje voćaka se godišnje obavlja dva puta. Obavlja se u ovo doba godine i u proljeće. Ovaj članak je posvećen jesenjem krečenju koje se može obavljati već sada te će voćari, vjerovatno, obavljati ga u bloku radnji, skupa sa zimskom rezidbom, zaštitom orezanih rana voskom, prehranom đubrivima te plavim prskanjem.
Svrha krečenja stabala voća
Sami ciljevi krečenja voćaka ogledaju se prvenstveno u tome da se stvori bijela površina na kori stabla, tj. bijela boja stabla kako bi se na taj način omogućila refleksija svjetlosti. Ova boja omogućuje da sunce zagrijava koru voćaka što je naročito važno za kasne proljetne mrazeve koji su česta pojava u kontinentalnim dijelovima Bosne i Hercegovine gdje prevladava umjereno kontinentalna klima.
Krečenje stabla krečnjačkim vapnom ima i fungicidnu ulogu jer kreč može biti repelent za pojedine nametnike. Ako već koristimo krečnjak, moramo znati da on u sebi sadrži određene komponente. On može imati i funkciju zaštite od životinja koje bi mogle da nanesu štete kori stabla voćarskih stablašica.
Iako se ova radnja naziva “krečenje stabala krečnjačkim vapnom” potrebno je da znate da je, ipak, bolje dodati još neke komponente koje imaju pozitivan utjecaj na svrsishodnost samog krečenja stabala. U smjesu se još dodaje sumpor u prahu, kao odlično fungicidno sredstvo, plavi kamen koji sprječava razna oboljenja te sol, koja stvara kvalitetniju kristalizaciju.
Postoji dilema da li je štetno krečiti i gornji dio stabla. Kako sam ranije naveo, iz vlastitog iskustva kod mladih voćaka je poželjno okrečiti i gornje dijelove, odnosno razgranjenja (račve), nekih 20-30 cm od prvog grananja grana.
Pravilna priprema i nanošenje smjese za krečenje
Potrebno je odraditi dobar i kvalitetan sloj kreča kako bi pore kore stabla mogle fino i kvalitetno da ga upiju. Ako se nanese dobar sloj kreča, trebalo bi da izdrži tokom cijele zime, ali bi na proljeće trebalo ponoviti cijeli postupak kako padavine u proljeće ne bi saprale smjesu sa stabla voćarskih stablašica.
Smjesa za krečenje stabala iziskuje sljedeće komponente: 5 kg gašenog kreča, pola kilograma soli, 100 g sumpora (kvašljivog), 100 g plavog kamen ili drugog bakrenog preparata te 10 litara vode za spravljanje smjese. Smjesu treba dobro izmješati kako bi se što adekvatnije homogenizirala te je potrebno tokom upotrebe postepeno mješati zbog taloženja.
Smjesu je potrebno nanositi nekom debljom četkom, ili valjkom, a sloj se mora nanijeti debelo tako da se popune sve pore i pukotine na kori.
Ovo je pravilan način nanošenja krečnjaka na stabla voćarskih stablašica. U nekom od sljedećih članaka ćemo opisati i zimsku rezidbu voćaka, o jesenjem đubrenju smo već govorili. a planiramo informirati naše čitatelje i o nekim vegetativnim načinima razmnožavanja voćaka koji se obavljaju u zimskom periodu.
Jesenja gnojidba važna mjera kod uzgoja drvenastih voćarskih kultura
Potrebno je u što većoj mjeri informirati voćare s područja Bosne i Hercegovine kako bi njihova proizvodnja bila što rentabilnija te se moramo orijentirani ka organskim mjerama zaštite, poput ove, kako bi u što većoj mjeri izbjegli upotrebu pesticida. Ovakav vid razmišljanja vodi k vraćanju čovjeka prema simbiozi s florom i faunom, a trenutno dominantni trend samo ga pretvara u sintetičku materiju koja je izolirana od prirode i njenih nepisanih zakona ophođenja prema njoj samoj.
/Izvor: Agroklub.ba/
