Jesu (li) nam ukrali Božić?!
U cijelu ovu predblagdansku Grinch-situaciju uključili su se i psiholozi. S razlogom. Dani blagdana stresni su po sebi i znaju izazvati osjećaj samoće i druge poremećaje – poglavito u smislu nedostatka kontakata s bližnjima. A, evo, govore nam da je za Božić dovoljno – telefonirati. Crkva neka pričeka.
Piše: Josip Vričko, Nedjelja.ba
Već je netko pišući o blagdanima u doba pandemije, kazao kako se američki pisac Theodor Seuss Geisel,autor nezaboravne – u prosincu naročito aktualne – knjige Kako je Grinch ukrao Božić, u novim okolnostima prometnuo u futurologa. Naime, Grinch glasovitoga Dr. Seussa je među nama!
A prvi su ga otkrili Nijemci, mada ga tamo još od studenog zovu babarogom. Riječ je, zapravo i nije teško pretpostaviti, o Angeli Merkel, glasnogovornici oštrijih mjera, ne bi li se Nijemci konačno riješili korone. Njemačka je prvotno krenula s light lockdownom, a kako nije polučio očekivane rezultate, njemačka je kancelarka već nakon nekoliko dana prosinca najavila čvršću inačicu „katanca“. Doduše, tek nakon Božića.
Umrijeti za Božić?!
Čini se, međutim, kako su je se u međuvremenu vrlo dojmile riječi zastupnika SPD-a Karla Lauterbacha, zaduženog za zdravstvenu politiku, koji drži da najradosniji kršćanski blagdan ne smije biti vrijeme nikakva ublažavanja. “Moramo ući u čvrsti lockdown što prije kako bi imao učinka do Božića.
Oni nesretnici koji se zaraze ovih dana, statistički umiru točno na Božić i zato pozivam sve da budu posebno oprezni”, rekao je Lauterbach i, u biti, sondirao teren za ono što slijedi. Od 16. prosinca do najmanje 10. siječnja u Njemačkoj je uveden tzv. strogi lockdown.
Zatvaraju se trgovine, škole i vrtići. Nema javnih dočeka Nove godine. Mjere se ublažavaju samo za Božić, u razdoblju od 24. do 26. prosinca. Tada će biti dopušteno da se jedno kućanstvo sastane s još dodatnim četirima osobama iz najuže obitelji. Merkel je apelirala na pučanstvo da prije praznika uvede “tjedan zaštite” kako bi se smanjio rizik od zaraze na obiteljskim okupljanjima, odnosno da sedam dana prije svoje kontakte reduciraju na minimum.
I u crkvama je pred Njemačkom potpuno drugačiji Božić: minimalna udaljenost je jedan i pol metar uz obveznu masku. Ove godine pjevanje nije dopušteno. A dojam je kako u njemačkim ušima još odjekuje Lauterbachova prognoza, pa su ankete pokazale da mnogi ljudi uopće neće ići u crkvu na Božić.
Gotovo istodobno zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić obišao je radove u potresu stradaloj zagrebačkoj katedrali. Zajedno s radnicima pohodio je grob Bl. Alojzija Stepinca te s njima molio zagovor Blaženika da se omoguće uvjeti kako bi se već za Božić misa mogla slaviti u zagrebačkoj prvostolnici. Kardinal je prije toga kritizirao odluku civilnih vlasti o limitiranu broju od 25 vjernika na misnim slavljima, bez obzira na veličinu crkvenog prostora. Učinio je to nedavno u susretu sa svećenicima i dekanima svoje nadbiskupije, a ponovio u intervjuu Glasu Koncila kazavši kako vjernici nisu prosvjednici pa da ih policija treba rastjerivati s mise.
Treba (li) svećenike nagovarati?!
No, dok je kardinal Bozanić zazivao Stepinčev zagovor, potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar sigurnosti Davor Božinović obznanio je (svoj ili, svejedno, Vladin) naputak za Božić i Novu godinu u kojemu sugerira Hrvatima i Hrvaticama da se suzdrže od posjeta.
„Ako su vam ti ljudi važni i želite im sreću i zdravlje, nazovite ih“, što nedvojbeno sugerira kako u Hrvatskoj za Božić neće biti (većeg) popuštanja mjera. Konačnu odluku Stožer bi trebao donijeti nekoliko dana prije blagdana. Ali prema aktualnoj situaciji sudeći, telefoni će se, slijedom Božinovićeva naputka, na Božić užariti, a loša navada da se blagdan čestita (samo) porukom, ove će se godine dodatno etablirati. Nažalost!
Zanimljiva se polemika, međutim, razbuktala u Osijeku te žurno prenijela na cijelu Hrvatsku, a nakon što je Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije prije desetak dana uputio dopis znakovita, ponajprije prema procjeni sekularnih medija, sadržaja kojega, evo, valja citirati: „Stožer civilne zaštite Osječko-baranjske županije jednoglasno je zaključio da se upute stožerima jedinica lokalne samouprave na području županije da pokušaju razgovorom utjecati na čelnike vjerskih zajednica na provođenje protuepidemijskih mjera propisanih Odlukom o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode druge nužne epidemiološke mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti COVID-19 putem okupljanja, kako bi se kršenje protuepidemijskih mjera svelo na što je moguće manju mjeru.“
Dio rečenog tiska skandalizira se nad ovom sugestijom te izvlači zaključak kako, eto, dok su sve osobe na području Republike Hrvatske obvezne pridržavati se mjera Stožera civilne zaštite, sa svećenicima treba „dodatno raditi“. Nagovarati ih – dakle…
Stožeru se svete u – crkvi?!
U cijelu ovu Grinch-situaciju uključili su se i psiholozi. S razlogom, treba naglasiti. Dani blagdana stresni su sami po sebi i znaju kod ljudi izazvati osjećaj samoće i druge poremećaje – poglavito u smislu nedostatka kontakata s bližnjima. Ljudima najviše smeta, uči nas psihologija, kad se moraju odreći nečega što već imaju.
A to su, vratimo se osječkom slučaju, mise polnoćke i, osobito u manjim zajednicama, okupljanje vjernika u župnoj crkvi. Također, na poseban način, i povratak tih blagdanskih dana zavičaju onih koji su, stjecajem različitih okolnosti, otišli sa svojih ognjišta. Jasno, ovaj će Božić biti drugačiji. Ali kad se govori o uvjetima okupljanja, ne mogu se u istu ravan stavljati crkve i kafići ili – čak! – teretane.
I kad smo (već) kod teretana, u razdoblju od subote, 28. do ponedjeljka, 30. studenoga glumac, model i fitness trener Mario Valentić upao je u prostor crkve Sveta Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu u znak prosvjeda protiv mjera Stožera o zatvaranju teretana i fitness centara. Sa sportašem Šimunom Cimermanom tamo je počeo vježbati, a unijeli su i ergometar.
I time se javno pohvalio. Snimku je objavio na svom Facebook profilu, a nakon niza loših komentara uklonio ju je. „Maknuo sam video jer su me iznenadile reakcije ljudi. Pa nisam šarao grafite, što je tih mojih nekoliko sklekova. Iznio sam kritike na mjere Stožera, ne na Crkvu. Mnogi su to shvatili kao uvrjedu“, tumačio (?!) je ovu svoju egzibiciju.
Reagirao je don Damir Stojić te cjelokupnu situaciju prokomentirao kao grubu povrjedu svetog prostora i kršćanskih svetinja. „Glavna su vrata crkve preko dana otvorena kako bi se vi, vjernici, mogli uvijek moliti pred Presvetim oltarskim sakramentom. Dotični su snimili video kako vježbaju u našoj kapelici, ispred svetohraništa gdje čuvamo Presveto Tijelo Kristovo.
U završetku ovog videouratka iznose svrhu i cilj ove radnje, a to je prosvjed što su fitness klubovi zatvoreni, a što crkve mogu primati do 25 vjernika“, obratio se don Damir vjernicima poručivši „fiskulturnicima“ kako, inače, podržava njihovo pravo na izražavanje vlastitih misli i stavova, ali ne tako da pritom oskvrnjuju i obezvrjeđuju mjesto na kojem tisuće ljude u molitvi pronalazi snagu i nadu za nošenje svojih svakodnevnih životnih križeva.
A budući da je svim životnim križevima ove godine dodana i pandemija, ovo je jarunsko oskrnavljenje naročito pogodilo vjernike. I još bi trebalo utvrditi je li crkva Sveta Mati Slobode slučajno izabrana kao mjesto demonstracija nezadovoljstva protiv rada Stožera civilne zaštite?! Što je gotovo analogno s onim sarajevskim veselnikom koji je višekratno razbijao staklo na crkvi Sv. Luke na Alipašinu Polju, a kad su ga konačno uhitili, kazao je da je to radio jer se svađao s ženom pa je bio živčan.
Nekako s proljeća
U ovakvom je korona-ozračju temeljno pitanje: Dokad će ovo trajati?! Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, inače odlučna pobornica lockdowna (bez ikakvih ograda), početkom je prosinca navijestila kako će borba protiv pandemije potrajati do travnja 2021.
Ali pod uvjetom da svi, misli prije svega na zemlje Europske unije – daju svoj doprinos – od, veli, komunalne pa do europske razine. A 16. prosinca, na dan kada se Njemačka (već) zaključala, Von der Leyen je pozvala da se s kampanjom cijepljenja protiv COVID-a-19 krene brzo i istodobno.
“Prvo cjepivo bit će odobreno za tjedan dana, dakle cijepljenje će moći odmah započeti. Započnimo s cijepljenjem što je prije moguće, svih 27 zemalja članica, isti dan”, izjavila je u Europskom parlamentu napominjući kako cjepiva ima dovoljno za sve. Uz to, Europska agencija za lijekove (EMA) objavila je 15. prosinca kako je za tjedan pomaknula sastanak na kojem će se odlučivati o odobravanju Pfizerova i BioNTechova cjepiva. Sastanak je najavljen za 21. umjesto 29. prosinca. Tako će, evo, stanovnici Unije ovaj Božić pamtiti i po cijepljenju.
Kako Bosna i Hercegovina još nije službeno niti u čekaonici EU-a, a njezini građani sve manje znaju gdje se i inače nalaze, tako i ne znamo odnosi li se na nas ona prognoza kako bismo se zaraze mogli riješiti nekako s proljeća. S respiratorima nismo imali sreće, a vidjet ćemo kako ćemo proći s cjepivom kad se do nas probije.
Bojim se, ipak, da je Grinch, uoči Božića, prvo stigao u Njemačku, ali kako će u Bosni napaćenoj ostati najdulje. A Hercegovina?! U Mostaru su nakon 12 godina izbori. Tako će mostarski (a i općenito hercegovački) Hrvati tek kad se prebroje glasovi, znati je li im (bila) gora pandemija ili 20. prosinca kada su uoči Božića (konačno) glasovali. Znat će, dakle, je li i kod njih Grinch navratio u nevrijeme.
Kako bilo – i njima i svima sretan Božić!