Sve je više poslova koje domaća radna snaga ne želi
Iako statistika pokazuje veliki broj nezaposlenih, tržište rada je u praksi drugačije – dio ljudi ostaje registriran, dok gospodarstvo traži radnike koje ne može pronaći.
Nova karta nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu ponovno je otvorila pitanje tržišta rada u Bosni i Hercegovini. Dok dio regije bilježi napredak, podaci za BiH ostaju zabrinjavajući. Istovremeno, sve se više govori o nedostatku radne snage i uvozu radnika.
Karta nezaposlenosti ponovno otvara pitanje ekonomskih nejednakosti na Balkanu. I dok dio regije sustiže europski prosjek, Bosna i Hercegovina ostaje među zemljama s dvoznamenkastom nezaposlenošću.
Ekonomisti upozoravaju da problem nije samo u nedostatku radnih mjesta, već i u strukturi tržišta rada, ali i u značajnom udjelu neformalne ekonomije. Sve je više poslova koje domaća radna snaga ne želi ili za koje ne postoje adekvatni uvjeti, javlja BHRT.
„Imamo nekoliko ključnih izazova kada je u pitanju visoka stopa nezaposlenosti. Jedan od najznačajnijih su definitivno određene strukturne promjene koje imamo u gospodarstvu, a to je zapravo rast potražnje za radnom snagom, konkretno u prometu, turizmu i prerađivačkoj industriji, nešto na što nažalost ne možemo adekvatno odgovoriti s obzirom na nedostatak domaće radne snage. Druga vrlo važna stavka je zapravo značajan dio neformalne ekonomije u Bosni i Hercegovini“, kaže Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu UNSA.
Iako statistika pokazuje veliki broj nezaposlenih, tržište rada je u praksi drugačije – dio ljudi ostaje registriran, dok gospodarstvo traži radnike koje ne može pronaći. U takvim okolnostima zapošljavanje stranih radnika postaje nužan odgovor na nedostatak domaće radne snage.
„Bosnu i Hercegovinu jako opterećuje činjenica da na razini Bosne i Hercegovine imamo preko 31.5000 nezaposlenih osoba. Najveći broj nezaposlenih na evidenciji nezaposlenih je zbog određenih privilegija, odnosno prava iz područja zdravstva i socijalne zaštite. Poslodavci u Bosni i Hercegovini zapošljavaju strane radnike samo ako je to potrebno za proizvodne procese i održavanje njihovog poslovanja“, ističe Mario Nenadić, direktor Udruge poslodavaca FBiH.
Stručnjaci kažu da će bez ozbiljnih ekonomskih reformi, boljih uvjeta rada i zadržavanja domaće radne snage, Bosna i Hercegovina teško pratiti europske trendove.
