Jučer je održano zasjedanje HNS-a

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozvao je da HNS ne bude u funkciji jedne stranke ili političke elite te na postizanje dogovora o najkrupnijim pitanjima za Hrvate, piše Večernji list BiH.

Ono što je čelništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH zamislilo sazivajući sedmo saborsko zasjedanje, na kraju je dobilo – snažnu potporu za nastavak vođenje politike glede ostvarenja triju ciljeva – ostvarenja institucionalne jednakopravnosti bh. Hrvata, preustroja zemlje kroz stvaranje hrvatske federalne jedinice i zaštitu digniteta Domovinskog rata od pokušaja nametanja kolektivne krivnje, piše Večernji list BiH. Iako je ovo saborsko zasjedanje bilo izvještajno, na njemu su upućene poruke zajedništva, ali su se pri tome čule i kritike u smjeru izgradnje još snažnijih institucija Hrvatskog narodnog sabora koje bi bile demokratičnije ustrojene.

Taoci lošeg ustroja

“Ovo su poruke jedinstva i snage hrvatskog naroda te pružena ruka za izgradnju Bosne i Hercegovine”, prokomentirao je predsjednik HNS-a BiH i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović. On je na saborskome zasjedanju podnio izvješće o radu HNS-a u posljednje dvije godine te je najavio kako bi vrlo skoro moglo doći do dogovora o promjenama Izbornog zakona BiH u pogledu biranja izaslanika u Dom naroda FBiH, ali i članova Predsjedništva BiH te izbora u gradu Mostaru.  “Pri završetku su pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, načina izbora i načina odlučivanja u federalnom Domu naroda i Domu naroda Parlamenta BiH te izbora Gradskog vijeća Mostara”, rekao je Čović. On je dodao kako se s političkim partnerima nastoji postići dogovor o ovim pitanjima koja godinama opterećuju odnose. Po njegovim riječima, sedmo zasjedne HNS-a aktualiziralo je pitanje federalizacije BiH koju je ponovno potaknuo Europski parlament.  “Mi danas imamo određeni oblik federacije i ne razumijem kako nekome smeta federalizacija koju danas živimo na izvjestan način. Gospodin Picula je samo jedan od onih koji u posljednje dvije godine jasno govore o potrebi federalizacije u smislu racionalizacije uređenja naše domovine, ali i ostvarenja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda i građana”, dodao je Čović u obraćanju novinarima. Po njegovim riječima, BiH u 2017. mora riješiti ova pitanja jer su zapreka razvoju i europskom napretku zemlje.  “Krajnje je vrijeme da se taj proces završi jer ne možemo biti taoci jedne loše organizacije. Ovakav ustroj, vrlo praktično se pokazuje, prepreka je za naš euroatlantski put”, kazao je Čović i pri tome opovrgnuo navode predsjedatelja Denisa Zvizdića koji je ustvrdio kako su svi u BiH protiv federalizacije, unitarizacije…  “Jasno je da (Zvizdić) ne govori sadržajno uime Bosne i Hercegovine. Bilo koji stav koji izlazi iz BiH prema vani mora imati uravnoteženo stajalište svih strana. Ti se problemi, međutim, više ne mogu sklanjati pod tepih 22 godine nakon rata i došlo je vrijeme da se rješavaju”, poručio je Čović. Govoreći o Domovinskom ratu, Čović je poručio kako HNS neće prihvatiti kolektivnu krivnju Hrvata i tzv. zajednički zločinački pothvat koji se otvara kroz proces šestorici dužnosnika Herceg Bosne.  “Hrvatski narodni sabor ni u jednoj varijanti ne može prihvatiti kvalifikaciju udruženog zločinačkog pothvata koja se nameće hrvatskim braniteljima u sudskim procesima ratnih zločina”, rekao je Čović. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić izrazio je nezadovoljstvom radom državnog Suda i Tužiteljstva.  “Tužiteljstvo i Sud BiH imaju diskriminacijski odnos prema pripadnicima hrvatskog naroda koji je izražen i kroz kvalifikacije kaznenih djela, s obzirom na to da se pripadnike HVO-a optužuje i osuđuje za najteža kaznena djela koja podrazumijevaju navodno planiranje ratnih zločina i kolektivnu odgovornost, dok se pripadnike A BiH optužuje i osuđuje za lakša kaznena djela koja su počinjena u navodnim incidentima i koja podrazumijevaju individualnu odgovornost te im se izriče kazne u višestruko kraćem trajanju”, istaknuo je Ljubić. Predstavio je rad odjela Glavnog vijeća HNS-a te je istaknuo temeljne smjernice rada Hrvatskog narodnog sabora čije se djelovanje ponovno reafirmira.  “HNS je nositelj hrvatske neteritorijalne autonomije u BiH sve dotle dok je ovaj ustavni i administrativno-teritorijalni ustroj na snazi. Cilj je ostvariti institucionalnu jednakopravnost, ali naš trajni cilj je administrativno-teritorijalna reorganizacija BiH koja bi uključivala i federalnu jedinicu s hrvatskom većinom. To je naš trajni cilj od kojega ne odustajemo”, poručio je Ljubić.

Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović pozvao je da HNS ne bude u funkciji jedne stranke ili političke elite te na postizanje dogovora o najkrupnijim pitanjima za Hrvate, piše Večernji list BiH.

HNS i politički narod

“Na tom putu HDZ 1990. pruža ruku svima, ali nećemo dopustiti da se naša uloga marginalizira. U HNS-u ne tražimo ništa više od onog što nam pripada. HDZ BiH je neosporan nositelj najvećeg dijela legitimiteta hrvatskog naroda, ali zbog tog ima i najveću obvezu i prema hrvatskom narodu i prema HNS-u. Pozivam sve da u traženju odgovora za našu ustavnopravnu poziciju otvorimo dijalog unutar hrvatskog naroda pa da onda ono što dogovorimo ponudimo drugim narodima i međunarodnim predstavnicima”, rekao je predsjednik HDZ-a 1990. Cvitanović i član vodstva HNS-a BiH. Predsjednik HKDU-a Ivan Musa upozorio je kako je ključna vrijednost HNS-a to što se uspio nametnuti kao predstavnik Hrvata te što ovaj narod nije politički pokopan u vrijeme “platforme”.  “Zadržavanje sadašnjih izbornih rješenja koja omogućuju nametanje političkih predstavnika, majorizaciju, izbacivanje jednog konstitutivnoga naroda iz političkog naroda, protiv tog ćemo se uvijek boriti. Od obnavljanja rada HNS-a BiH 2011. godine i zalaganjem HNS-a Hrvati su postali politički živ narod”, rekao je predsjednik Musa.

Na zasjedanju Hrvatskog Narodnog Sabora BiH izabrani su članovi Predsjedništva HNS BiH, javlja Hrvatski Medijski Servis. Uz predsjednika HNS BiH dr Dragana Čovića Predsjedništvo čine:

1. Džoić Vlado, Hrvatska dekomokratska zajednica BiH
2. Musa Ivan, Hrvatska kršćanska demokratska unija
3. Lovrić Ljiljana, Hrvatska seljačka stranka BiH
4. Barbarić Pero – Pepi, HKDU- HRAST
5. Nakić Milijan, Hrvatska stranka prava dr. A. Starčević bih
6. Raguž Martin, Hrvatska demokratska zajednica 1990
7. Lozančić Anto, HSS- Stjepan Radić
8. Primorac Stanko, HSP BIH
9. Grabovac Miro Titan, Hrvatska demokratska unija
10. Perić Josip, Hrvatska nezavisna lista
11. Raguž Slaven, Hrvatska republikanska stranka
12. Vasilj Mirko, Čapljinska neovisna stranka
13. Perković Jakov, Hrvatska lista za Livno
14. Krišto Borjana
15. Bradara Lidija
16. Čavara Marinko
17. Ćosić Zdenko
18. Karamatić Mario
19. Češkić Marija
20. Zovko Mato
21. Vidović Radoje
22. Raguž Željko
23. Ćulap Nada
24. Jerković Josip
25. Begić Mladen
26. Cvitanović Ilija