Kako će izgledati budućnost? Čak 40% poslova obavljat će roboti, već sada kuhaju kave i šalju ljubavne poruke
Sadašnje dnevno radno vrijeme je osam sati, ali nije uvijek bilo tako. Prema pisanju Faktografa, naši pretci radili su samo tri sata dnevno koliko im je bilo dovoljno da se pobrinu za sve što im je bilo potrebno. Antropolog Marshall Sahlins tvrdi da se u kameno doba u južnoj Africi dnevno trošilo od tri do pet sati rada dok se ostatak provodio u razonodi.
Razvojem poljoprivrede i stvaranjem privatnih posjeda ljudi su počeli sve više i više raditi. Svaki oblik tehnološkog napretka je rezultirao i produžetkom radnog dana. No, čini se kako bi razvoj moderne tehnologije mogao vratiti ljudski rod na manji broj radnih sati. Prema nekim tvrdnjama, konobarski posao mogu obavljati i roboti koji u satu kuha i posluže čak 120 kava. Proizvodi se u Americi, a njegova cijena iznosi otprilike 200 tisuća kuna. Taj robot bi mogao dobiti i bratića kuhara jer u Londonu već testiraju novu tehnologiju pomoću koje robot od preko pedeset sirovih namirnica spravlja stotinjak obroka na sat.
Možda vam se čini da se nitko neće odlučiti za takav način usluge jer hladni strojevi nemaju ljudsku emociju, važno je napomenuti kako se u ovom trenutku u Južnoj Koreji već ciljano razvija beskontaktno društvo, untact society, u kojem se sve ljudske interakcije svode na minimum, a potiče se na korištenje računala i robota. Zbog pandemije koronavirusa, ovaj se način ophođenja s klijentima dodatno popularizirao.
Odgovaraju na ljubavne poruke
Razvoj tehnologije ide do te mjere da postoje roboti i koji putem poruka simuliraju ljubavnu vezu.
Najpoznatiji antropomorfni chatbot, Xiaoice, tako postaje dečko ili djevojka, uvijek je dostupan i odgovara na poruke, prepoznaje kada je potrebno ispričati vic ili iskazati koju riječ utjehe. Virtualni empatični sugovornik na taj način zadovoljava emocionalne potrebe ljudskog korisnika i toliko je dobar u tome da mnogi misle kako im poruke šalje stvarna osoba ne vjerujući da umjetna inteligencija može tako efikasno prepoznavati osjećaje i na njih reagirati.
Visoka tehnologija nije zaobišla ni medicinu
Uskoro ćemo se moći susresti i sa digitalnim terapeutom koji će nam dati savjete i saslušati naše probleme. Područja medicine doživljavaju revolucionarne promjene jer su inteligentna računala u mnogim slučajevima prešišala liječnike u postavljanju dijagnoze te će prema najavama malo-pomalo preuzeti na sebe četiri petine onoga što smo navikli da rade ljudski liječnici. Prema trenutnim procjenama, umjetna inteligencija je i mnogo bolja, točnije za jednu trećinu, od čovjeka i kod dijagnoze karcinoma. Posebno je uspješna i na trijaži o hitnosti medicinske intervencije nad pacijentom, liječnička je točnost bila 77%, ona računalna iznosi 90%. Najave idu toliko daleko da se predviđa i da će umjetna inteligencija biti bolja od vrhunskih kirurga jednom kada se dovrše istraživanja.
Radnička klasa u Americi već se sada susrela s umjetnom inteligencijom, na mnogim pozicijama životopise prvo pregledaju strojevi, a tek onda ljudi, Tu nastaje i problem jer zbog nekih sitnica znaju odbiti kvalificiranog radnika, a dokazano je i da imaju svojevrsne predrasude. U slučaju Amazona otkriveno je da su kod automatiziranih pregleda bolje kotirali muški kandidati.
Pobjednici i gubitnici
I za one koji ne moraju na posao u tvornički pogon ili skladište, roboti imaju rješenje. Ako ste zaposlenica dobre tvrtke i sretnica koja može raditi od kuće na poslovnom laptopu, postoji mogućnost da ste pod nadzorom o kojemu možda ne znate dovoljno. Brojni softverski programi koje tvrtke koriste kako bi monitorirale zabušavaju li njihovi radnici, poznati i kao bossware, u stanju su bilježiti sve što se tipka, detaljne pokrete miša, pa čak i bez znanja radnika uključivati kameru i mikrofon, nastavlja Faktograf.
Predviđanja navode da će oko 40% ljudskog rada zamijeniti roboti
Postavlja se pitanje i što trebaju učiniti svi radnici, trebaju li mirno čekati da se provede robotizacija ili nešto poduzeti? Istraživački institut na Berkleyu predlaže hitno donošenje zakona kojim bi se sačuvao dignitet radnika te se regulirala odgovornost korporacija. Zbog promjene u tehnologijama, važno će biti uspostaviti nove standarde.
Radnici će, tvrdi futurist Martin Ford, inače autor knjige “Vladavina robota: Kako će umjetna inteligencija sve transformirati”, jednostavno biti drastično podijeljeni na pobjednike i gubitnike koji će u godinama pred nama biti pogođeni tranzicijom.
Izvor: Slobodna Dalmacija
