KCUS: BiH trenutno bez antiviperinum seruma, SKB Mostar tvrdi da ima dovoljno
Gorska služba spašavanja Sarajevo je na svojoj službenoj Facebook stranici uputila obavještenje svim ljubiteljima prirode. “Dragi ljubitelji prirode, dolaskom lijepog vremena povećano je i vrijeme boravka u prirodi. Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS upozorili su sve ljubitelje prirode da budu oprezni, jer trenutno nema seruma protiv ugriza zmija otrovnica”, naveli su iz GSS-a.
Iz Hitne pomoći kažu, u posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno je više ujeda zmija otrovnica u glavnom gradu BiH. “U tom slučaju je bilo indicirano davanje antiviperinog seruma – protuotrova. Ne bi to bilo ništa posebno ni neuobičajeno za ovo doba godine, međutim, tog seruma trenutno nema nigdje u BiH za nabaviti”, naveo je doktor Rusmir Baljić, šef Infektivne klinike KCUS-a.
Ovu brigu ne dijele u mostarskoj bolnici gdje su, kako tvrde “naoružani” s dovoljnim količinama seruma za ovu sezonu. ”SKB Mostar trenutno raspolaže s dovoljnom količinom seruma proziv ugriza zmije”, potvrdila je za Bljesak.info Adrijana Pandža, glasnogovornica SKB Mostar.
Od 14 vrsta u BiH, tek tri otrovnice
U BiH živi 14 vrsta zmija od kojih su samo tri otrovnice (poskok, šarka i vrlo rijetki balkanski šargan) dok je preostalih 11 neotrovno i bezopasno. Sve tri vrste otrovnih zmija koje žive u BiH mogu se prepoznati i po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, trokutastoj glavi prije koje se tijelo jasno sužava te po kratkom zdepastom tijelu koje veoma rijetko prelazi dužinu 60 cm. Po obojenosti odstupa šarka koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Antidot za zmijski ugriz (antiviperinum) potječe iz konjskog seruma, a sadrži protutijela koja je konj proizveo nakon što mu je ubrizgan zmijski otrov. Antiviperinum se daje isključivo u bolničkim uvjetima intravenski, i to samo kada je strogo indiciran, budući da sam antiserum može izazvati ozbiljne, pa čak i po život opasne reakcije.
