MIR I LOŠA RJEŠENJA: 25. godišnjica Daytonskog sporazuma u BiH
Dvadeset i petu godišnjicu Daytonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina dočekuje u dugogodišnjem začaranom krugu postdejtonske političke i društvene realnosti – blokade, ucjene, prijetnje secesijom, diskriminacija, kriminal i korupcija umjesto napretka i integracija.
Sporazum je službeno potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. prosinca 1995. god. Najveći uspjeh Daytonskog sporazuma je što je njime okončan rat je Daytonski sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini.
Država smo koja je u Daytonu dobila mir, ali i loša rješenja, čiji smo taoci već četvrt stoljeća. Daytonski mirovni sporazum i njegov ustav uspostavili su loša rješenja koja odgovaraju samo političkim elitama i oligarhijama koje su na vlasti isto toliko koliko i Dayton traje, stav je sudionika pregovora u tom gradu 1995. godine.
Dayton omogućio snažne etničke politike
“Stanje nefunkcioniranja države odgovara tim elitama jer oni imaju svoje ciljeve. Ciljevi su održati što je moguće duže po mogućnosti neograničeno vlast, držati apsolutnu vlast bez odgovornosti i u takvom ambijentu korupcijom i drugim nezakonitim načinima stjecati bogatstva koja su običnom čovjeku nezamisliva”, kaže Džemil Sabrihafizović, pravni ekspert delegacije RBiH u pregovorima u Daytonu.
Miro Lazović bivši je član Predsjedništva RBiH i član pregovaračkog tima u Daytonu: “To jeste problem što je Dayton odnosno ustav dao dovoljno prostora retrogradnim snagama da na etničkim politikama učvršćuju svoju moć i grade svoju budućnost, odnosno da sve nas drže taocima”.
Međunarodna zajednica, pasivni promatrači blokada na svim razinama vlasti, na ovu godišnjicu pozivaju bh. političare da ispune težnje građana i uspostave funkcionalnu državu, utemeljenu na vladavini prava. Poruka je to i administracije države tvorca Daytona, koja BiH danas vidi u Europskoj uniji.
Sustav prožet etnonacionalizmom
A to isključivo ovisi o volji bh. političara. “Lideri to moraju shvatiti tako da im je u interesu da nastave reforme koje su neophodne da bi Bosna i Hercegovina bila uspješna.
Na građanima Bosne i Hercegovine je da drže odgovornim svoje lidere, da izraze svoje želje, ambicije, očekivanja i u onoj mjeri u kojoj lideri ne uspijevaju ispuniti ta očekivanja da ih pozivaju na odgovornost, posebno na izborima”, poručuje Matthew Palmer, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika i specijalni predstavnik za Zapadni Balkan.
Lazović očekujem kako će u narednom razdoblju sadašnje vlasti ili neke druge morati prihvatiti i realizirati sve reforma koje pred njih budu postavljali zajednički i EU i američka administracija, prenosi Federalna TV. U praksi, dalje od deklarativne priče da se stanje mora mijenjati nije se otišlo.
Jer izmjena sustava prožetog etnonacionalizmom s mogućnošću blokade svake odluke – nije vitalni nacionalni interes onih koji taj dejtonski sistem u životu drže svih ovih 25 godina.
