Mostar najrazrušeniji grad u državi
''Obnova stambenih jedinica i održivi povratak u HNŽ-u i Mostaru nije na zadovoljavajućoj razini, a trenutno na području te županije na povratak čeka oko 4.300 raseljenih osoba ili 1.300 obitelji'', rečeno je u četvrtak tijekom održavanja sastanka o načinima poboljšanja komunikacije između različitih razina vlasti i korisnika pomoći.
Po riječima direktora Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a Kemala Isakovića, na području te županije još uvijek treba obnoviti oko 7000 stambenih jedinica, a samo je u Mostaru 3328 oštećenih i uništenih stambenih, zbog čega je Mostar najrazrušeniji grad u državi.
Problem u Šantićevoj
''Što se tiče Mostara problem je prisutan i u Šantićevoj ulici kao i roh-bau izgradnji prostora. Zbog toga tražimo da se ti stanovi što prije završe kako bi se ljudi mogli useliti u svoje stanove'', kazao je Isaković u izjavi za novinare, dodajući kako je u obnovu Šantićevu ulice odnosno 224 stana Grad trebao uložiti oko 2 milijuna maraka, no ta sredstva nije uplatio.
Na pitanje kada će se konačno riješiti pitanje raseljenih osoba, naglasio je kako to ovisi od sredstava koja su na raspolaganju.
'' Ne možemo biti zadovoljni dok sve svi ljudi ne vrate svojim kućama'', zaključio je direktor Uprave za prognanike i izbjeglice HNŽ-a.
Predsjednik Udruge "Moj dom" Muradif Kurtović ističe kako je mnogo razočaran kada je u pitanja obnova stambenih jedinica u Mostaru.
''Nažalost, već 20 godina se vodi borba da se stambene zgrade u Mostaru obnove, a povratnici vrate u svoje domove, među kojima je jako velik broj i interno raseljenih osoba, odnosno ljudi koji u svom gradu žive kao podstanari'', naglašava Kurtović, ističući kako je politika realizacije povratka i na razini države i nižih vlasti jako spora.
Zloupotrebljena sredstva
Osvrnuvši se na obnovu stanova u Šantićevoj ulici, Kurtović upozorava kako je tu došlo do zlouporabe sredstva namijenjenih za povratak.
''Nažalost dio tih sredstava, koji je bilo oko 12.675.000 maraka, namijenjenih isključivo za obnovu i povratak, zloupotrebljeno je jer je iz tih sredstava primjerice nadograđeno 38 novih stambenih jedinica, a obnovljena je, u iznosu od milijun maraka, Muzička škola na Musali koja nema nikakve veze s povratkom. Mi smo svojevremeno, upravo zbog tih sumnji, podnijeli kaznenu prijavu protiv Grada Mostara i gradonačelnika kao odgovorne osobe. Nažalost ishod te kazane prijave još uvijek ne znamo'', dodao je Kurtović.
Na pitanje postoji li još zlouporaba sredstava namijenjenih za povratak, kazao je kako ih vjerojatno ima te da ima informacije i da su povratnike uvjeravali da uzmu neke stanove kako bi u zamjenu dali svoju imovinu za potrebe lokalnih političara.
Naglasio je kako se povratnicima generalno ne sviđa način cjelokupne procedure oko povratka jer je sama procedura, kako je kazao, neopisivo duga.
Greške lokalnih vlasti
''Danas smo čuli neke stvari koje nam ne djeluju optimistično. Nažalost, rečeno nam je 'zbog grešaka lokalnih vlasti'. Naime, trebao se pokrenuti jedan projekt povratka, ali donatori i institucije, koje su ga htjele realizirati, nisu našli sugovornike u Gradskoj upravi, navodno jer su bili na godišnjem odmoru'', kazao je predsjednik Udruge "Moj dom".
Dodao je kako je dobio saznanja da će iduće godine biti obnovljen jedan veći broj stambenih jedinca, odnosno stanova u Mostaru na kojima postoje stanarsko pravo .
Gojko Patić predstavnik udruge Srba iz Mostara ističe kako njegova udruga nije zadovoljna održivim povratkom te da veliki broj kuća srpskih povratnika još uvijek čeka na obnovu i da je još veći problem zapošljavanje povratnika.
Današnji sastanak održan je u organizaciji Misije OESS-a, u sklopu provedbe mjera Regionalnog programa stambenog zbrinjavanja.
bljesak.info
