MOSTAR: Radnik poginuo u šumi, Šumarstvo se pred sudom borilo da ne plati obitelji
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbacio je apelaciju Šumarstva “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar u predmetu koji se odnosi na smrt radnika tijekom sječe stabla i naknadu štete njegovoj obitelji.
Riječ je o slučaju u kojem su supruga i djeca smrtno stradalog radnika M. H. vodili postupak protiv mostarskog Šumarstva, tražeći naknadu zbog pretrpljene duševne boli zbog gubitka bliskog srodnika, kao i naknadu troškova izrade nišana.
Prema odluci Ustavnog suda BiH, Kantonalni sud u Mostaru ranije je obvezao Šumarstvo “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar da tužiteljima isplati određene novčane iznose. Nakon toga tvrtka se obratila Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da su joj u postupku povrijeđena prava na pravično suđenje.
Ustavni sud je, međutim, apelaciju odbacio kao nedopuštenu jer je ocijenio da je očigledno neosnovana, piše Hercegovina.info.
U obrazloženju odluke navodi se da je smrtno stradali radnik bio zaposlenik Šumarstva “Srednje Neretvansko” d.d. Mostar na poslovima sjekača-motorista. Poginuo je prilikom obavljanja radnog zadatka, odnosno sječe stabla, kada ga je udarila grana koju je presjekao.
Posebno važan dio sudskog predmeta odnosi se na organizaciju rada na terenu. Sudovi su utvrdili da su se na mjestu nesreće nalazila samo tri radnika te da je stradali radnik sam radio na sječi stabla.
Kantonalni sud u Mostaru u svojoj je odluci ukazao da je elaboratom o organizaciji i uređenju radilišta bilo propisano da sječu stabala obavljaju dvije skupine s najmanje po dva radnika, kao i da se rad organizira tako da se radnici smjenjuju u pojedinim fazama rada.
U odluci se navodi i da je Šumarstvo u žalbi priznalo kako zbog ekonomičnosti nije postupilo prema propisanom pravilu o organizaciji i uređenju radilišta.
Sud je ocijenio da je sječa šume opasna djelatnost te da postoji uzročno-posljedična veza između sječe stabla i smrti radnika. Odgovornost poslodavca u ovom slučaju zasnovana je na načelu objektivne odgovornosti, odnosno na principu uzročnosti.
Drugim riječima, na Šumarstvu je bio teret dokazivanja da je do nesreće došlo na način koji bi ga oslobodio odgovornosti. Prema stavu Kantonalnog suda, taj teret dokazivanja nije ispunjen jer nije bilo dokaza da je stradali radnik postupao suprotno pravilima obavljanja radnog zadatka.
Šumarstvo “Srednje Neretvansko” u apelaciji je tvrdilo da su redovni sudovi pogrešno utvrdili činjenično stanje i pogrešno primijenili propise. Posebno su isticali da stradali radnik nije postupio s dužnom pažnjom prilikom rezanja napregnutih grana, što je, prema njihovim tvrdnjama, dovelo do ozljeđivanja i smrti.
Ustavni sud BiH takve navode nije prihvatio. Ocijenio je da je Kantonalni sud dao jasne i relevantne razloge za svoju odluku te da nema ničega što bi ukazivalo na proizvoljnost, očitu nerazumnost ili povredu prava na pravično suđenje.
Odluka Ustavnog suda BiH je konačna i obvezujuća.
